Najezda krpelja Lone star u Sjevernoj Americi potiče teorije zavjere o 'klimatskoj agendi'

"Širom Amerike poljoprivrednici izvještavaju o 'scenama iz noćne more' - misterioznim kutijama krpelja koje se pojavljuju na seoskim imanjima... Sada se ti izvještaji sukobljavaju sa dokumentima o istraživanju genetski modificiranih krpelja - koje je financirao Kill Bill Gates, rastućim strahovima od Alfa-Gal sindroma i znanstvenim radovima koji otvoreno tvrde kako bi moglo biti 'moralno dobro' širiti alergije na meso putem modificiranih populacija krpelja," piše u opisu objave na Facebooku od 24. svibnja 2026. godine.

Slične tvrdnje počele su kružiti na engleskom tijekom vrhunca sezone krpelja u SAD-u, koja traje od travnja do listopada, a zatim su se proširile i na društvene mreže u Europi. U objavama su korisnici izražavali zabrinutost na različitim platformama na više jezika, uključujući bosanski, španjolski, nizozemski, francuski i slovački

Image

Snimka zaslona netočne objave s Facebooka od 2. srpnja 2026. Oznake crvenom bojom dodao je AFP

Korisnici u objavama spominju alfa-gal sindrom (AGS), potencijalno smrtonosnu alergiju na proizvode od sisavaca. Kod pacijenata se može razviti imunološki odgovor na alfa-gal, molekulu koja se nalazi u slini nekih krpelja, nakon njihovog ujeda. Budući da se alfa-gal nalazi u većini sisavaca (ali ne i ljudi), konzumacija proizvoda poput crvenog mesa potom izaziva imunološki odgovor u kojem se stvaraju antitijela na tu molekulu.

U Sjevernoj Americi, to stanje se uglavnom povezuje s ujedima krpelja vrste lone star, čiji je taksonomski naziv Amblyomma americanum, prepoznatljivog po bijeloj točki na leđima odraslih ženki.

Krpelj 'lone star' već se nekoliko godina širi Sjevernom Amerikom. Između 2010. i 2022. godine u Sjedinjenim Državama, a prijavljeno je više od 110,000 sumnjivih slučajeva alfa-gal sindroma. Zbog nepostojanja obaveznog prijavljivanja, točan broj oboljelih nije poznat, ali Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuju da bi mogao dostići i do 450,000 slučajeva.

U svibnju 2026. godine kanadske vlasti prvi su put potvrdile njegovo prisustvo u Quebecu.

U Sjedinjenim Državama, krajem travnja, CDC je zabilježio najveći broj posjeta hitnim službama zbog ujeda krpelja u posljednjem desetljeću.

CDC opisuje krpelja 'lone star' kao "vrlo agresivnog" i teškog za suzbijanje. Oni se ponašaju drugačije od drugih vrsta jer prelaze velike udaljenosti u potrazi za domaćinom, najčešće većim sisavcem.

Krpelj "lone star" nije zabilježen kao vrsta prisutna u Europi, rekla je 15. lipnja 2026. profesorica Odjela za zdravlje životinja i proučavanje krpelja sa sveučilišta Complutense u Madridu, Ángeles Sonia Olmeda García.

Iako se AGS uglavnom prijavljuje u SAD-u, prvi slučaj je u kolovozu 2025. godine zabilježen i u Srbiji, što je objavila udruga "Alergija i ja." Tada je započeto i ispitivanje tog sindroma u susjednoj zemlji. AFP nije pronašao javnu bazu o AGS slučajevima u Hrvatskoj.

Tvrdnje da Bill Gates i njegove tvrtke šire krpelje koji izazivaju izbijanje te alergije također su neutemeljene.

'Nema dokaza da je nastala biološkim inženjeringom'

"U Sjedinjenim Državama, ujedi krpelja vrste 'lone star' najčešći su okidač za AGS," izjavila je za AFP 30. lipnja Onyinye Iweala, izvanredna profesorica medicine na sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu.

Međutim, Iweala je naglasila da osobe s AGS-om "mogu jesti sve vrste životinjskog mesa, ribu i druge morske plodove (školjke itd.) koliko god žele. Pored toga, mnogi ljudi s alfa-gal sindromom mogu konzumirati mliječne proizvode. Dakle, imati alfa-gal ne znači da osoba mora prijeći na vegansku prehranu."

Image

Krava na pašnjaku u Glos-sur-Risleu, u Normandiji, 1. svibnja 2026. godine (AFP / Joel SAGET)

Trenutačno ne postoji lijek za AGS, ali veliki postotak oboljelih može s vremenom postepeno ponovno uvesti meso sisavaca u prehranu, uz izbjegavanje novih ujeda.

Holly Gaff, profesorica bioloških znanosti i stručnjakinja za krpelja 'lone star' na sveučilištu Old Dominion, izjavila je za AFP da "apsolutno ne postoje dokazi da je bilo kakav bioinženjering stvorio tu alergiju na alfa-gal."

"Kada se osvrnemo unazad kroz vrijeme, ta alergija ima dugu povijest," rekla je 2. lipnja 2026., dodajući da je trebalo vremena da ju se prepozna zbog specifičnosti.

Promjene ekosustava i prelazak na nove domaćine

Ambloyomma americanum navodno se pojavio u 18. stoljeću, oko 1750-ih, i proširio se širom istočnih dijelova SAD-a. Kasnije se njegova rasprostranjenost umanjila kako se smanjila površina šumskog zemljišta i opala brojnost određenih populacija sisavaca.

Stručnjaci su za AFP izjavili da se krpelji vrste 'lone star' posljednjih godina sve više razmnožavaju i šire na sjeveroistoku SAD-a.

Najvažniji faktor, kako je rekla Gaff sa sveučilišta Old Dominion, je preveliki broj bjelorepih jelena.

"To je kao švedski stol za krpelja 'lone star' u svim njegovim životnim fazama i s eksplozijom broja jelena u posljednjih nekoliko desetljeća, krpelji su se razvili s njima," navela je.

Image

Bjelorepi jelen jede lišće ispred obiteljske kuće, 27. svibnja 2020. godine, na stazi Capital Crescent u Sjedinjenim Državama (AFP / Daniel SLIM)

"Pored toga, sve više ljudi se preselilo u predgrađa i prigradske zone," rekla je.

"Klimatske promjene također u određenoj mjeri omogućavaju populacijama krpelja 'lone star' da se kreću prema sjeveru", potvrdila je, "ali nagli porast je više povezan s promjenama u staništima i populacijom jelena."

Megan Linske, ekologinja i znanstvena asistentica na Poljoprivrednoj eksperimentalnoj stanici u Connecticutu, rekla je za AFP 2. lipnja: "Većina tih vrsta ima višegodišnji životni ciklus, pa je njihova sposobnost preživljavanja zime ključna."

Kada je riječ o Europi, "preuveličano je" tvrditi da dolazi do porasta svih vrsta krpelja, iako se njihova rasprostranjenost mijenja i "neke vrste sve više dolaze u kontakt s ljudskim aktivnostima," rekla je Olmeda García 15. lipnja 2026.

Olmeda García je kao uzroke navela klimatske promjene, promjene u korištenju zemljišta, kretanje životinja i povećanje prisustva određenih vrsta u urbanim područjima ili blizini ljudskih aktivnosti.

Genetski modificirani krpelji za kontrolu štetočina

Pretraga na stranici Fondacije Gates pokazala je da je tvrtka Oxitec, biotehnološka tvrtka koja se spominje u objavama na drugim jezicima, dobila financiranje za projekt vezan za krpelje 2021. godine i ponovno 2023. godine. Oxitec, koja je nedavno promijenila ime u Flyttr, istražuje "rješenja zasnovana na kukcima," poput genetski modificiranih kukaca, kako bi se suzbilo širenje štetočina i bolesti.

Uz financiranje Fondacije Gates, tvrtka je razvila genetski modificiranu verziju azijskog plavog krpelja (Rhipicephalus microplus). Azijski plavi krpelji uglavnom se nalaze u suptropskim regijama Azije, Amerike i Afrike i hrane se stokom. Poznato je da prenose štetne bolesti i parazite govedima, poput babezioze, parazitske bolesti slične malariji. Također je zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su ujedi tog krpelja izazvali alfa-gal sindrom kod ljudi.

Prema navodima Oxiteca, njihovi genetski modificirani krpelji nose gen koji sprečava razmnožavanje i preživljavanje njihovog potomstva. Zbog toga, kada se mužjaci modificiranih krpelja pare sa zaraženim ženkama, populacija koja širi bolesti se smanjuje.

Tvrtka, koja je uglavnom poznata po radu na komarcima, ranije je bila meta brojnih teorija zavjere koje je AFP opovrgnuo u više navrata na primjer ovdje i ovdje.

Fondacija Gates je 2. lipnja 2026. priopćila da su tvrdnje koje kruže internetom netočne. "Fondacija nije uključena ni u kakav rad vezan za alfa-gal sindrom," naveo je glasnogovornik.

Bill Gates je ranije javno podržao zamjene za meso biljnog porijekla, ukazujući na utjecaj emisija metana iz stočarstva na klimatske promjene. Također je podržao više inicijativa koje razvijaju biljne alternative i uzgajano meso u laboratorijima.

Etični rad

U nekim objavama korisnici su spominjali i etični rad sveučilišta Western Michigan iz srpnja 2025. godine kao "dokaz" kojim su pokušavali legitimizirati svoje tvrdnje. Članak koji se naširoko dijelio pod naslovom "Korisna krvopija" (Beneficial Bloodsucking) razmatra etične implikacije obaveze smanjenja konzumacije mesa kroz vrste poput krpelja 'lone star.'

Glasnogovornik sveučilišta izjavio je za AFP 29. svibnja da je "riječ je o radu iz akademske filozofije objavljenom u časopisu Bioetika (Bioethics)" i dodao da se radi o "misaonom eksperimentu."

Navodi se da rad nije prijedlog politike. "Nikakva istraživanja te vrste se ne provode, niti išta u članku opisuje bilo kakvu aktivnost koja se provodi ili planira" na medicinskom fakultetu sveučilišta.

Jedan od autora rada, Parker Crutchfield, također je izjavio da rad "nije financiran i da nemamo nikakve sukobe interesa".

Crutchfield je 29. svibnja rekao da su nakon objavljivanja tog rada on i njegov tim "imali veliki broj napada, uznemiravanja i prijetnji," pri čemu je primjetan porast "tijekom posljednja dva tjedna" zbog medijskog izvještavanja o vrhuncu sezone krpelja.

Pročitajte više AFP-ovih tekstova o dezinformacijama vezanim za zdravlje i klimu.