Nobelovac Otto Warburg nije rekao da je rak posljedica 'anti-fiziološkog načina života'

Jedan srpski online portal koji promovira alternativnu medicinu objavio je članak u kojem se tvrdi kako je Otto Warburg "otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina života", implicirajući kako je dobitnik Nobelove nagrade 1931. godine pronašao da -- konzumiranjem hrane koja "pretežno zakiseljuje" i fizičkom neaktivnošću -- stanice u tijelu stvaraju kiselo okruženje koje dovodi do razvoja raka. Navodeći jedan Warburgov znanstveni rad, u članku se također tvrdi kako "stanice raka ne mogu da prežive u prisustvu visoke koncentracije kiseonika".

Srpski članak s netočnim tvrdnjama objavljen je u srpnju 2022. i od tada je na Facebooku podijeljen više od 2.600 puta, prema podacima CrowdTanglea, alata za mjerenje interakcija na društvenim mrežama. Posljednji je puta podijeljen u veljači ovdje i siječnju 2023. kao ovdje i ovdje (ovaj post je kasnije obrisan). Kao izvor, članak navodi sličan tekst na hrvatskom, arhiviran još u lipnju 2013. i također objavljen na internet stranici koja promovira "alternativnu medicinu" i prodaje "prirodne" proizvode i suplemente.

Sličan tekst na jednom hrvatskom portalu objavljen 2019. podijeljen je na hrvatskom na Facebooku 16. travnja 2023., gdje je skupio više od 130 dijeljenja.

Ovo nije prvi puta da se rad Otta Warburga netočno ili obmanjujuće interpretira. U travnju 2021. AFP-ov servis za provjeru činjenica na francuskom, AFP Factuel, opovrgnuo je sličnu tvrdnju da je Warburg kazao kako "niti jedna bolest, uključujući rak, ne može opstati u alkalnom okruženju". U listopadu 2020. AFP Činjenice je provjerio i utvrdio da je netočna tvrdnja, također pripisana ovom Nobelovcu, prema kojoj stanice bez kisika postaju kancerogene.

Tvrdnje u članku nedavno podijeljenom na srpskom također su netočne, pokazuje istraživanje AFP-a. Niti je dr Warburg govorio o "anti-fiziološkom načinu života", niti je aludirao na "kiselost hrane" i nedostatak fizičke aktivnosti kao uzroke raka, kako se navodi u netočnim objavama. Osim toga, kiselost nije preduvjet za rast stanica raka i nema dokaza da kiseli pH povećava rizik od raka u ljudskom tijelu. Iako je točno da stanice raka mogu bolje rasti u kiselom okruženju, pH razine u tijelu ne određuje hrana koju jedemo, kažu znanstvenici i doktori. Također, stanicama raka kisik je potreban za preživljavanje.

Image

Screenshot obmanjujuće objave preuzet 26. travnja 2023. godine.

Otto Heinrich Warburg je bio njemački fiziolog i biokemičar rođen 1883. Njegov rad na staničnom disanju bio je inovativan za proučavanje stanica raka. Nobelovu nagradu dobio je 1931. godine za "otkriće prirode i načina djelovanja respiratornog enzima."

Prema riječima Angele Otto, izvanredne profesorice na Fakultetu za bioinženjering u Münchenu, koja dugo proučava rad dr Warburga, nije zabilježeno da je on povezivao konzumiranje određene vrste hrane ili fizičku aktivnost s rakom.

"Nisam našla dokaz da je Otto Warburg u svojim znanstvenim radovima koristio termin 'anti-fiziološki način života' ili nešto slično tome", napisala je Angela Otto u e-mailu AFP-u 24. siječnja 2023. "U svojim kasnijim godinama (nakon 1956.) on je navodio kancerogene iz okruženja kao moguće ('sekundarne') uzroke raka, koji su vodili do respiratornog oštećenja i potom anaerobne glikoze (fermentacija šećera jednaka je proizvodnji laktata) kao 'primarnog' uzroka raka", rekla je Otto, dodajući da "kiselost nije preduvjet za rast tumora".

Osim toga, Warburg "nije aludirao na 'kiselost' hrane. Niti je spominjao nedostatak fizičke aktivnosti kao uzroke raka", dodala je ona.

Netočni članak podijeljen na društvenim mrežama navodi samo jedan Warburgov rad nazivajući ga "Metabolizam tumora". U travnju 1926. Warburg je objavio znanstveni rad pod nazivom Metabolizam tumora u tijelu, ali AFP u njemu nije pronašao navođenje ovih tvrdnji.

Suprotno tvrdnji u članku da stanice raka ne mogu preživjeti u prisustvu kisika, Angela Otto kaže da im je on potreban:

"Tijekom posljednjih deset godina dokazano je da je metabolizam stanica raka vrlo fleksibilan i adaptibilan (plastičnost tumora) - više nego što je Otto Warburg mogao predvidjeti prije 60 godina. Povrh toga, stanice raka 'preživljavaju' u prisustvu kisika - on im je potreban! - i umrle bi kad ne bi bilo O2 (anoksije)," objasnila je ona.

"To znači: stanice raka 'UDIŠU' kisik i preživljavaju u prisustvu visoke (normalne) koncentracije kisika". Tumorske stanice ne mogu preživjeti uz pomoć samo glukoze - potrebni su im i drugi nutrijenti - "i NE MOGU preživjeti bez kisika!", istakla je ona (podebljana i velika slova napisala Otto).

Hrana koja zakiseljuje ne uzrokuje rak

U članku se tvrdi i kako ishrana "pretežno hranom koja zakiseljuje" doprinosi "kiseloj sredini" koja uzrokuje rak, te izvlači zaključak da ljudi trebaju izbjegavati "hranu koja zakiseljuje tijelo".

"Neka istraživanja su pokazala da kisela sredina može pomoći rast stanica raka. Tako da postoji ideja kako će ishrana bogata alkalnom hranom (s visokim pH) i siromašna kiselom podići razine pH u tijelu (učiniti tijelo alkalnijim) i spriječiti ili čak izliječiti rak", rekla je u travnju 2018. Maria Petzel, klinička nutricionistica u Centru za proučavanje raka MD Anderson pri Univerzitetu Texas, u intervjuu za članak koji je objavljen na internet stranici Centra. Međutim, "važno je primijetiti kako je riječ o laboratorijskim istraživanjima stanica raka koja ne odražavaju kompleksnu prirodu ponašanja tumora u ljudskom tijelu. A i hrana ne može promijeniti pH u vašoj krvi", kazala je ona.

Razobličavajući mit da takozvana "alkalna dijeta" može spriječiti rak, ona je rekla: "Hrana koju jedete ne može promijeniti pH razinu u vašoj krvi. Tjelesni pH je vrlo strogo reguliran sustav. Ukoliko promijenite ishranu, možete vidjeti promjene u pH vrijednosti pljuvačke ili urina jer su to otpadne tvari, ali nikada ne možete pojesti toliko da to zaista utječe na vašu krv."

Miloš Babić, molekularni biolog, neurobiolog i direktor istraživanja u Celldomu, kompaniji koja istražuje funkciju pojedinih stanica, objašnjava da je ljudski organizam "uvek blago bazan, sa pH između 7.35 i 7.45, što jako pažljivo kontrolišu pluća i bubrezi ".

"Ako se ovo poremeti, ozbiljni problemi nastaju odmah, nema nikakvog čekanja da se razvije rak. Da postoji hrana koja čini vaše telo kiselim, vi biste u roku od par sati nakon obroka bili u bolnici, i iz nje verovatno ne biste izašli živi. Doslovno ništa što se može nazvati hranom ili pićem apsolutno ne može da učini vaše telo kiselim," rekao je Babić AFP-u u e-mailu 6. veljače 2023.

Vrijednost pH u krvi je oko 7.4, neutralno stanje. "Svako značajno odstupanje od te vrijednosti je opasno", objasnila je i Angela Otto AFP-u u travnju 2021. "Visoka alkalna vrijednost ubila bi stanice", dodala je ona.

U jednoj meta analizi iz 2016, koja je objavljena u Britanskom medicinskom časopisu (British Medical Journal) i u kojoj su pregledana 252 izvoda istraživanja o djelotvornosti alkalne ishrane na borbu protiv raka, zaključuje se:

"Usprkos promociji alkalne ishrane i alkalne vode u medijima i od strane prodavača, gotovo da ne postoji aktualno istraživanje koje bi ili podržalo ili opovrgnulo ove ideje... Promocija u javnosti alkalne ishrane i alkalne vode za prevenciju ili liječenje raka nije opravdana."

