Mamografija spašava živote i stručnjaci se slažu da je to sigurna dijagnostička procedura

"Mamografija je najveći organizovani zločin nad ženama", stoji napisano velikim slovima u objavi na Facebooku od 7. listopada 2023. na bosanskom. "Žene koje odlaze na mamografske preglede vjerovatno nisu svjesne koje zlo sebi čine".

Tvrdnje iznesene u objavi su: da je većina rezultata koji su pozitivni na karcinom pogrešna; da sam pregled potiče rast tumora; da zdrave žene mogu dobiti rak nakon mamografije; i da je Švicarska prva zemlja na svijetu koja je zabranila ove preglede.

No sve su te tvrdnje ili utemeljene na pogrešno interpretiranim podacima, ili činjenično netočne, kazali su stručnjaci. Predstavnici tijela javnog zdravstva i stručnjaci radiolozi potvrdili su za AFP kako niti jedna od tvrdnji nema uporišta u činjenicama. Identificirali su najvjerojatnije izvore za netočne tvrdnje predstavljene u objavi, te su kazali kako je mamografija i dalje najbolja dostupna slikovna metoda za rano otkrivanje raka dojke.

Originalna objava imala je umjereni doseg na Facebooku, te je dijeljena više od 100 puta do početka studenog. No, kopirani tekst iz objave dijelili su drugi korisnici, na primjer u ovoj objavi, koja je do 14. studenog 2023. podijeljena više od 16.000 puta.

Prevedene verzije objave od 7. listopada, koje navode njezinog autora kao izvor, također su se pojavile i na drugim jezicima, kao što su poljski, francuski i finski, gdje su također dijeljene stotine puta.

Image

Snimka zaslona objave na Facebooku preuzeta 17. listopada 2023.

U objavi se predstavlja pet argumenata protiv mamografskih pregleda u obliku popisa. Za svaku od stavki pokušali smo pronaći otkud je ta informacija mogla potjecati, te smo upitali stručnjake da nam potvrde imali u njima išta istinitog.

Više od pola rezultata nisu lažno pozitivni

Prva je tvrdnja da je čak 50-60% svih pozitivnih rezultata zapravo pogrešno. "Dakle, dijagnosticirani “rak dojke”, u 50-60% slučajeva se ispostavi da uopšte nije ni postojao", stoji u objavi.

Koristili smo ključne riječi kako bi na internetu potražili znanstvena istraživanja koja bi podržala ovu tvrdnju, i pronašli smo studiju iz 2022. godine koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, Davis, objavljenu u medicinskom časopisu JAMA Network Open u ožujku 2022. (arhiviranu ovdje). Objava za tisak Sveučilišta Davis o istoj studiji ima naslov (arhivirano ovdje) u kojem stoji: "Polovica svih žena iskuse lažno pozitivni mamogram nakon deset godina godišnjih pregleda".

Kao što i članak i studija navode, "lažno pozitivni" rezultat je kada je mamogram označen kao abnormalan, no u dojki nema raka.

Studija navodi da se u oko 12% 2D mamograma pacijente poziva na dodatne preglede, dok samo 4,4% od tih poziva, ili 0,5% ukupnog broja pacijenata, završe s dijagnozom raka. Brojka od 50% je ukupna vjerojatnost nakon perioda od deset godina da bi žena mogla biti pozvana na dodatni pregled. Ta je brojka niža za starije žene, te za žene koje na mamografske preglede idu svake dvije godine.

"Kako bismo rano otkrili rak dojke, moramo biti oprezni i istražiti bilo koje potencijalno abnormalne nalaze. Stoga se žene ne bi trebale brinuti ako ih se pozove na dodatno slikanje ili biopsiju. Velika većina tih rezultata potvrdi se kao benigna", objasnila je Thao-Quyen Ho, radiologinja Sveučilišnog medicinskog centra u Ho ši minu u Vijetnamu, istraživačica na UC Davis Medicinskom fakultetu te suvoditeljica istraživanja u objavi za tisak koju je izdalo Sveučilište.

"To nisu pogrešne dijagnoze, to su pozivi na dodatne preglede", kazao je Aleksandar Ivković, radiolog iz Neo-Mag dijagnostičkog centra u Nišu, u Srbiji, u e-mailu AFP-u 2. studenog.

Radiologinja Paula Gordon, klinička profesorica Odsjeka za radiologiju Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji, kazala je AFP-u u e-mailu 5. studenog da lažni pozitivni rezultati nisu krive dijagnoze. "Termin lažno pozitivno je obmanjujuć. Koristi se u značenju 'lažne uzbune', što znači da je na mamografskom pregledu viđena abnormalnost koju bi trebalo dodatno pogledati", kazala je Gordon.

Gordon je dodala da su brojke u objavi na Facebooku netočne, te je navela podatke iz svoje države. "U Kanadi, u prosjeku, od svih 1.000 mamografskih pregleda, 70 žena će biti pozvano na dodatno snimanje. Neke će trebati samo jednu ili dvije dodatne slike, neke će trebati ultrazvuk. Od tih 70, njih 11 će trebati biopsiju iglom uz lokalno zamrzavanje. Od 11 biopsija iglom, četiri žene dobit će dijagnozu karcinoma dojke", rekla je Gordon u e-mailu.

Pritisak i radijacija korišteni u pregledima su sigurni

Druga tvrdnja u objavi je da su dojke prilikom pregleda pritisnute "velikom težinom" od 10kPa, te da "se zatim zdravo, vrlo osjetljivo tkivo mliječnih žljezda bombarduje radioaktivnim zracima". Iako su obje tvrdnje točne s tehničkog stajališta, predstavljene su na obmanjujuć način, zbog kojeg se doima da su pritisak ili radijacija, ili oboje, štetni po pacijente. Oboje stručnjaka potvrdilo je AFP-u da to nije slučaj.

"Pritisak je potreban tijekom mamograma kako bi raširio tkivo da se karcinomi mogu vidjeti, i da stanji dojku kako bi bilo potrebno manje radijacije. I to traje samo par sekundi", Gordon je rekla AFP-u. "Pritisak je neugodan, ali ne bi smio biti izrazito bolan".

Ivković je rekao kako se 10,4kPa pritiska "smatra bezbednim pritiskom i može uzrokovati bol u oko 7% žena", te da nema drugih štetnih posljedica. "Radi podsetnika, atmosferski pritisak je prosečno 101.454kPa", rekao je Ivković.

Objava spominje i "radioaktivne zrake", koje ne postoje jer je radioaktivnost svojstvo atoma, a ne zraka. Vjerojatno se misli na ionizirajuće zračenje, koje je oblik elektromagnetskog zračenja dovoljno snažnog da može ukloniti elektrone iz atoma i molekula, koje se koristi na rentgenskim pregledima.

Ljudi su neprekidno izloženi niskim razinama ionizirajućeg zračenja iz prirodnih izvora - dolazi iz svemira, zraka, iz zemlje i vode - no mogu biti izloženi većim dozama za vrijeme određenih dijagnostičkih pretraga, u koje spada i mamografija, kao što se može vidjeti na infografici ispod, koju je objavila Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (arhivirano ovdje).

Image

Snimka zaslona preuzeta 15. studenog 2023. infografike Angecije za zaštitu okolišta SAD-a, u kojoj se objašnjavaju relativne doze zračenja iz različitih izvora ( Environmental Protection Agency / National Council on Radiation Protection & Measurements (NCRP))

"Radijacija za mamografiju je među najnižima od svih medicinskih pregleda", kazala je Gordon za AFP. "Smanjila se proteklih desetljeća, te je daleko niža od 'dopuštene' razine koju zadaju organizacije za zaštitu od zračenja. Rizik od radijacije mamograma je ograničen na žene mlađe od 20, a za potrebe pregleda je zanemariv u žena od 40 nadalje. Sličan je količini prirodne radijacije kojoj smo izloženi živeći samo sedam tjedana na razini mora".

S obzirom da radijacija raste s nadmorskom visinom, radi se o količini prirodne radijacije od življenja tri tjedna u gradu Denveru u SAD-u, kazala je Gordon. Grad se nalazi na 1.600 metara nadmorske visine i izložen je značajno većoj količini radijacije iz svemira nego mjesta na manjim visinama. "Putovanje zrakoplovom je također povezano s izlaganjem višim razinama radijacije", kazala je Gordon.

"Mamografija je metoda koja koristi rendgenske zrake (x zrake)", rekao je Ivković. "Doza je suviše mala da bi uticala na tkivo dojke pozitivno ili negativno. Treba napomenuti da se pacijenti zrače da bi se uništile maligne ćelije a ne da bi se stvarale, naravno daleko većim dozama", kazao je Ivković za AFP.

Prema Francuskom nacionalnom institutu za rak, rizik od smrti od karcinoma induciranog radijacijom je u rasponu između 1 i 10 u 100.000 žena koje su bile na mamografiji svake dvije godine kroz 10 godina. Rizik od smrti od izbjegavanja pregleda je znatno veći (arhivirano ovdje).

Žena koja je prošla 13 mamografskih pregleda u sklopu organiziranog screeninga u dobi između 50 i 74 godine bi bila izložena ukupno četvrtini radijacije jedne rendgenske snimke abdomena i pelvisa, što je relativno česta dijagnostička procedura, navodi Institut.

Mamografija ne potiče rast tumora

Treća tvrdnja, uz koju se ne navodi bilo kakav dokaz ili izvor, je da mamografija "stimulira rast tumora i širenje metastaza". AFP nije mogao pronaći niti jednu znanstvenu studiju koja bi podržala ovu tvrdnju.

Prema Gordon, ova je tvrdnja "apsolutno" netočna.

"Izvor ove neistine je usputni komentar koji je dao dr. Tony Miller, jedan od glavnih istraživača kanadskog Nacionalnog istraživanja redovitog pregleda dojki-1, provedenog 1980-ih. Među randomiziranim kontroliranim ispitivanjima mamografije, to je jedino koje je pokazalo povećanje smrtnosti među ženama u "mamografskoj skupini" u usporedbi s kontrolnom skupinom. Kada je to predstavljeno, neposredno prije prve objave 1992. godine, dr. Millera su zamolili da nagađa zašto bi moglo biti tako. Rekao je 'možda kompresija mamograma istišće rak u krv'", rekla je Gordon u svom e-mailu.

"Široko su ga citirali u laičkim medijima. Naknadno je povukao tu izjavu, a to je objavljeno u Časopisu Nacionalnog instituta za rak, ali nikada nije povučeno u laičkim medijima", rekla je. Studija iz 2013. godine dizajnirana da ispita upravo tu hipotezu (da kompresija može gurati tumorske stanice u krv) nije pronašla dokaze toga, i zaključila je da je kompresija u mamografiji sigurna (arhivirano ovdje).

Gordon je objasnila kako je danas poznato da je najvjerojatniji razlog za višak smrtnosti u "mamografskoj skupini" u tom specifičnom istraživanju to što je su medicinske tehničarke i koordinatori istraživanja kompromitirali proces nasumičnog razvrstavanja žena koje su se prijavile za sudjelovanje.

"Namjerno su zaobišli nasumično raspoređivanje i smjestili žene sa sumnjivim kvržicama u mamografsku skupinu, umjesto da ih se nasumično rasporedi ili u mamografsku skupinu ili kontrolnu skupinu. Kao posljedica toga, više je žena preminulo u mamografskoj skupini nego u kontrolnoj".

Neke žene dobiju rak nakon mamografije, ali ne zbog nje

Četvrta tvrdnja spominje "studiju urađenu na 690.000 snimaka", koja je navodno pokazala kako su mnoge popuno zdrave žene razvile rak dojke nakon mamografskih pregleda. AFP je potražio odgovarajuču studiju na Google Scholaru, i pronašao je ovo istraživanje, u kojem je promatrano 690.993 žena u dobi između 66 i 79 (arhivirano ovdje), koju se može pogrešno interpretirati na način da se misli da tvrdi ono što piše u objavi.

Rezultati navode: "Bilo je izglednije da će se detektirati in situ, lokalni i regionalni karcinomi dojke među ženama koje su prolazile mamografske preglede".

"Igra reči 'posle' i 'zbog' nisu sinonimi", rekao je Ivković za AFP. "Recimo nakon što ljudi popiju čašu vode dnevno u svetu imamo oko 100.000 smrti, to bi po tim izjavama značilo da je zbog vode. Radi se o besmislenom tumačenju podataka da je nakon skrininga otkriveno mnogo karcinoma. To i jeste smisao skrininga - da se rano otkriju karcinomi."

"Naravno da mnoge žene razviju karcinom u nekom trenutku nakon što su bile na mamogramu", rekla je Gordon AFP-u. "Upravo zato bi se i pregledi trebali raditi godišnje: da se uhvati bilo koji rak koji se razvije. Ali to nije zbog mamograma! Za žene prosječnog rizika (bez obiteljske anamneze itd.), jedna u osam će razviti rak dojke u nekom trenutku u svojem životu. Znamo da žene koje idu na preglede imaju 40-50% manje šanse umrijeti od raka dojke od žena koje ne idu".

Image

Snimka zaslona zaključka istraživanja iz 2000. godine: "Jesu li redovni mamografski pregledi učinkoviti kod starijih žena?", preuzeta 15. studenog 2023.

I samo istraživanje, kada se pročita u cijelosti, podržava ovu tezu. Zamišljeno je kako bi se ustvrdilo imaju li žene starije od 69 godina, koje idu na redovite preglede, smanjeni rizik od metastaziranog raka dojke. Dok je nekoliko vrsta karcinoma češće otkriveno kod žena koje su išle na redovite preglede, radilo se o blažim i izlječivim rakovima. Rizik od otkrivanja metastaziranog raka dojke bio je značajno smanjen među ženama koje su išle na preglede, što je jasno navedeno kao glavni nalaz studije.

Švicarska nije zabranila mamografiju

Posljednja tvrdnja u objavi je da je Švicarska "prva zemlja u svijetu koja je zabranila mamografske preglede". Ova je tvrdnja netočna, no vjerojatno je utemeljena na pogrešnom shvaćanju vijesti da je Švicarski liječnički odbor 2013. godine savjetovao zaustavljanje sistematskih mamografskih pregleda (arhivirano ovdje).

Švicarski liječnički odbor nije službeno državno tijelo. Danas nepostojeća organizacija, koja je ugašena 2022. (arhivirano ovdje) je bila centar kompetencija za "procjenu zdravstvenih tehnologija", te je analizirala omjer cijene i koristi medicinskih tretmana. Preporuke Odbora nisu bile obvezujuće, i bile su zamišljene kao smjernice. No, njegova preporuka za zaustavljanjem sistematskih pregleda naišla je na široke kritike stručnjaka u tom polju, koji su navodili da je utemeljena na pogrešnim, nepotpunim ili pogrešno interpretiranim podacima, kao na primjer ovdje, ovdje, ovdje i ovdje (arhivirano ovdje, ovdje, ovdje i ovdje).

Švicarski Savezni ured za javno zdravstvo ignorirao je preporuke Odbora. Upitan od strane AFP-a za komentar, glasnogovornik Saveznog ureda kazao je u e-mailu 2. studenog 2023. kako "mamografija uopće nije zabranjena u Švicarskoj".

"Pokriva ju zdravstveno osiguranje, i preporučuje se ženama u dobi od 40 do 59 godina svake godine, te od 60 do 75 godina svake dvije godine", potvrdio je Savezni ured.

Podaci u grafici su vađeni iz konteksta i nisu ih pregledali stručnjaci

Originalna objava također sadržava i grafiku, bez pripisivanja izvora ili pojašnjenja, pod naslovom na engleskom koji glasi "Rakovi dojke inducirani mamografijom u starijih". Koristeći se obrnutom pretragom slika, otkrili smo da tu grafiku na društvenim mrežama, poput LinkedIna, dijeli Daniel Corcos, francuski istraživač koji tvrdi da mamografija izravno uzrokuje rakove. Izvori podataka koji su korišteni kako bi se izradili pojedinačni grafovi nisu jasni, osim za par grafova koji su potpisani s "Corcos & Bleyer, NEJM, 2020.".

Image

Snimka zaslona grafike podijeljene na društvenim mrežama, preuzeta 15. studenog 2023.

Dok se zbog potpisa doima kao da grafovi potječu iz studije koju su pregledali drugi stručnjaci i koja je objavljena u New England Journal of Medicine, uglednoj znanstvenoj publikaciji, članak u kojem su se nalazili bio je dio dopisne sekcije - pismo poslano urednicima. Upitan na platformi X (bivšem Twitteru) koja istraživanja koja su pregledali drugi stručnjaci podržavaju njegove tvrdnje, Corcos je odgovorio podijelivši snimke zaslona svojeg pisma NEJM-u, i naveo je kako ga nisu "pregledali drugi 'stručnjaci'", stavivši riječ "stručnjaci" u navodnike.

"Gledam ove grafikone koji su cherry-picking", rekao je Ivković na zamolbu AFP-a da pregleda grafiku. "Čak i takvi upravo potvrđuju koliko je bitan skrining. Smisao skrininga je da se nađu karcinomi pre nego daju tegobe, pre nego bude kasno. Ako radimo skrining bilo čega cilj nam je da otkrijemo karcinome na vreme a ne kada bude kasno. Ako bi simplificirali njegove tvrdnje - Ako se pacijenti ne pregledaju onda će biti manje otkrivenih karcinoma", napisao je Ivković u e-mailu.

'Predijagnoza' potencijalni nedostatak

Stručnjaci također kažu kako je jedan od nedostataka mamografije takozvani "overdiagnosis" ili "predijagnoza", kada pretrage nađu karcinome koji nikad ne bi napredovali ili postali opasni po život. Kako većina karcinoma na kraju napreduje, liječnici tretiraju sve otkrivene karcinome, čak i ako to u nekim slučajevima ne bi bilo nužno.

"Predijagnoza je koncept da, kroz pretrage, nalazimo rakove koji se ne bi pojavili za života pacijenta, i stoga ih se ne treba pronaći jer bi ona prije toga umrla od nečeg drugog", kazala je Gordon AFP-u u e-mailu. "Kako ne znamo što će se dogoditi bilo kojem danom pacijentu u budućnosti, predijagnoza je teorijska, i ne može se mjeriti izravno. Mora se procijeniti. Metoda koja se koristi za procjenu može pretjerano procijeniti njezinu pojavu".

Gordon je naglasila da je najvažnija stvar kada se procjenjuje predijagnoza uzeti u obzir rizik od raka dojke i vremenski odmak, period vremena za koji se dijagnoza ranije otkrije redovnim pregledima.

Ova studija iz 2012., koja je pregledala 16 procjena predijagnoze u sedam europskih država, pokazala je kako je stvarna pojavnost predijagnoze najvjerojatnije 1 do 10% (arhivirano ovdje).

Pregled iz 2013. godine, koji su naručili Cancer Research UK i britansko Ministarstvo zdravstva (arhivirano ovdje) procijenio je da bi predijagnoza mogla obuhvatiti do 19% rakova otkrivenih redovitim pregledima, no i naglasio je kako je trenutačno nemoguće razlikovati potencijalno smrtonosne rakove od "predijagnoziranih" rakova. U analizi se zaključuje kako programi redovitog pregleda dojki u Ujedinjenoj Kraljevini "pružaju značajnu korist i trebali bi se nastaviti".

"Predijagnozu vrijedi uzeti u obzir, ona je razlog zašto mnogi stručnjaci savjetuju da se pregledi mogu zaustaviti ako je očekivani životni vijek žene manji od sedam godina: Ako ima uznapredovalu srčanu bolest, neki drugi agresivni karcinom, itd. No predijagnoza nije dobar razlog za uskratiti preglede ženama između 40 i 49 godina starosti", kazala je Gordon AFP-u u e-mailu.

Tijela javnog zdravstva preporučuju redovite preglede

Neki stručnjaci danas vjeruju kako bi se mogli postići još bolji rezultati ako bi se učestalost mamografskih pregleda prilagodila pojedinom pacijentu, na temelju njihovih čimbenika rizika od raka dojke, umjesto da se koriste preporuke temeljene na dobi (arhivirano ovdje). U tijeku je istraživanje koje financira EU, koje bi trebalo trajati od 2018. do 2025. i ispituje ovu hipotezu tako što nudi češće preglede ženama koje imaju viši rizik od raka dojke, te rjeđe ženama nižeg rizika (arhivirano ovdje).

Na temelju dosadašnjih završenih istraživanja i dostupnih podataka, Skupina za razvoj smjernica Inicijative Europske komisije za rak dojke (ECIBC) preporučuje mamografiju kao organizirani program pregleda za rano otkrivanje raka dojke u žena koje nemaju simptome (arhivirano ovdje). ECIBC preporučuje preglede svake dvije ili tri godine za žene između 45 i 49, svake dvije godine za žene između 50 i 69, te svake tri godine za žene od 70 do 74.

U SAD-u, Centri za nadzor i prevenciju bolesti (CDC - arhivirano ovdje) koriste se preporukama za screening na rak dojke koje je razvila Radna skupina za preventivne usluge Sjedinjenih Država. Radna skupina preporučuje preglede svake dvije godine za žene između 50 i 74, dok se ženama između 40 i 49 preporučuje konzultacija s liječnikom oko toga kada započeti i koliko često ići na mamografiju.

Image

Žena na mamografskom pregledu 9. listopada 2017. u Institutu Paoli-Calmette u Marseilleu u Francuskoj ( AFP / ANNE-CHRISTINE POUJOULAT)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizira Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke (arhivirano ovdje), koji se sastoji od poštom poslanih poziva na besplatne mamografske preglede svim ženama između 50 i 69 godina starosti, svake dvije godine.

U e-mailu AFP-u od 20. listopada 2023., koordinatorica Programa Andrea Šupe Parun predstavila je brojke rezultata u 17 godina od njegovog početka, što je rezultiralo s oko dva milijuna mamografskih pregleda i otkrivanjem 10.000 rakova dojke, od čega su barem 60% bili lokalizirani rakovi, čime su povećane šanse za uspješan oporavak.

"Kod žena koje su se odazivale na poziv za mamografiju u nacionalnom programu pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program", napisala je Šupe Parun.

S uvođenjem mamografskih pregleda, HZJZ je zabilježio povećanje otkrivanja karcinoma u ranom stadiju, te smanjenje otkrivanja karcinoma s regionalnim i udaljenim metastazama. Šupe Parun navodi kako su oni "svakako jedan od razloga pada mortaliteta od raka dojke u RH uz sve bolju dijagnostiku i oblike liječenja raka dojke".

Navela je i kako je smrtnost od raka dojke pala za 25 do 30% u proteklih osam godina u Hrvatskoj, te više nije najčešći maligni uzročnik smrti žena u Hrvatskoj, već je danas tek treći najčešći.

Šupe Parun opisala je mamografiju kao "najvažniju slikovnu metodu u dijagnostici raka dojke" i naglasila kako može pronaći promjene na dojkama i do dvije godine ranije nego što bi to mogli klinički pregledi utemeljeni na pojavi simptoma ili opipljivih kvržica.