"Svetska deklaracija" negira ozbiljnost klimatskih promena i ponavlja obmanjujuće tvrdnje
- Ovaj članak je stariji od godine dana.
- Objavljeno 5. lipnja 2023. u 11:31
- Minuta potrebno za čitanje: 13
- Autor: Roland LLOYD PARRY, AFP Francuska
Copyright © AFP 2017-2024. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
"1200 znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta predvođenih norveškim dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku profesorom Ivarom Giaeverom izjavljuje: 'Nema klimatskog izvanrednog stanja'," navodi se u objavi postavljenoj na Facebook 18. kolovoza 2022. Slične objave podijeljene su na ovom blogu, kao i na Telegramu, na primjer ovdje, gdje su ukupno pregledane više od 4.500 puta.
Deklaracija je sa sličnim tvrdnjama -- iako se negdje spominje 1.000 ili 1.200 "znanstvenika" -- podijeljena i na drugim jezicima kao što su engleski, španjolski, rumunjski, poljski, njemački, finski, češki ili bugarski.
Veza s fosilnim gorivima
Ovo je ažurirana verzija teksta koji je 2020. objavila grupa sa sjedištem u nizozemskoj Climate Intelligence (Clintel), koju su osnovali Guus Berkhout, umirovljeni geofizičar koji je radio za naftnog giganta Shell, i novinar Marcel Crok.
Clintel sebe opisuje kao "neovisnu zakladu" i predstavlja potpisnike teksta kao "mnoštvo raznih kompetentnih znanstvenika". Clintel i njegovi osnivači redovno dijele sadržaj koji dovodi u pitanje ozbiljnost klimatskih promjena ili ljudsko porijeklo klimatskih promjena, navodi stranica na engleskom DeSmog, koja se od 2006. specijalizirala područje klime i čovjekove okoline, a posebno se bori protiv dezinformacija u ovom području.
Prema istraživanjima objavljenim u nizozemskim medijima, kao ovdje i ovdje, dio radova Guusa Berkhouta u kojima se iskazuje skepticizam prema klimatskim promjenama možda je bio financiran novcem naftnih kompanija, uključujući Shell, ExxonMobil, BP, Total i Saudi Aramco. Osnivači Clintela to negiraju. "Clintel nikad nije primio ni peni od naftne industrije," odgovorio je Marcel Crok u poruci e-pošte AFP-u 2. rujna 2022.
Među pet naftnih kompanija koje su imenovane u nizozemskim izvještajima, iz Shella su AFP-u porukom e-pošte priopćili da „nemaju saznanja“ da su financirali Berkhouta, dok je ExxonMobil rekao da je tvrdnja da su financirali Clintel „netočna“. Preostale tri tvrtke odbile su komentirati tvrdnju.
Međutim, na popisu je identificirano najmanje sedam potpisnika deklaracije koji su radili za Shell i osam drugih koji su radili u naftnoj industriji. Crok je za AFP potvrdio da je i sam Berkhout radio za tu tvrtku „prije oko 40 godina“.
Osim njih, na popisu je 13 naftnih inženjera i naftnih geologa, kao i nekoliko stručnjaka za rudarstvo.
Nekoliko potpisnika, spomenutih na popisu ili drugačije dokumentirano, imalo je veze s američkim grupama koje izražavaju skepticizam prema klimatskim promjenama, a koje su povezane s naftnom industrijom: Heartland Institute, Competitive Enterprise Institute i Cato Institute.
Svaka od ovih grupa primila je novac od naftnog giganta ExxonMobil, prema donatorskim i poreznim dokumentima koje je objavio Greenpeace ovdje, ovdje i ovdje. Tvrtka je bila optužena da sabotira znanost kako bi zaštitila svoj posao s fosilnim gorivima -- ExxonMobil negira tu optužbu.
Među potpisnicima je svega nekoliko klimatologa
Tvrdnje u deklaraciji prati popis od oko 1.200 potpisnika iz 40 zemalja, među kojima su i neki preminuli (otkad su potpisali ranije verzije deklaracije) označeni križem pored imena. Na mrežnoj stranici Clintela, ukupan broj potpisnika 14. rujna 2022. bio je više od 1.300.
Kako ćemo pokazati u nastavku, samo mali dio njih su znanstvenici i samo šačica su klimatski znanstvenici.
Jedan od potpisnika je Ivar Giaever, jedan od dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 1973. godine za rad na supravodičima. Međutim, kao što se može vidjeti na Google Scholar, stranici koja omogućava pretragu znanstvenih radova dostupnih na internetu, nema tragova da je potpisao znanstvene članke u vezi s klimom.
AFP je među potpisnicima deklaracije prebrojao 10 koji sebe izravno opisuju kao klimatologe ili znanstvenike koji se bave klimom, što je manje od jedan posto od ukupnog broja. Nekoliko drugih je sebe opisalo kao stručnjake za paleoklimatologiju i atmosfersku znanosti.
Na popisu je oko 40 geofizičara, 130 geologa i 200 inženjera različitih vrsta, nekoliko matematičara, doktora medicine i znanstvenika u području poljoprivrede.
Među potpisnicima su i dvije osobe iz Hrvatske, predstavljene kao „znanstvenici i profesionalci“. Riječ je o Dušanu Bižiću, meteorologu koji je potpisan kao načelnik Radarskog centra Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ), te Zorislavu Gerberu, za kojeg se navodi da je načelnik Odjela za obranu od tuče pri istom Zavodu.
Bižić je i ranije izražavao skepticizam u vezi sa znanstvenim saznanjima o klimatskim promjenama. Kao član Hrvatskog meteorološkog društva 2017. godine tražio je od Upravnog odbora da se s društvenih mreža ukloni "Znanstveni vodič kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju" zbog primjedbi na način pisanja i "dvojbenih tvrdnji" u njemu. Na svom blogu negira da su klimatske promjene uzrokovali ljudi, a pretraga na internetu pokazala je da ni on ni Gerber nisu objavili nikakav znanstveni rad u vezi s klimom.
Na upit upućen medijskoj službi DHMZ-a o tome jesu li dvojica potpisnika zaposleni u ovoj ustanovi, Ivana Grljak je u poruci e-pošte od 13. rujna 2022. za AFP Činjenice odgovorila: "Dušan Bižić i Zorislav Gerber, koji se navode u dokumentu, bili su zaposlenici DHMZ-a. Gospodin Bižić otišao je u mirovinu 2021., a gospodin Gerber 2018. godine. Stavovi koje iznose u navedenom dokumentu ne predstavljaju službene stavove DHMZ-a."
Ostali potpisnici po zanimanju su, među ostalim, ribolovac, zrakoplovni pilot, somelijer, glazbenik, odvjetnik, lingvist, umirovljeni učitelj, urolog, psihoanalitičar i najmanje tri predstavnika sindikata radnika u energetici.
Stranica za provjeru činjenica specijalizirana za klimu, Climate Feedback u analizi jedne od prethodnih verzija deklaracije, ocijenila ju je kao „pristranu“, citirajući značajan broj potpisnika koji se bave fosilnim gorivima. Stranica je objavila i prikaz posljednje deklaracije pisma koja se dijeli na društvenim mrežama.
"Imajući u vidu opseg netočnih tvrdnji iznesenih u pismu (...) vjerojatno je iznenađujuće da se ‚'200 znanstvenika i profesionalaca' složilo s njegovim sadržajem. Poučno je, međutim, proučiti akreditive potpisnika", napisali su autori stranice Climate Feedback.
Rad IPCC-ja o klimi
"Svjetska deklaracija o klimi", čiji je sadržaj sažet na jednoj stranici (oko 30 stranica dokumenta sadrži imena potpisnika) ne odražava snažno dokumentirano znanje o globalnom zagrijavanju 2022. godine.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (The Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) pozvao je 721 stručnjaka iz 90 zemalja da budu autori i urednici njegovog trodijelnog Šestog izvješća o procjeni, objavljenog između kolovoza 2021. i travnja 2022.
Ovo izvješće sadrži najsveobuhvatniju procjenu znanstvenog znanja o klimatskim promjenama. Svaki se dio prostire na oko 3.000 stranica. Autori su pregledali stotine istraživanja koja su nabrojana u dijelu s referencama. U izvješću se navodi da postoji „nedvosmislen“ dokaz da ljudi zagrijavaju klimu sagorijevanjem fosilnih goriva.
U brojnim objavama na društvenim mrežama izražava se sumnja u konsenzus klimatskih znanstvenika da ljudi izazivaju globalno zagrijavanje sagorijevanjem fosilnih goriva. Međutim, tri analize klimatskih istraživanja prethodnih godina, ovdje, ovdje i ovdje, ukazuju da je taj konsenzus gotovo 100 posto.
Uloga IPCC-a je pregledati tisuće znanstvenih publikacija o toj temi, pristupiti najnovijim saznanjima i predstaviti uravnoteženu sintezu donositeljima odluka. Panel su 1988. formirali Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Ova grupa stručnjaka okuplja tisuće specijalista za atmosferske znanosti, oceanografe, glaciologe, ekonomiste itd. Panel je 2007. dobio Nobelovu nagradu za mir.
Panel je podijeljen u tri grupe stručnjaka koje su imenovale različite vlade i međunarodne organizacije: prva grupa proučava znanstvene dokaze o globalnom zagrijavanju, druga njegov utjecaj, a treća predstavlja moguća rješenja da se ono ublaži.
"Stručnjaci IPCC-a temelje svoj rad isključivo na recenziranim radovima," rekao je AFP-u 3. kolovoza 2022. klimatski znanstvenik Xavier Fettweis. "Za svako izvješće znanstvenici osnivaju timove koji se bave različitim poglavljima. Zatim je cijela znanstvena zajednica pozvana da pregleda ta poglavlja te se organiziraju sastanci u svakoj zemlji."
Panel cijeli postupak objašnjava na svojoj internet stranici: kako odabire autore, na koje se dokumente IPCC oslanja, kako funkcionira proces pregledavanja i kako se odobravaju izvješća.
Ideju o izvanrednom klimatskom stanju je, na primjer, ovdje objasnio UNEP. Generalni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također ju je posebno spomenuo u travnju 2022. kada je rekao: “Na putu smo da imamo dvostruko veće globalno zagrijavanje od granice od 1,5°C dogovorene u Parizu. Neke vlade i poslovni ljudi kažu jedno, ali rade drugo. Jednostavno rečeno, lažu. Rezultati će biti katastrofalni. To je klimatsko izvanredno stanje.”
Obmanjujuće tvrdnje o klimi koje su već provjerene
Usprkos ovom konsenzusu, tekst deklaracije implicira da se o različitim aspektima znanosti o klimatskim promjenama još može raspravljati. “Nije bitno koliko je stručnjaka, kvaliteta argumenata je to što se računa,” navodi se u tekstu.
Deklaracija, koja ne navodi izvore, uključuje seriju tvrdnji o klimatskoj znanosti koje su već opovrgnuli stručnjaci za klimu. AFP i druge organizacije ranije su već provjerili činjenice u vezi s nekoliko tvrdnji i utvrdili sljedeće:
- Sadašnje klimatske promjene nisu dio normalnih ciklusa
U objavama se tvrdi da “Zemljina klima varira otkad planet postoji, s prirodnim hladnim i toplim fazama... Prema tome ne iznenađuje da sada doživljavamo razdoblje zagrijavanja.”
Stručnjaci koje je AFP intervjuirao već su rekli da je rast globalnih temperatura u posljednjih 150 godina abnormalno nagao, prouzročen emisijama ugljika uslijed industrijalizacije.
Ed Hawkins, profesor znanosti o klimi na Sveučilištu u Readingu, rekao je da se fluktuacije temperature koje su usporedive a sadašnjim zagrijavanjem nisu dogodile u vremenskom razdoblju tijekom prethodnih deset tisuća godina.
“Globalne temperature su oscilirale u velikom rasponu u prošlosti, no te su se promjene događale tokom desetina tisuća godina. Mi razumijemo da postoje prirodni uzroci za te cikluse, zbog Zemljine orbite oko Sunca. Znanstvenici za klimatske promjene to su proučavali stoljećima,” rekao je Hawkins. “Ono što vidimo tijekom posljednje dvije tisuća godina je vrlo mali pad, onda odjednom na kraju vidite nagli porast temperature, daleko iznad bilo čega što smo vidjeli u posljednjih 2.000 godina,” dodao je.
Tvrdnja da je recentno zagrijavanje normalno zato što je viđeno da su temperature rasle i padale tijekom tisuću godina “je samo glupa logika”, rekao je Mike Lockwood, profesor fizike svemirskog okoliša također na Sveučilištu u Readingu. “Točno je, naravno, da su temperature rasle i padale u prošlosti, no to nije razlog da se pretpostavi da sadašnja promjena ima iste uzroke kao one prošle,” rekao je.
Ovaj trend odražava se na grafičkim prikazima sadržanima u izvješću IPCC-a objavljenom u kolovozu 2021.
- Predviđanja IPCC-ja nisu daleko od stvarnosti
U deklaraciji se tvrdi da se “svijet zagrijao značajno manje nego što je predvidio IPCC na temelju modeliranog antropogenog zračenja... Klimatska politika oslanja se na neadekvatne modele.”
Od prvog izvješća, međutim, projekcije IPCC-a pokazale su se prilično točnima, rekao je Xavier Fettweis AFP-u početkom kolovoza 2022. “Kad pogledate IPCC-ove projekcije iz izvješća 2001. i 2007., pretpostavljeno zagrijavanje je upravo ono što vidimo”, rekao je klimatski znanstvenik za ovaj članak AFP-a.
Ova analiza internetskog portala Carbon Brief pokazala je da su neki modeli predvidjeli manje zagrijavanje nego što je stvarno bilo, dok su neki projektirali veće, ali svi su pokazali povećanje temperature površine između 1970. i 2016. koje nije daleko od onoga što se stvarno dogodilo. Stručnjaci su branili modele u ovom AFP-ovom članku.