Osim toga, Babić objašnjava da "mi danas sasvim jasno znamo kako kancer nastaje i kako se razvija (promene u genima koje dovode do nekontrolisanog množenja naših sopstvenih ćelija i koje im omogućavaju da izbegnu imuni sistem), što nema apsolutno nikakve veze sa kiselošću, kiseonikom, ili bilo kojim drugim takvim faktorom".

"Danas se može kroz genetske analize ustanoviti tačno koji su se geni promenili i doveli do kancera - mutacije koje proizvodi preterano izlaganje UV zračenju, pušenje, kancerogene supstance i slični faktori", dodao je on.

Na svojoj internet stranici za provjeru činjenica o raku, "Cancer factfinder," harvardska Škola za javno zdravlje objašnjava kako "ne postoje humana epidemiološka istraživanja koja proučavaju odnos između pH i raka".

"Nema laboratorijskog dokaza da kiseli pH povećava rizik od raka. Iako je točno da stanice raka rastu dobro u kiselom okruženju, hrana koju jedete ne utječe na pH razine vašeg tijela. Faktori koji utječu na pH vašeg tijela uključuju gubitak tekućine, razine elektrolita i funkcioniranje organa."

AFP Činjenice je već razobličio tvrdnju da alkalna hrana može spriječiti ili izliječiti COVID-19.

Fizička neaktivnost je faktor rizika, ne glavni uzrok raka

"Jedina tačna stvar u celoj priči je da fizička aktivnost i dobra ishrana zaista smanjuju verovatnoću raka (mada ne na nulu, pogotovo u modernom društvu gde su i najzdraviji ljudi izloženi smogu i dimu cigareta)", kaže Babić.

On objašnjava da aktivni ljudi koji se hrane dobro, s mnogo biljne hrane i povrća, između ostalog imaju bolju cirkulaciju, zdraviji imunološki sustav koji bolje uklanja kancerozne stanice u ranim fazama, manje masnog tkiva, bolju zamjenu starih stanica u kojima se najviše nakupljaju mutacije.

"Sve to zajedno utiče da verovatnoća raka, kao i verovatnoća mnogih drugih bolesti, bude manja. Dobro je i korisno biti aktivan", kaže Babić.

Na stranici Cancer factfinder navodi se kako "postoje jaki dokazi da su više razine fizičke aktivnosti povezane s manjim rizikom za nekoliko vrsta raka. Dosta tih dokaza objavljeno je u 'meta analizama' ili statističkim usporedbama više istraživanja koja se bave sličnim pitanjima".

U svojoj informaciji o odnosu fizičke aktivnosti i raka, američki Nacionalni institut za rak (National Cancer Institute - NCI) navodi da ljudi koji su fizički najaktivniji imaju 12-21% manji rizik da obole od nekih vrsta raka u odnosu na one koji su najmanje aktivni.

Osim toga, iako je manje istraživanja o sjedilačkom ponašanju i riziku od raka nego o fizičkoj aktivnosti i mogućnosti obolijevanja od raka, sjedilačko ponašanje - sjedenje, poluležanje ili ležanje tijekom dužeg vremenskog razdoblja (osim za vrijeme spavanja) može također biti povezano s povećanim rizikom od nekih vrsta raka, piše NCI.

Prema Stručnom izvještaju iz 2018. o fizičkoj aktivnosti i riziku od raka, koji je objavio Svjetski međunarodni fond za istraživanje raka (the World Cancer Research Fund International), istraživačka mreža sa sjedištem u Londonu koja ispituje kako ishrana, težina i fizička aktivnost utječu na rizik razvoja i preživljavanja raka, postoje jaki dokazi da fizička aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva, grudi (poslije menopauze) i endometrija, kao i da upražnjavanje fizičke aktivnosti većeg intenziteta smanjuje rizik od raka dojke prije i poslije menopauze.

Image

Screenshot iz sažetka Stručnog izvješća 2018. o fizičkoj aktivnosti i riziku od raka, snimljen 6. veljače 2023.

Fizička aktivnost i izbalansirana ishrana su mjere prevencije raka debelog crijeva, dojke i prostate, ističu u Institutu za javno zdravlje Vojvodine (IZJZV). Društvo Srbije za borbu protiv raka objavilo je detaljne preporuke o načinu života koji bi mogao doprinijeti prevenciji raka.