Kako radimo
Istraživanje viralnih i štetnih netočnih informacija
AFP-ovi novinari za provjeru činjenica nastoje istražiti sumnjive tvrdnje koje kruže internetom, a koje su puno puta podijeljene, utječu na javnost i mogu za nju biti štetne. Tvrdnje koje provjeravamo objavljuju se na različite načine, kao na primjer na društvenim mrežama, blogovima i mrežnim stranicama, aplikacijama za komunikaciju i drugim forumima u javnoj sferi.
Pronalazimo tvrdnje koje želimo istražiti tako što procjenjujemo bi li provjera činjenica bila u javnom interesu i bismo li mogli prikupiti jasne i dovoljne dokaze za opovrgavanje konkretne tvrdnje ili tvrdnji koje se iznose. AFP timovi za provjeru činjenica provjeravaju činjenice, a ne mišljenja ili uvjerenja. Ako nismo u mogućnosti pronaći vjerodostojne i unakrsno provjerene dokaze, nećemo objaviti članak provjere činjenica.
Posebnu pažnju posvećujemo dezinformacijama koje mogu ugroziti zdravlje ili živote ljudi, nanijeti štetu demokratskim procesima ili promovirati govor mržnje i rasizam.
Primjenjujemo isti pristup istrazi i standarde dokazivanja bez obzira na to tko je iznio tvrdnju i ne usredotočujemo se ni na jednog kandidata, stranku ili mrežnu stranicu. Može se međutim dogoditi da objavimo više članaka o provjeri činjenica o istim izvorima koji dosljedno šire potencijalno štetne dezinformacije. Više o etičkim standardima na kojima počiva AFP-ova posvećenost nepristranosti i neovisnosti možete pročitati ovdje.
Otvoreni izvori
Naši članci provjere činjenica zasnovani su na nepristranom materijalu iz primarnih izvora koji su prikupili naši novinari za provjeru činjenica, uključujući materijal verificiran preko AFP-ovih vlastitih arhiva i suradnju s reporterima Agencije na terenu diljem svijeta. Pored toga, u našim člancima provjere činjenica razgovaramo i sa stručnjacima i citiramo ih, navodeći za koga rade, koja je njihova oblast stručnosti i eventualni sukob interesa koje bi mogli imati. Potrebna su nam najmanje dva neovisna izvora informacija kako bismo potvrdili glavnu tvrdnju u članku provjere činjenica.
Cilj nam je transparentno prikazati korake koje poduzimamo tijekom procesa razotkrivanja netočnih informacija uključujući linkove, “embedove“ (sadržaje integrirane u članku kodom u originalnom obliku), snimke zaslona (screenshotove), fotografije i arhivirane dokaze koje smo koristili da bismo došli do zaključka. Naš je cilj da čitatelji razumiju kako je istraga provedena i da sami mogu pratiti iste korake.
Opće pravilo AFP-a je da ne koristi anonimne izvore u svojim tekstovima provjere činjenica. Mogu, međutim, postojati izuzetni slučajevi u kojima je sigurnost izvora ugrožena, a informacije koje je dao su neophodne za razotkrivanje točnosti i potvrđene od strane drugih otvorenih izvora.
Ukoliko je neki element tvrdnje koju istražujemo točan, mi to potvrđujemo u našim provjerama činjenica i potkrepljujemo dokazima.
Alati i pristupi
Koristimo tradicionalne novinarske vještine i niz jednostavnih alata, malo zdravog razuma i dosta opreza.
Na primjer, ako vjerujemo da je slika izmanipulirana ili predstavljena van konteksta, tražimo originalnu sliku i pokušavamo razgovarati s fotografom ili osobom s fotografije kako bismo saznali više o njoj. Ako istražujemo tvrdnju u kojoj se iznose podaci koji podržavaju određeni argument, potražit ćemo njihov originalni izvor i razgovarati sa stručnjacima kako bismo čuli njihove informirane stavove o statistici navedenoj u tvrdnji.
Koristimo alate za arhiviranje kao što su Wayback Machine i Perma.cc, kako bismo izbjegli povećanje broja klikova na netočne informacije i vodili evidenciju u slučaju da se objava kasnije promijeni ili nestane.
U nastavku možete pročitati pregled metoda koje redovito koristimo u našim razotkrivanjima:
Potraga za slike
Veliki dio netočnih informacija uključuje stare slike izvučene iz konteksta.
Kako bismo pronašli izvor određene slike, počinjemo s obrnutom pretragom slike, unoseći sliku u jedan ili nekoliko pretraživača kako bismo provjerili je li se ranije pojavljivala na internetu.
Desni klik na sliku u pretraživaču Google Chrome daje opciju “potražiti sliku na Google-u”. Pretraživač će pretražiti svoju bazu podataka radi provjere postoje li slične slike u njegovom indeksu.
Redovito koristimo i preporučujemo korištenje dodatka InVID/WeVerify extension, koji, nakon što ga instalirate, jednostavnim desnim klikom na vašu sliku pruža izbor pretraživača slika uključujući Google, Bing, Yandex, TinEye i Baidu.
Obrnuta pretraga ne daje uvijek rezultate, bilo zato što slika nikada nije objavljena na internetu ili zato što još uvijek nije indeksirana. Ponekad pretraživače obrnutih slika može zbuniti slika koja je preokrenuta, poput one s kojom smo se susreli u ovoj priči o bivšem japanskom premijeru.
Stoga također promatramo vizualne tragove (kao što su natpisi na trgovinama, saobraćajni znakovi, arhitektura, vegetacija, registarske tablice) kako bismo pronašli lokaciju ili datum slike.
Na primjer, kao što se vidi u nastavku, potvrdili smo lokaciju fotografije snimljene u Engleskoj za ovu istragu tako što smo usporedili arhitektonske detalje i znakove na fotografijama (lijevo) s uličnim pogledom na Google kartama (Google Maps Street View) (desno).
Slike ili video snimke same po sebi obično nisu dovoljan dokaz tvrdnje. Također moramo provjeriti koherentnost slike s određenim informacijama poput datuma kada je objavljena, ali i s detaljima na njoj, kao što su vremenski uvjeti.
Kada naiđemo na sumnjive slike, trudimo se doći do originalnih fajlova kako bismo utvrdili jesu li izmijenjene.
Istraga video snimki
Za analizu video snimke koristimo i dodatak InVID/WeVerify (InVID/WeVerify), među čijim autorima je i AFP. Ovaj nam alat omogućava podjelu vídeo snimke na slike, a zatim na tim slikama izvršimo nekoliko obrnutih pretraga.
Ovaj dodatak također može biti od velike pomoći ukoliko posumnjate da je slika preokrenuta, jer omogućava njezino vraćanje u izvorni oblik.
Potraga za komentarima i provjera komentara i podataka
Jednostavno kopiranje i lijepljenje odlomaka teksta u pretraživač često može otkriti je li već kružio na internetu.
Ako se komentar pripisuje nekoj osobi, tražimo pouzdan izvor (audio ili video snimku, službeni transkript), i pregledamo internet naloge te osobe radi daljnje provjere. Također ćemo tu osobu izravno kontaktirati i zatražiti potvrdu njene izjave.
Kada se bavimo kvantitativnim podacima, tražimo originalnu studiju i njenu metodologiju i razgovaramo sa stručnjacima koji su ili autori originalne studije ili stručnjaci s iskustvom istraživanja u istoj oblasti kako bismo provjerili jesu li podaci pogrešno predstavljeni u tvrdnjama pod istragom.
Redovno se bavimo temama o kojima imamo veoma malo predznanja. U tim slučajevima surađujemo s novinarima AFP-a koji su stručni za određene teme, regiju ili jezik. Blisko surađujemo s AFP-ovim timovima za provjeru činjenica diljem svijeta kako bismo provjerili aspekte tvrdnji koje se mogu odnositi na druge regije.
Unakrsna provjera informacija
Ako se tvrdnja koja kruži internetom čini sumnjivom – posebno ako ne citira izvor – jedna od naših prvih reakcija je da proučimo komentare. Neki od njih mogu pružiti kontradiktorne informacije ili postaviti pitanja o istinitosti posta.
Ako se spominje neka osoba ili organizacija, kontaktiramo ih kako bismo čuli njihovu verziju događaja. Kada je to prikladno i moguće, kontaktiramo izvor tvrdnje koju istražujemo kako bismo zatražili dodatne informacije.
Ako je sumnjiva publikacija zasnovana na slici ili video snimci, tražit ćemo druge slike s istog događaja radi uspoređivanja. Također pokušavamo kontaktirati autora slike.
Ne samo na Internetu
Tijekom procesa izrade članka provjere činjenica, naši su novinari u kontaktu s regionalnim urednicima. Urednici s njima razgovaraju o tvrdnjama i predloženim provjerama činjenica, procjenjuju i objašnjavaju koji će dokazi biti potrebni i uređuju članak prije objavljivanja.
Na primjer, kada su ruske vlasti u travnju 2022. tvrdile da je montirana video snimka koja prikazuje ulicu na kojoj leži više od desetak leševa u ukrajinskom gradu Buči, novinari AFP-a koji su sami izvještavali s lica mjesta potvrdili su timu za provjeru činjenica da se tijela nisu pomicala – kako se navodi u netočnim tvrdnjama – i da su na njima postojali vidljivi znaci da je riječ o osobama koje su bile mrtve već nekoliko dana.
Uređivanje i ocjenjivanje
Tijekom procesa izrade članka provjere činjenica, naši su novinari u kontaktu s regionalnim urednicima. Urednici s njima razgovaraju o tvrdnjama i predloženim provjerama činjenica, procjenjuju i objašnjavaju koji će dokazi biti potrebni i uređuju članak prije objavljivanja.
Provjere činjenica objavljene na blogovima AFP-a nose ocjenu koja čitaocima ukazuje na zaključak svake istrage. Ocjena se nalazi ili u dijelu naslovne slike, kao što je prikazano ispod ovog odlomka, ili je data u uvodu provjere činjenica.
Termini koje koristimo su:
- Netočno - navodimo da je stavka netočna kada je višestruki i pouzdani izvori opovrgnu.
- Točno –-navodimo da je stavka istinita kada višestruki i pouzdani izvori potvrde da su informacije autentične.
- Obmanjujuće - navodimo da je stavka obmanjujuća kada sadrži prave informacije. (tekst, fotografiju ili video) koje su izvučene iz konteksta ili pomiješane s netočnim kontekstom.
- Izmijenjena slika - kada je slika izmanipulirana u cilju obmane.
- Izmijenjena snimka - kada je video snimka izmanipulirana u cilju obmane.
- Nedostaje kontekst - kada tvrdnja ima neke elemente istine ali može biti obmanjujuća bez dodatnih informacija.
- Satira - kada je tvrdnja lažna i može zavarati, ali njezina prvobitna namjera možda nije bilo obmanjivanje (npr. humor, parodija).
- Obmana - kada je slika ili događaj izmišljen.
- Deepfake - kada je video ili audio snimka izmanipulirana korištenjem umjetne inteligencije radi stvaranja obmana koje izgledaju stvarno.
Više detalja o našem procesu provjere činjenica i uredničkim smjernicama možete pronaći u AFP-ovom priručniku (FactChecking Stylebook).
Partnerstva s online platformama
Program Meta
Kao dio Facebookovog programa provjere činjenica u suradnji s trećim licima, smatramo postove označene na Facebooku i Instagramu dijelom materijala koji istražujemo, a naše provjere činjenica se pojavljuju na objavama na Facebooku koje smo ocijenili kao netočne, djelomično netočne ili kao objave kojima nedostaje kontekst.
Naši timovi za provjeru činjenica u Brazilu, Meksiku, Sjedinjenim Američkim Državama (na španjolskom), Indiji, Njemačkoj i Francuskoj koriste Whatsapp “tipline”, brojeve preko kojih svatko može poslati tvrdnje koje je možda potrebno istražiti.
Alat za pregled tvrdnje
U svojim člancima provjere činjenica, AFP koristi alat za pregled tvrdnje (Claim Review tool). On omogućava pretraživačima poput Google-a i Bing-a lako navođenje članaka provjere činjenica kao rezultat pretrage određenih tvrdnji.
Više detalja o našim partnerstvima i financiranju možete pronaći ovdje.