Pčela sakuplja pelud na procvjetaloj grani jabuke u vrtu izvan Šapca 20. travnja 2023. (AFP / Andrej Isaković)

Pčelinji otrov za sada se ne smatra lijekom za rak

Brojne molekule pokazale su antikancerogena svojstva u laboratorijskim uvjetima. To je slučaj, između ostalog, s jednom molekulom pčelinjeg otrova - melitinom - koju su istraživači u Australiji proučavali 2020. godine. Njihova studija navedena je u objavama na društvenim mrežama, ali u nekim bez konteksta i detalja, uz tvrdnje da "pčelinji otrov ubija stanice najtežeg raka dojke" ili da je "pčelinji otrov ubio stanice raka dojke u manje od sat vremena." Međutim, to je obmanjujuće: rezultate laboratorijskih ispitivanja nije moguće preslikati na efikasan tretman za ljude, a bezbroj molekula testira se bez ikakvog rezultata tijekom stvaranja pravog lijeka. Pčelinji otrov i dalje bi morao proći kroz godine testiranja, posebno kliničkih ispitivanja na ljudima. Bez pozitivnih rezultata u svim tim fazama, melitin se ne može smatrati lijekom za rak.

"Božji dar iz prirode! Pčelinji otrov ubija stanice najtežeg raka dojke, potvrdila je studija," piše u opisu slike objavljene na Facebooku 29. srpnja 2025. na hrvatskom, podijeljenoj više od 1.700 puta u dva tjedna. Na slici se vidi pčela i tekst koji glasi: "Pčelinji otrov ubio stanice raka dojke u manje od sat vremena."

U komentaru, autor objave stavio je i poveznicu na članak objavljen na stranici istog imena.

Opis i slika podijeljeni su i u Srbiji i Bosni, dok se tvrdnja dijelila i na Instagramu i Threads-u bez ikakvog objašnjenja, uz opis "REVOLUCIJA U LEČENJU? PRIRODA PROTIV RAKA! Pčelinji otrov uništava kancer dojke za manje od sat vremena?"

U člancima dijeljenim u komentarima nekih objava, ali ne u opisima, istraživanje je detaljnije objašnjeno, uz napomene da je rezultat dobiven "u laboratorijskim uvjetima" i da "prelazak na kliničku upotrebu zahtijeva dodatne godine istraživanja."

Međutim, u komentarima su neki korisnici pitali gdje se može kupiti takav otrov, dok su drugi savjetovali da se uhvate pčele kako bi ih ubole. "Ako ne budete alergični ponavljati to danima," napisala je jedna korisnica. Mnogi su bez dokaza tvrdili i da pčelinji otrov može izliječiti razne druge bolesti, ili da je to otkriće žrtva zavjere "farmaceutske mafije."

"...to neko prećutkuje da bi smanjio svecku populaciju," napisao je jedan korisnik.

Neki korisnici ipak su kritizirali senzacionalističku tvrdnju. "Poenta ovako pompeznog naslova je užasna bez daljeg objašnjenja. Ljudi koji su bolesni pribegavaju svim vrstama tretmana. Zamislite da neko uzima i ubrizgava u sebe pčelinji otrov zato što ovo čita. Kada su u pitanju ovakve stvari, sadržaj teksta mora biti potpun," napisao je jedan korisnik na Instagramu.

Senzacionalističke tvrdnje izvučene iz konteksta a povezane s tom studijom, objavljenom 2020. godine, dijelile su se na društvenim mrežama na različitim jezicima, uključujući francuski, rumunjskinjemački.

U 2022. godini, skoro 10 milijuna ljudi širom svijeta umrlo je od raka. "Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka," navodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo na svojoj stranici (arhivirano je ovdje). On je drugi vodeći uzrok smrti i u Srbiji i u Europskoj uniji.

Sva znanstvena istraživanja o mogućnim novim tretmanima i izlječenju daju nadu oboljelima i njihovim obiteljima. Međutim, iako su australski istraživači zaista proučavali antikancerogena svojstva pčelinjeg otrova i o tome pisali 2020. godine, istraživanje je još uvijek u vrlo preliminarnoj fazi i njegovi rezultati ne mogu se primijeniti na ljude.

Image
Snimka zaslona obmanjujućih objava na Facebooku od 7. kolovoza 2025. AFP je slike precrtao narančastom bojom

Ograničenja studije

Istraživači s Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins Institute of medical research u Australiji objavili su u rujnu 2020. godine studiju u znanstvenom časopisu o onkologiji u portfoliju Naturea (Nature Precision Oncology), pod naslovom: "Pčelinji otrov i melitin suzbijaju aktivaciju receptora faktora rasta kod HER2-obogaćenog i trostruko negativnog raka dojke" (arhivirano je ovdje).

"Koristeći otrov od 312 medonosnih pčela i bumbara iz Pertha (zapadna Australija), Irske i Engleske, dr. Ciara Duffy iz Instituta Harry Perkins i Sveučilišta zapadne Australije testirala je efekt otrova na kliničke podtipove raka dojke, uključujući trostruko negativni rak dojke, koji ima ograničene mogućnosti liječenja," priopćio je tada Institut (arhivirano je ovdje).

Njihovi rezultati pokazali su da pčelinji otrov, točnije njegova glavna komponenta, melitin, može brzo uništiti trostruko negativne i stanice raka dojke obogaćene HER2.

Trostruko negativni rak dojke predstavlja 10–20% svih karcinoma dojke i pogađa tisuće žena svake godine, često mlađih, s najagresivnijim ponašanjem i najgorom prognozom od svih podtipova raka dojke. Teško ga je liječiti, dijelom zato što ne reagira na estrogen niti progesteron, a hormonska terapija je temelj mnogih drugih tretmana raka dojke.

Prema nalazima istraživača, pri određenoj koncentraciji, melitin može zaustaviti ili poremetiti rast stanica raka, rekle su Eve M. Glazier i Elizabeth Ko koje vode rubriku "Pitajte doktora" na stranici Sveučilišta Kalifornija (arhivirano je ovdje).

Zaista, melitin djeluje "inhibiranjem fosforilacije EGFR i HER2 receptora, čime se narušavaju signalni putevi PI3K/Akt i MAPK uključeni u razvoj raka," rekao je za AFP krajem srpnja 2025. Thibault Fiolet, doktor javnog zdravlja na sveučilištu Paris-Sarclay. Fosforilacija je proces vezivanja fosfatne grupe.

Iako su ti rezultati zanimljivi, to je samo pretklinička studija "provedena in vitro [na stanicama u laboratoriju, ili "u laboratorijskim uvjetima", prim. ur.] i in vivo na miševima (mišji model)," dodao je Thibault Fiolet.

Preciznije, u in vitro studiji, melitin je poremetio membrane tumorskih stanica i signalne puteve, što je dovelo do smrti stanica raka. Kod miševa, kombinacija melitina i kemoterapije značajno je smanjila rast tumora.

"Kemoterapija sama po sebi imala je jači efekt nego melitin sam po sebi," dodao je Thibault Fiolet, što je ključna poanta, dok se u nekim objavama koje su dijeljene na raznim jezicima tvrdi da pčelinji otrov sam po sebi može izliječiti rak.

Image
Pacijentica je fotografirana tijekom mamografskog pregleda u Marseillesu 9. listopada 2017. (AFP / An-Kristin Pužula)

Štoviše, toksičnost melitina nije u potpunosti procijenjena, a njegovi dugoročni neželjeni efekti ostaju nepoznati.

"Pčelinji otrov ne treba shvatati olako i sa njim se mora postupati krajnje oprezno i od strane stručnjaka jer je to ipak, kao što mu sam naziv kaže, otrov," naglašeno je u članku o studiji koji je objavio časopis Simbioza Biološkog fakulteta u Beogradu (arhivirano je ovdje).

Potrebno je još mnogo ispitivanja kako bi se odredila odgovarajuća doza melitina i osigurala sigurnost i supstance i metode prije nego što klinička ispitivanja počnu.

Sami istraživači ističu ta ograničenja, napominjući da će "prije ispitivanja na ljudima biti potrebne dodatne studije za formalno procjenjivanje toksičnosti i maksimalno toleriranih doza tih peptida."

Istraživanja su i dalje u tijeku u tom laboratoriju, navedeno je u ovom članku časopisa Newsweek, objavljenom 5. kolovoza 2025. (arhivirano je ovdje).

Dr Edina Wang rekla je da su u pretkliničkim fazama dobili obećavajuće rezultate za sigurniji način ubrizgavanja melitina. "To je značajno jer je melitin sam po sebi vrlo toksičan i može oštetiti zdrava tkiva ako se ne kontrolira pažljivo," rekla je novinaru tog časopisa.

Međutim, istraživanja su još daleko od ispitivanja na ljudima. Dok se melitin ne testira na ljudima, "ne možemo reći da će liječiti rak dojke", istaknuo je Thibault Fiolet, koji je rekao da nije pronašao ikakve tragove kliničkih ispitivanja koja uključuju ljude.

Pretraga na stranici clinicaltrials.gov - bazi podataka kliničkih studija - za "melitin" ili "pčelinji otrov" također nije pokazala da je bilo koje ispitivanje na ljudima u tijeku.

Profesor Claude Linassier, onkolog i direktor odjela za prevenciju, organizaciju i puteve njege u Nacionalnom institutu za rak Francuske, napomenuo je u drugom članku AFP-a da "Apsolutno nije moguće direktno primijeniti podatke iz modela s miševima na liječenje ljudi."

"Prije nego što se koristi u liječenju raka, svaki lijek mora proći kroz tri faze kliničkih istraživačkih ispitivanja. Za dati protokol primjene, faza 1 određuje toleranciju, maksimalnu toleriranu dozu i preporučenu dozu. Faza 2 procjenjuje efikasnost u različitim indikacijama. Faza 3 uspoređuje novi lijek s referentnim tretmanom - na primjer, kemoterapijom za rak dojke," rekao je.

Thibault Fiolet također napominje da je "vrlo uobičajeno" pronaći molekule u laboratoriju koje pokazuju antikancerogeno djelovanje. "Ali vrlo malo njih prođe testove toksičnosti, još manje dospije do kliničkih ispitivanja, a još manje postane odobreni lijek."

Zbog velike anksioznosti koju izaziva kod pacijenata i njihovih obitelji, rak je česta tema dezinformacija. To može i dovesti do toga da neki pacijenti odlože ili izbjegnu dijagnozu i liječenje koje bi im moglo spasiti život.

Sve članke o provjeri činjenica u vezi sa zdravljem možete naći ovdje.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas