Ubijanje divljih svinja kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge je legalna i učinkovita mjera

"Upućujem vam vrlo ozbiljan javni poziv da povučete odluku o odstrijelu divljih svinja u tri slavonske županije. Uvjeravam vas da struka i znanost ne mogu stajati iza takve odluke kao što ne mogu stati ni iza vaših odluka o ubijanju zdravih jedinki zbog tzv. ASK," navodi se u objavi na Facebooku od 13. listopada 2025. godine, koju potpisuje Nada Jurinčić, umirovljena pedijatrica poznata po protivljenju cijepljenju, a čije je tvrdnje AFP već ranije opovrgnuo. "Ujedno, nema prijavljenih slučajeva uginuća divljih svinja niti kliničkih znakova bolesti u slobodnoj populaciji," piše dalje u objavi. 

Tekst je otvoreno pismo, objavljeno dan ranije na internetskoj stranici istoimenog Facebook profila, a u kome se dodatno tvrdi da uklanjanje divljih svinja "predstavlja ozbiljan udar na ekološku i biološku raznolikost" te da "tampon zona" koju hrvatska vlada navodno stvara odstrelom divljih svinja "ne postoji u stručnoj ili znastvenoj literaturi o afričkoj svinjskoj kugi."

Druge objave (1, 2) od sredine listopada dovode u pitanje jesu li zaraze stvarne, uz tvrdnju da bi divlje svinje do sada već trebale "izumrijeti" ako ASK doista ima gotovo 100% smrtnost. Objave su ukupno prikupile više od 300 dijeljenja. 

Image

Snimka zaslona netočne objave, snimljena 24. listopada 2025. Crveni križ dodao je AFP

Afrička svinjska kuga zarazna je virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje, a prisutna je u dijelovima Azije, Europe, Afrike i Amerike, objašnjava Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH). Virus se može prenositi između zdravih i oboljelih životinja putem konzumacije zaraženih predmeta ili mesa te putem mekih krpelja, koji djeluju kao glavni vektor. U svom akutnom obliku bolest uzrokuje visoku temperaturu, krvarenja u više organa i povraćanje, među ostalim simptomima, a stopa smrtnosti može doseći 100%. 

Na globalnoj razini, ASK je od siječnja 2022. godine prijavljena u 69 zemalja u četri regije, a prema najnovijim podacima WOAH-a, "bolest je zahvatila 1.085.416  domaćih svinja i 39.807 divljih svinja, uzrokujući gubitak 2.259.832 životinje". 

Afrička svinjska kuga u Hrvatskoj 

"Ujedno, nema prijavljenih slučajeva uginuća divljih svinja niti kliničkih znakova bolesti u slobodnoj populaciji," piše dr. Nada Jurničić u svom otvorenom pismu.

Prvi slučaj ASK u Hrvatskoj zabilježen je 2023. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tijekom 2025. prepoznat je novi val zraze među divljim svinjama. Zbog situacije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je 10. listopada najavilo "potpuni odstrel divljih svinja u tri županije", ne navodeći koje točno.  Mjera je objavljena u Narodnim novinama, i tad su navedene četiri županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je 3. studenog 2025. potvrdilo AFP-u da je ASK potvrđena kod divljih svinja u istočnoj Hrvatskoj: "U ovoj godini bilježimo značajno veći broj slučajeva te je zaključno s 30. listopada, potvrđeno čak 380 slučajeva ASK u divljih svinja, od čega 361 u Osječko-baranjskoj i 19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U 2025. do 30. listopada potvrđeno je 169 ASK pozitivnih uginulih divljih svinja," navode iz ministarstva. Prema njihovim rečima, preostali ASK pozitivni slučajevi u 2025. godini, njih 211, potvrđeni su kod odstrijeljenih divljih svinja.

Situacija u 2025. se pogoršava u odnosu na prethodne godine po pitanju izbijanja bolesti. Prema podacima Europskog  informacijskog sustava o životinjskim bolestima (ADIS), koji dokumentira razvoj situacije važnih zaraznih bolesti životinja, do 17. studenoga 2025. zabilježeno je 221 izbijanje bolesti među divljim svinjama u Hrvatskoj ove godine, dok je između 1. siječnja i 19. studenoga 2024. potvrđeno 39 slučajeva. Za cijelu 2023. godinu taj je broj iznosio samo 13. 

Budući da u Europskoj uniji ne postoji odobreno cjepivo, širenje bolesti predstavlja prijetnju hrvatskoj svinjogojskoj industriji. Prema podacima državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2024. na svojim farmama imala više od 873.000 svinja te je izvezla više od 285.600 komada u vrijednosti od oko 57 milijuna eura.

Kako bi potvrdile slučajeve, nadležne službe primjenjuju pouzdane i precizne metode u skladu s međunarodnim standardima, objasnila je za AFP 27. listopada dr. Lorena Jemeršić, znanstvena savjetnica i voditeljica Hrvatskog veterinarskog instituta.

Laboratorij zadužen za testiranje "provodi najsenzitivniju i najspecifičniju dijagnostičku metodu, real-time lančanu reakciju polimeraze" ili RT-PCR, koja otkriva "visoko specifične DNA segmente virusa ASK, a sam protokol iznimno je osjetljiv (97,77%) i specifičan (100%)", rekla je dr. Jemeršić. Laboratorij također testira antivirusna ASK protutijela, što "omogućuje utvrđivanje trajanja infekcije". 

Nadalje je pojasnila da je Hrvatska počela provoditi testiranja na ASK mnogo godina prije nego što je bolest otkrivena u zemlji. "Kad je virus ušao u Europu 2014. godine, a posebno nakon pojave infekcije u Mađarskoj (2018.) i Srbiji (2019.), pokrenut je aktivni program nadzora ASK-a. Od 2019. do kraja 2022. testirano je ukupno 17.102 divlje svinje." 

Nakon prvih slučajeva ASK-a među domaćim svinjama i divljim svinjama 2023. godine, "tijekom 2025. identificiran je novi val infekcije u divljih svinja. Virus je otkriven u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Međutim, veće žarište pojavilo se u Osječko-baranjskoj županiji", pojasnila je. 

WOAH također navodi da je u Hrvatskoj bilo novih oboljevanja u listopadu 2025. godine.

Zone ograničenja

U svom otvorenom pismu dr. Nada Jurinčić navodi: "Na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeno je da će se provesti odstrijel divljih svinja u lovištima triju slavonskih županija uz obrazloženje da se time stvara tzv. 'tampon-zona' između rezervoara bolesti i domaćih svinja. Takva odluka nema nikakvo znanstveno ni stručno utemeljenje."

Ministarstvo poljoprivrede doista je 10. listopada 2025. objavilo priopćenje za javnost u kojem je najavilo "potpuni odstrel svih divljih svinja u lovištima" triju županija, pri čemu je koristilo izraz "tampon zona". "Ta mjera stvara tampon zonu radi sprječavanja prelaska virusa na nova područja", navodi se u priopćenju. 

Iako izraz "tampon zona" možda nije najčešće korišten u ovom kontekstu, koncept postoji u praksi, objasnili su stručnjaci. 

"Ova zona je obično područje 'bez ASK-a', što znači da se virus tamo ne otkriva, ali se provode strogi nadzor i mjere biosigurnosti kako bi se spriječilo bilo kakvo potencijalno širenje iz susjedne zaražene zone," objasnio je za AFP 20. listopada 2025. prof. dr. Zoran Luković  s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ivan Budinski, viši stručnjak za zaštitu prirode iz udruge BIOM, objasnio je za AFP 4. studenoga 2025. godine: "Pojam 'tampon zona' nije pojam koji se uobičajeno koristi vezano uz kontrolu bolesti već kod ratnih zbivanja, iako je, u ovom slučaju razumljivo o čemu se radi. Najčešće se koristi pojam 'buffer zona' identično kao u engleskom jeziku. U kontekstu afričke svinjske kuge, zakonodavstvo EU koristi pojam 'zone ograničenja' (eng. restricted zone) u tri razine (I, II, III)."

Biosigurnosne mjere koje se primjenjuju u Hrvatskoj, kao i mjera uklanjanja divljih svinja radi sprječavanja širenja bolesti, temelje se na propisima koje je donijela Europska komisija. One uključuju ograničenja kretanja svinja i proizvoda od svinjskog mesa, uspostavu zaraženih i rizičnih zona, pojačani nadzor, kontrolu odstrela te pravilno zbrinjavanje lešina, a sve s ciljem ograničavanja prijenosa između divljih i domaćih svinja.

Image

Snimka zaslona smjernica EU komisije, snimljena 5. studenog 2025.

"Određena zona ograničenja uvodi se kao dodatna ili proširena zona oko uvedenih obaveznih zona ograničenja, a takva zona za ASK u divljih svinja se u EU terminologiji naziva 'bijela zona'. Navedena zona je određeno područje u kojem se provode određene mjere koje sprječavaju širenje uzročnika bolesti na druge objekte i u okoliš te je isto moguće nazivati u žargonu i tampon zonom," dodatno je pojasnilo Ministarstvo poljoprivrede za AFP 3. studenoga 2025. 

Dr. Lorena Jemeršić objasnila je zašto su takve mjere korisne. "Divlje svinje mogu prenijeti virus na domaće svinje kada dođu u kontakt s njihovim staništima ili lešinama. (…) Samo potpunim sprječavanjem kontakta između domaćih i divljih svinja, bilo izravnog ili neizravnog, može se spriječiti prijenos između vrsta." 

Kontrolirani odstrel divljih svinja

Viralne objave također kritiziraju odluku o uklanjanju svih divljih svinja u hrvatskim regijama kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze. Prema dr. Nadi Jurinčić, riječ je o "administrativnoj konstrukciji bez biološkog i epidemiološkog smisla", koja nije predviđena međunarodnim smjernicama te "predstavlja snažan udar na ekološku ravnotežu i biološku raznolikost".

Drugi korisnici propituju stvarnu svrhu takve mjere, ističući da bi, s obzirom na to da bolest ima smrtnost blizu 100 %, divlje svinje trebale biti "istrijebljene" nakon dvije godine prisutnosti ASK-a u Hrvatskoj. 

Na upit AFP-a, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede objasnilo je da je populacija divljih svinja ugrožena virusom ASK-a te da se smanjenje njihova broja smatra učinkovitim načinom ograničavanja daljnjeg širenja zaraze. "U zahvaćenim državama populacija divljih svinja je u potpunosti devastirana zbog bolesti te je iz tog razloga učinkovitije divlje svinje dok se još bolest nije pojavila u domaćih svinja,  svesti na najmanju moguću brojnost."

Priručnik o ASK-u koji je pripremila Stalna skupina stručnjaka za ASK u Europi navodi da se smanjenje populacije može koristiti kao mjera kontrole u regijama u kojima virus cirkulira, iako ima određena ograničenja te ga je potrebno nadopuniti drugim mjerama.

"Čak i ako bi se na lokalnoj razini postiglo potpuno uklanjanje divljih svinja, vrlo bi brzo došlo do ponovne invazije iz susjednih područja, a virus može opstati u okolišu i u kontaminiranim proizvodima, pa odsutnost divljih svinja ne jamči nestanak rizika", navodi se u dokumentu. 

Odstrel divljih svinja razmatra se i u EU zakonodavstvu: "Usmrćivanje bi trebalo razmotriti radi smanjenja populacije divljih svinja, prije svega u novozaraženim zonama i na ugroženim područjima".

Što se tiče ekološke ravnoteže, izvori s kojima je AFP razgovarao imali su različita stajališta, ali su se složili oko činjenice da je populacija divljih svinja posljednjih godina porasla te da njihovo djelomično uklanjanje neće narušiti ravnotežu.

"Zbog obilja hrane, blagih zima uzrokovanih klimatskim promjenama i nedostatka prirodnih predatora, njihova je populacija narasla daleko iznad onoga što je potrebno za ekološku ravnotežu", objasnilo je Ministarstvo poljoprivrede. 

"Potpuno uklanjanje divlih svinja iz ekosustava kratkotrajno neće ostaviti posljedice, dapače, neke vrste će dobiti dodatnu šansu koju su bile izgubile zbog neprirodno velike brojnosti divljih svinja," istaknuo je Ivan Budinski iz udruge BIOM.

On smatra da Hrvatska godinama loše upravlja populacijom divljih svinja. "Tradicionalna metoda 'dohrane' divljih svinja, prvenstveno osmišljena da bi se spriječila velika smrtnost zimi, se pretvorila u masovno cjelogodišnje hranjenje divljih svinja. Tisuće tona kukuruza koje se u tu svrhu koriste u Hrvatskoj su prouzročile ogroman i neprirodan rast populacije."

Profesor Zoran Luković s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da je ključno pitanje prioritetno zaštititi svinjogojstvo, "koje je najvažnija grana stočarstva u slavonskim županijama".