U prvom poglavlju IPCC-ovog Šestog izvješća o procjeni, znanstvenici su nacrtali dijagram u kojem uspoređuju projektirane temperaturne krivulje iz prethodnih izvješća IPCC-a s onima koje su predvidjeli neki klimatski znanstvenici - poput Syukuroa Manabeaa ili Jamesa Hansena - i temperature koje su stvarno izmjerene. Može se vidjeti da se projekcije prilično dobro poklapaju sa stvarno izmjerenim temperaturama, s razlikom ne većom od 0,2°C.
- Biljke mogu procesirati ograničenu količinu dodatnog ugljikovog dioksida
U tekstu koji se dijeli na društvenim mrežama također se tvrdi da je “više CO2 bolje za prirodu, ozelenjuje našu planetu” i da “dodatni ugljikov dioksid u zraku potiče rast globalne biomase biljaka”.
Ugljikov dioksid sam po sebi nije opasan, ali kad je njegova koncentracija u atmosferi visoka, doprinosi globalnom zagrijavanju na isti način kao i metan ili dušikov oksid, koji također imaju staklenički učinak (na engleskom: greenhouse gases - GHG).
“Kako se Zemlja zagrijava uslijed sunčevog zračenja, ona zauzvrat emitira toplinu, koja se isijava nazad u svemir. Staklenički efekt sprječava tu toplinu da pobjegne, pomalo kao prekrivač. Što više imamo stakleničkog efekta, to je deblji prekrivač. Zato imamo povećanje temperature,” objasnila je za AFP u srpnju 2022. profesorica klimatskih znanosti na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju u Zürichu, Sonia Seneviratne.
Ovo povećanje Zemljine temperatured štetno i opasno na bioraznolikost, stanovništvo, poljoprivredu i vodne resurse.
Stručnjaci, citirani u ovom članku AFP-ovog servisa za provjeru činjenica u Njemačkoj, kažu da biljke mogu procesuirati tek ograničeni dio prekomjernih emisija ugljikova dioksida i da pate od posljedica klimatskih promjena.
Biljke mogu efektivno koristiti dodatni CO2 samo ako su u dovoljnoj mjeri dostupni i drugi faktori rasta kao što su voda, svjetlo i mineralna gnojiva, rekao je AFP-u 24. kolovoza 2022. profesor fiziologije ishrane biljaka Eckhard George s berlinskog Sveučilišta Humboldt. Čak je i tad “količina dodatnog ugljikova dioksida koju biljke mogu preuzeti daleko od dovoljne da se potroše dodatne emisije plinova koje stvaraju ljudi. Tako da problem povećanja koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi nije riješen efektom fertilizacije CO2,” rekao je.
- Zbog klimatskih promena veća je vjerojatnost pojave različitih katastrofa
U deklaraciji se također navodi da “nema statističkih dokaza da globalno zagrijavanje intenzivira uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe, ili da ih čini učestalijima.”
Inicijativa koja proučava razloge vremenskih nepogoda, World Weather Attribution (WWA), izračunala je, koristeći metode poput opservacijske analize povijesnih skupova podataka, da je veća vjerojatnost da su različite katastrofe nastale zbog globalnog zagrijavanja, uključujući poplave i oluje. Metode kojima se koristi inicijativa opisane su u ovom tekstu AFP-a o šumskim požarima.
Izvješće iz kolovoza 2021. koje je objavila Agencija UN-a, Svjetska meteorološka organizacija, pokazalo je da je broj katastrofa peterostruko povećan u razdoblju od 50 godina zbog klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih prilika i boljeg izvještavanja. Vremenske prilike, klima i opasnost od vode odgovorne su za 50 % svih katastrofa, 45 % svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 % svih prijavljenih gospodarskih gubitaka od 1970. do 2019, navodi se u izvješću.
Analiza Carbon Briefa iz kolovoza 2022. u kojoj je proučavano više od 500 događaja ekstremnih vremenskih prilika također je otkrila da je veća vjerojatnost za preko 70 % njih da su nastali ili bili težeg oblika zbog klimatskih promjena koje su prouzročili ljudi.
Osim toga, stručnjaci IPCC-a u svojem najnovijem izvješću predviđaju da će se posljedice globalnog zagrijavanja, koji su vidljive već nekoliko godina, nastaviti uvećavati i pojačavati ako se klimatske promjene nastave istim tempom.
Servisi AFP-a za provjeru činjenica opovrgnuli su nekoliko obmanjujućih ili netočnih tvrdnji u vezi s klimatskim promjenama i AFP Činjenice ih je objavio ovde.
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas