Optička iluzija ne otkriva ništa o razini stresa

"Sliku je osmislio japanski neurolog. Ako se slika ne miče, vi ste mirni. Ako se slika malo miče, imate malo stresa. Ako se slika pokreće kao vrtuljak imate i previše stresa", stoji u objavi na hrvatskom na Facebooku od 6. listopada 2023. U objavi je slika s oblicima ljubičaste i žute boje koji izgledaju - barem nekim promatračima - kao da se kreću. Ista se objava pojavljivala na Facebooku na hrvatskom i srpskom u lipnju i u kolovozu 2023., a ista optička iluzija s istim ili sličnim tvrdnjama dijelila se na Facebooku barem od 2019., od kada je podijeljena gotovo 3000 puta.

Slika je podijeljena i na drugim jezicima, uključujući engleski, španjolski, švedski, mađarski i turski. AFP Filipini opovrgnuo je slične tvrdnje 2019. Tvrdnje su na švedskom kružile i na platformi X (bivšem Twitteru). U nekim od objava, psiholog se zove "Yamamoto".

Image

Snimka zaslona netočne objave preuzeta 13. listopada 2023.

Dok se iluzija uistinu temelji na radu psihologa, sliku je izradio ukrajinski grafički dizajner. Stručnjaci za psihologiju rekli su za AFP da se ona ne može koristiti za testiranje razine stresa.

Slika ukrajinskog grafičara

Obrnuto pretraživanje slike vraća kao jedan od najranijih rezultata ovu stavku (arhivirana verzija) na Dreamstimeu, platformi za stock fotografije. Nositelj autorskih prava naveden je kao Jurij Perepadia, grafički dizajner iz Ukrajine.

Google pretraga vraća Facebook, Instagram, X i Dribble račune grafičkog umjetnika s istim imenom, a na svima su umjetnička djela sličnog stila.

AFP Filipini kontaktirao je umjetnika 2019.

"Ta je slika jedna od najprodavanijih. Nije ju bilo teško napraviti. U to vrijeme već sam imao iskustva u radu s Adobe Illustratorom," rekao je AFP-u putem Facebook Messengera 10. siječnja 2019.

Perepadia je rekao da je sliku napravio 2016. Nekoliko objava potvrđuje da ju je objavio na internetu te godine, uključujući na platformi X (tada zvanoj Twitter), 27. rujna 2016. Također ju je objavio na depositphotos.com, komercijalnu platformu za fotografe, ilustratore, grafičke dizajnere i njihove klijente, 23. prosinca 2016. AFP nije mogao pronaći starije verzije slike osim Perepadijinih.

Perepadia se također osvrnuo na sliku u objavi na Instagramu, objavljenoj 18. studenog 2018.

"Nacrtao sam ovu optičku iluziju u Adobe Illustratoru 26. rujna 2016.," napisao je, objašnjavajući da je koristio efekt korišten u radu psihologa Akiyoshia Kitaoke, s bijelim i crnim oblicima na pozadini u boji koji stvaraju iluziju da se detalji na slici kreću.

Osvrnuo se i na tvrdnje da iza slike stoji japanski neurolog zvani "Yamamoto": "Japanski psihoterapeut Yamamoto Hashima nema ikakve veze s ovom slikom. Štoviše, Yamamoto Hashima zapravo ne postoji." Internetska pretraga koju je proveo AFP nije dovela do ijednog psihologa tog imena koji proučava vizualne iluzije.

Optička iluzija ne mjeri stres

Akiyoshi Kitaoka, na čijem radu Perepadia kaže da se temelji slika, profesor je psihologije na Sveučilištu Ritsumeikan u Osaki u Japanu. Prema njegovoj osobnoj stranici, proučava vizualnu percepciju i iluziju. Web stranica ima više primjera optičkih iluzija, uz objašnjenja kako te iluzije funkcioniraju.

U elektroničkoj poruci AFP-u 29. rujna 2023., Kitaoka je rekao da je tvrdnja da optička iluzija koja je kružila društvenim medijima može mjeriti razinu stresa "neutemeljena laž." Dodao je sliku uz tekst "vizualna iluzija nema veze sa stresom":

Image

Optička iluzija koju je AFP-u poslao Kitaoka Akiyoshi 20. rujna 2023., objavljena uz njegovo dopuštenje

Kitaoka je od 2011. nadalje komentirao na svojoj web stranici tvrdnje da se različiti primjeri njegovih vizualnih iluzija mogu koristiti kao testovi za stres.

Jukka Häkkinen, istraživač specijaliziran za percepciju slike i iluzije, između ostalog, sa Sveučilišta u Helsinkiju, potvrdio je to u elektroničkoj poruci 29. rujna 2023., rekavši da se tvrdnje o mjerenju stresa "nisu činile uvjerljivima." "Mnogo različitih vrsta iluzija širilo se šire internetom za koje se tvrdi da govore nešto o stresu ili osobnosti, iako za to nema znanstvenih dokaza," rekao je.

Iluzija kretanja temeljena na različitim nijansama

Kitaoka je rekao da je iluzija kretanja na slici koja je kružila internetom primjer takozvane Fraser-Wilcoxove iluzije, gdje se iluzija kretanja temelji na oblicima i nijansama različitih područja.

Točnije, Kitaoka je dotičnu iluziju identificirao kao tip IIA optimizirane Fraser-Wilcoxove iluzije. Kao što je Kitaoka naveo u ovom poglavlju u The Oxford Compendium of Visual Illustrations, osnovni uzorak sastoji se od tri područja različite svjetline, kao što se vidi u nastavku:

Image

Ilustracija Fraser-Wilcox efekta tipa IIA koju je Akiyoshi Kitaoka poslao AFP-u 29. rujna 2023. s odobrenjem za objavu

"Iluzorno kretanje je u smjeru od svjetlosive do tamnosive preko crne ili u smjeru od tamnosive do svjetlosive preko bijele," stoji u poglavlju na stranicama 10-11.

Citirajući ovaj članak iz 2005. objavljen u časopisu The Journal of Neuroscience, Häkkinen je rekao da se iluzija pokreta stvara jer stanice koje obrađuju kretnju u vizualnom korteksu reagiraju na razlike u svjetlini kao kretnju jer se visoki kontrasti obrađuju brže od niskih. "Drugim riječima, crna stiže malo ranije u vizualni korteks nego tamnosiva, a bijela stiže ranije od svjetlosive. Ova iznimno mala vremenska razlika (tisućinke sekundi) tumači se kao kretanje," rekao je.