Dostupni znanstveni podaci ne podržavaju čekanje jednog sata prije presijecanja pupčane vrpce

Tekst pripisan "Kirillu Repjewu" već godinama kruži na društvenim mrežama na nekoliko jezika, uključujući i srpski na kojem je objavljen u studenom 2023. na Facebooku u objavama koje su podijeljene nekoliko stotina puta, na VK-u i među hrvatskim korisnicima. Isti tekst objavljen je na engleskom na platformi X 3. studenog 2023. i podijeljen tisuće puta. Cirkulirao je i 2020. na nizozemskom, francuskom i talijanskom, i 2016. na njemačkom.

U tekstu se netočno tvrdi da "pupčanu vrpcu NE treba presjeći 1 SAT NAKON POROĐAJA" i da je doktori namjerno režu prerano kako novorođenče ne bi "imalo dovoljno krvi" i kako bi mu "uskratili" njegov "prirodni imunitet."

AFP je još 2020. godine raskrinkao tu tvrdnju na francuskom. Nije neophodno čekati sat vremena nakon rođenja djeteta kako bi se presjekla pupčana vrpca, a takvo čekanje može nositi i rizike, reklo je za AFP nekoliko stručnjaka. Imunitet se također ne prenosi na bebu u posljednjim minutama porođaja već čitavim tijekom trudnoće. Pedijatri, udruženja ginekologa i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne preporučuju podvezivanje odmah nakon porođaja već odlaganje podvezivanja i sječenja do nekoliko minuta ili dok pupčana vrpca ne prestane pulsirati.

Image

Snimke zaslona obmanjujućih objava na Facebooku (lijevo) i na VK-u od 21. studenog 2023.

Pretraga imena "Kirill Repjew" ili "Rebjew," navodnog "bivšeg doktora" i autora teksta, nije dala rezultat.

Preporučuje se "odlaganje" podvezivanja - ali ne na sat vremena

U trenutku rođenja, novorođenče je još uvijek povezano s majkom pupčanom vrpcom koja je dio placente. Placenta (posteljica) je organ koji omogućava razmjenu između fetusa i majke. Formira se tijekom trudnoće i izbacuje se tijekom porođaja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija na svojoj stranici. Da bi se novorođenče odvojilo od posteljice, pupčana vrpca obično se podvezuje i ubrzo nakon toga siječe. Pupčani batrljak otpada nekoliko dana kasnije.

O odlaganju podvezivanja i presijecanja pupčane vrpce raspravlja se desetljećima, ali do danas nema znanstvenih dokaza da je čekanje od jednog sata korisno za novorođenčad. Preporučuje se "odloženo podvezivanje" što znači, ovisno o medicinskom izvoru, čekanje od 30 sekundi do nekoliko minuta.

Prema smjernicama WHO-a objavljenim 2012. nakon pregleda dostupnih dokaza, "kasno podvezivanje pupčane vrpce (izvršeno 1 do 3 minute nakon rođenja) preporučuje se kod svih porođaja uz istovremeno započinjanje osnovne njege novorođenčeta," dok se rano podvezivanje pupčane vrpce, manje od minute nakon rođenja, preporučuje samo kada se "novorođenče guši i treba ga odmah prebaciti na reanimaciju" (poveznica je arhivirana ovdje). Te preporuke ponovljene su u smjernicama WHO-a iz 2014. o Odlaganju podvezivanja pupčane vrpce za poboljšanje zdravlja i ishrane majki i dojenčadi (arhivirano je ovdje).

"Odlaganje podvezivanja pupčane vrpce [ne ranije od jedne minute nakon rođenja prema WHO-u, prim. ur.] omogućuje nastavak protoka krvi između posteljice i novorođenčeta, što može poboljšati razinu željeza kod novorođenčeta do šest mjeseci nakon rođenja. To može biti posebno relevantno za bebe koje žive u sredinama s malo resursa i smanjenim pristupom hrani bogatoj željezom," objašnjava WHO ovdje na stranici koja je zadnji put ažurirana u kolovozu 2023. (arhivirana je ovdje).

Image

Snimka zaslona stranice WHO-a od 23. studenog 2023.

"Grupa za izradu smjernica smatrala je da su prednosti odloženog podvezivanja posebno važne za prijevremeno rođene bebe," također navodi WHO u svojim smjernicama iz 2014.

Odbor za opstetričku praksu Američkog kongresa opstetričara i ginekologa (ACOG) objavio je svoje preporuke na osnovu dostupne znanstvene literature 2017. i 2023. godine, navodeći da je "odloženo podvezivanje pupčane vrpce povezano sa značajnim neonatalnim prednostima kod nedonoščadi, uključujući poboljšanu prijelaznu cirkulaciju, bolje uspostavljanje zapremine crvenih krvnih zrnaca, smanjenu potrebu za transfuzijom krvi i manju incidenciju nekrotizirajućeg enterokolitisa i intraventrikularnog krvarenja" (arhivirano je ovdje).

Organizacija preporučuje "odlaganje podvezivanja pupčane vrpce kod novorođenčadi i nedonoščadi najmanje 30 do 60 sekundi nakon rođenja," ali ističe da "postoji mali porast incidencije žutice koja zahtjeva fototerapiju kod novorođenčadi za koju je podvezivanje pupčane vrpce odloženo" i da treba pripremiti mjere za liječenje neonatalne žutice.

U Srbiji na primjer je praksa da se "presecanje pupčane vrpce vrši po prestanku pulzacije krvnih sudova," što traje "minut-dva," ali "niko ne gleda na sat. Medicina nije matematika," rekla je pedijatrica iz Mladenovca dr. Ljiljana Lukić za AFP Činjenice u telefonskom razgovoru 28. studenog 2023. Pupčana vrpca presiječe se nakon što preostala krv nestane.

"Prije pet-šest godina odmah smo sjekli pupčanu vrpcu. Danas čekamo oko jedne minute,"rekla je za AFP 18. prosinca 2020. dr. Caroline Lefebvre, pedijatrica na neonatološkom odjelu CHR Citadel u Liègeu. Ne postoje, dakle, preporuke da se "odmah" presiječe pupčana vrpca, suprotno onome što se tvrdi u tekstu na društvenim mrežama.

Dr. Lefebvre, kao i dr. Lukić, rekla je da "nema smisla" čekati sat vremena prije podvezivanja pupčane vrpce. "Kada je posteljica povezana s maternicom, beba prima krv preko pupčane vrpce," ali kada se posteljica odvoji od majke, "protok prestaje nakon nekoliko minuta," navela je Lefebvre.

Da bi krv nastavila cirkulirati duže od nekoliko minuta, posteljica bi morala ostati u maternici duže, jer plodova voda cirkulira s pomoću kontrakcija. Međutim, to predstavlja rizik: "Može se javiti problem s porađanjem posteljice i unutrašnjim krvarenjem," upozorila je dr. Lefebvre.

Odvajanje posteljice obično traje između nekoliko minuta i pola sata, rekao je za AFP 17. prosinca 2020. godine Patrick Emonts, tadašnji predsjednik grupe frankofonih ginekologa i opstetričara Belgije. "Čekati sat vremena je ludilo," objasnio je, "jer postoji rizik da krv poteče nazad u placentu i tako se izgubi sav blagotvoran efekt."

"Odlaganje do sat vremena potencijalno donosi više vrsta rizika, od policitemije do povećane koagubilnosti krvi, tj poremećaja zgrušavanja," rekla je dr. Lukić za AFP u elektroničkoj poruci 23. studenog 2023.

Image

Medicinska sestra zbrinjava novorođenu bebu nekoliko trenutaka nakon rođenja u rodilištu bolnice u Parizu 29. lipnja 2022. ( AFP / Christophe ARCHAMBAULT)

Preporučeno odlaganje presijecanja pupčane vrpce ne šteti imunološkom sustavu

Suprotno onome što se tvrdi u objavama na društvenim mrežama, presijecanje pupčane vrpce manje od sat vremena nakon rođenja ne znači da beba "neće imati dovoljno krvi" niti da joj se "uskraćuje dio prirodnog imuniteta."

"Posteljica propušta antitela majke i ta antitela štite novorođenče tri do šest meseci po rođenju kao vid pasivne imunizacije. Posteljica ne produkuje antitela niti učestvuje u razvoju imuniteta deteta, samim tim nema nikakve veze sa formiranjem imuniteta novorođenčadi niti sa početkom i tokom imunizacije," rekla je dr. Lukić za AFP Činjenice.

Patrick Emonts rekao je za AFP 2020. da se "imunitet ne prenosi s majke na dijete u posljednjim minutama porođaja, već tijekom cijele trudnoće." "Ono što je istina je da beba po rođenju ima imunitet koji nije sazrio." Taj imunitet djelomično ovisi o majčinim antitijelima koja se prenose kroz posteljicu ili kroz majčino mlijeko. "Dijete zatim gradi vlastiti imunitet tijekom prvih tjedana nakon rođenja," rekao je.

U Vodiču za postpartum kojeg su objavili Ured za rođenje i djetinjstvo i Grupa frankofonih ginekologa opstetričara Belgije (arhivirano je ovdje) ukazuje se na to da je "odnos između zapremine fetalne krvi i količine krvi koja se nalazi u posteljici 2 prema 1 kod iznesene trudnoće, dok je obrnut u ekstremnim slučajevima kod prijevremeno rođenih beba."

Međutim, to ne znači da se trećina naše krvi nalazi izvan našeg tijela po rođenju, rekla je dr. Lefebvre. "Krvna masa sadržana u placenti i u fetusu odgovara količini krvi koja je prisutna u intrauterinom životu. Bebi, međutim, nije potrebna sva ta krv inače bismo svi umrli pri rođenju jer se sva krv iz placente nikada ne prenese na bebu."

"Novorođenče koje je zdravo i donešeno ima veći broj krvnih ćelija jer intrauterino ne diše na svoja pluća. Nakon rođenja, kada prodiše na svoja pluća, ima višak crvenih krvnih zrnaca koja se raspadaju i izazivaju fiziološku žuticu,"," rekla je dr. Lukić za AFP. S druge strane, previše crvenih krvnih zrnaca "iz pupčane vrpce i posteljice samo bi, potencijalno, produžilo trajanje žutice."

Stoga je netočno tvrditi da "beba neće imati dovoljno krvi" ako se pupčana vrpca presiječe neposredno nakon porođaja.

Nema ljudskih sastojaka u kozmetici koja se prodaje u EU

Konačno, u objavama na društvenim mrežama implicira se da se pupčane vrpce i posteljice sakupljaju u bolnicama i daju "drogerijama" (što možda znači farmaceutskoj industriji), a ne roditeljima, jer se "od njih rade medicinski i kozmetički preparati." Neki proizvodi koji se nude na primjer u Južnoj Koreji, Japanu ili Sjedinjenim Državama navodno koriste "ekstrakte ljudske placente," ali AFP nije pronašao nedavnu recenziju znanstvenih dokaza da takav sastojak ima ikakav efekt.

Placenta se u različitim oblicima može jesti u određenim zemljama, ali ne postoje dokazi da je to od koristi za majke, a rizici nisu ispitani, kao što je navedeno ovdje u pregledu dostupnih studija objavljenom 2015., ovdje u drugom pregledu objavljenom 2017. i ovdje u odgovoru iz 2021. ginekologinje Mary Marnach s američke klinike Mayo (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje).

Nijedan od tih kozmetičkih proizvoda nije legalan niti u EU niti u Srbiji jer je upotreba ljudskih organa i tkiva u kozmetici zabranjena propisima Europske unije i Srbije i strogo je regulirana u okviru medicinske upotrebe.

Zabranjeno je upotrebljavati "stanice, tkiva ili proizvode ljudskog porijekla" kao sastojke u kozmetici u EU, prema Uredbi o kozmetičkim proizvodima (str. 51 – arhivirano je ovdje). Isto je zabranjeno u Srbiji (arhivirano je ovdje) i u Crnoj Gori (arhivirano je ovdje) u skladu sa standardima EU.

"U našim porodilištima se posteljica spaljuje sa ostalim medicinskim otpadom," rekla je dr. Lukić za AFP Činjenice.

Matične stanice, uključujući i one iz pupkovine, mogu se koristiti za liječenje određenih bolesti. U nekim zemljama, na primjer u Hrvatskoj i Belgiji (arhivirano je ovdje i ovdje), moguće je "donirati" krv iz pupkovine javnoj banci krvi za kasniju upotrebu. U Srbiji za javnu banku krvi iz pupčane vrpce zadužen je Institut za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije "Dr. Vukan Čupić." Roditelji također mogu odlučiti sačuvati krv u akreditiranoj privatnoj banci matičnih stanica. Upotreba krvi iz pupčane vrpce zakonom je regulirana u Crnoj Gori, u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj.