Srpska zastava u centru Rijeke nalazi se na zgradi konzulata i tamo je već 25 godina
- Objavljeno 8. svibnja 2025. u 16:10
- Minuta potrebno za čitanje: 5
- Autor: Ivan FISCHER, AFP Croatia
Copyright © AFP 2017-2025. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
"Počelo je. Sami centar Rijeke", stoji u natpisu preko videa objavljenog na Facebooku 16. travnja 2025. godine, u kojem se prikazuje srpska zastava kako se vijori s balkona zgrade.
Snimka je podijeljena više od 250 puta na Facebooku, a dijelila se i na TikToku, gdje je podijeljena više od 6.000 puta, kao i na platformi X, gdje se korisnik upitao "Jel' će ovo ponovo balvan revolucija...", referirajući se na kolokvijalni naziv za oružanu pobunu dijela hrvatskih Srba u Kninu i Benkovcu 1990. godine (arhivirano ovdje).
Mnogi su korisnici društvenih mreža prizor zastave u centru hrvatskog grada doživjeli kao provokaciju. "Koja kretenčina je to dozvolila," pitao je jedan korisnik na X-u. "Sramota, jadni mladi Riječani ginuli na bojišnici po cijeloj Hrvatskoj da bi 30 godina nakon toga neprijateljska zastava vijorila se u centru Rijeke," napisao je korisnik na Facebooku.
Međutim, ta zastava je na toj lokaciji izvješena s opravdanim razlogom - nalazi se na adresi Generalnog konzulata Republike Srbije u Hrvatskoj, koji se na istom mjestu nalazi već godinama. Snimke Google Street Viewa pokazuju kako se na toj zgradi zastava Srbije vijori barem od 2011. godine, a Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je za AFP kako je konzulat na toj adresi otvoren 2000.
Srpska zastava na snimci je izvješena na balkonu zgrade u centru Rijeke, na adresi Erazma Barčića 9. Prema službenom popisu stranih diplomatskih predstavništava u Republici Hrvatskoj, radi se o lokaciji Generalnog konzulata Republike Srbije u Republici Hrvatskoj, Rijeka (arhivirano ovdje).
Pogled na tu adresu uz pomoć Google Street Viewa (arhivirano ovdje) pokazuje kako se srpska zastava na tom balkonu nalazi barem od prve snimke Street Viewa na toj lokaciji, koja je snimljena u studenom 2011. godine. Ta je zastava vidljiva i na svim kasnijim snimkama te ulice.
Isticanje zastava drugih država bez službenog odobrenja u Hrvatskoj se smatra prekršajem po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (arhivirano ovdje), koji se kažnjava kaznom od 200 do 1.000 eura. Međutim, ta se odredba zakona rijetko primjenjuje (arhivirano ovdje).
Ured glasnogovornika Ministarstva vanjskih i europskih poslova za AFP je u e-mailu od 8. svibnja 2025. potvrdio da se ona u svakom slučaju ne odnosi na akreditirana diplomatska predstavništva stranih država.
Pravo na isticanje državnog grba i zastave za diplomatska predstavništva osigurano je Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, koju je Jugoslavija ratificirala 1963. a sve države sljednice nastavile su je primjenjivati nakon osamostaljenja (arhivirano ovdje). Isto pravo konzularnim predstavništvima daje Bečka konvencija o konzularnim odnosima (arhivirano ovdje) - navedeno je u članku 29. (arhivirano ovdje).
Zastave matičnih država stoga se redovito mogu vidjeti na konzularnim predstavništvima, pa je tako, primjerice, na zgradi Generalnog konzulata Republike Mađarske u Osijeku jasno vidljiva mađarska zastava. S druge strane, hrvatska zastava jasno je istaknuta na zgradi konzulata Republike Hrvatske u Subotici, zajedno sa zastavom Europske unije.
Srbija i Hrvatska su uspostavile diplomatske odnose 9. rujna 1996. Konzulat u Rijeci nalazi se na istoj adresi od ožujka 2000. godine (arhivirano ovdje), što su za AFP potvrdili i iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
"Generalni konzulat Republike Srbije prisutan je na navedenoj adresi Erazma Barčića 9, 51000 Rijeka još od 2000. godine," priopćili su iz Ministarstva. "Tada pod nazivom Generalni konzulat Savezne Republike Jugoslavije, te je kroz povijest mijenjao naziv, sukladno s promjenama imena države, u Generalni konzulat Srbije i Crne Gore, te konačno u 2006. godini u naziv Generalni konzulat Republike Srbije."
SR Jugoslavija 2003. godine je preuređena kao državna zajednica Srbije i Crne Gore (arhivirano ovdje), a nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine, konzulat je naslijedila Republika Srbija. Na web stranicama Ministarstva vanjskih poslova Srbije objavljena je ista adresa i fotografija iste zgrade sa srpskom zastavom.
Iako Srbija i Hrvatska nisu službeno bile u ratu, pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj odbili su prihvatiti proglašenje neovisnosti Hrvatske 1992., te su uz podršku Srbije, na čijem je čelu tada bio Slobodan Milošević, i Jugoslavenske narodne armije (JNA) okupirali trećinu hrvatskog teritorija i proglasili vlastitu neovisnu državu (arhivirano ovdje), iz koje su protjerani Hrvati masivnom kampanjom etničkog čišćenja.
Kada je Hrvatska 1995. povratila većinu svojeg teritorija u vojnim operacijama Bljesak i Oluja, desetine tisuća Srba izbjeglo je s prethodno okupiranih područja (arhivirano ovdje).
Stranke i političari desnice u Hrvatskoj često spominju rat i ratne zločine te se zalažu protiv davanja posebnih prava srpskoj manjini u Hrvatskoj, poput prava na dvojezične natpise ili prava na zastupnike nacionalnih manjina u Saboru (arhivirano ovdje). Ovakvi su se pozivi pojačali otkad je u vladajuću koaliciju ušla stranka Domovinski pokret (arhivirano ovdje).
Obmanjujuće snimke objavljene su u vrijeme dok se u Saboru raspravljalo o smanjenju financiranja tjednika srpske manjine u Hrvatskoj, Novosti, koji se financira iz državnog proračuna (arhivirano ovdje). Mnogi desno orijentirani političari često su optuživali dugogodišnjeg predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorada Pupovca i tjednik Novosti za "antihrvatsko djelovanje" i za "srbovanje" (arhivirano ovdje).
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas