Predsjednik Srbije pogrešno tvrdi da je za maloljetne učenike prosvjedovanje zakonom zabranjeno

"I šta je ova politika među maloletnicima? Po kom zakonu je to dozvoljeno? Po kom moralnom osnovu je to dozvoljeno? Da dete od 15 godina odlučuje hoće li da protestuje ili neće da protestuje. Zbog nečega.  Gde to ima, u kojoj zemlji na svetu mi recite? Je li ima neka zemlja, recite mi stručnjaci. Nema je vala nigde na svetu," rekao je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tijekom sjednice Vlade održane 17. prosinca 2024. godine.

Mnogi provladini mediji, na primjer ovaj i ovaj, prenijeli su predsjednikovu izjavu s istim naslovom: "Studenti imaju pravo na protest, ali ne i maloletni đaci."

Neki članovi Srpske napredne stranke podržali su ovu Vučićevu izjavu. Narodni poslanik Vladimir Đukanović je u intervjuu za televiziju Happy čak izjavio da su "deca vlasništvo države do punoletstva." Ta izjava brzo je postala viralna na društvenim mrežama i izazvala brojne osude. Među organizacijama koje su je osudile našlo se i Društvo socijalnih radnika Srbije.

Image

Snimke zaslona naslova u kojima je citirana netočna Vučićeva tvrdnja da djeca nemaju pravo da prosvjeduju, preuzete 23. prosinca 2024.

Suprotno komentarima predsjednika Vučića, Konvencija UN-a o pravima djeteta, koja je ratificirana u 196 zemalja, uključujući i Srbiju, garantira djeci pravo na izražavanje svog mišljenja kao i pravo na slobodno i mirno okupljanje. To su za AFP potvrdili i stručnjaci za dječja prava.

AFP je kontaktirao ured predsjednika za komentar, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Vučićeva izjava na sjednici Vlade bila je reakcija na višetjedne blokade fakulteta i srednjih škola izazvane nesrećom u Novom Sadu, kada je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici život izgubilo 15 ljudi, dok su dvije osobe teško ozlijeđene (arhivirano je ovdje).

Studenti sveučilišta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu stupili su u blokade fakulteta nakon što su njihovi kolege s Fakulteta dramskih umjetnosti bili fizički napadnuti tijekom odavanja počasti stradalima u nesreći.

Oni zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice, identificiranje i procesuiranje svih koji su sudjelovali u napadima na studente, procesuiranje i smjenu javnih dužnosnika umiješanih u napade i oslobađanje nezakonito pritvorenih demonstranata.

Studentima su se u blokadama priključili i srednjoškolci, a u nedjelju 22. prosinca 2024. godine i više desetaka tisuća građana na prosvjedu na Slaviji. O tom prosvjedu izvjestili su i hrvatski mediji, na primjer ovdje i ovdje. MUP je saopćio da je na skupu bilo "između 28.000 i 29.000 građana." Prema podacima Arhiva javnih skupova, prosvjedu je prisustvovalo "između 100.000 i 102.000 ljudi," što ga svrstava među najveće prosvjede u Srbiji od 2000. godine (arhivirano je ovdje).

Dječja prava prema Konvenciji UN-a 

Srbija je potpisnica Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda od 2001. godine (poveznica je arhivirana ovdje).

U članu 12 ove konvencije piše: "strane ugovornice će osigurati djetetu koje je sposobno formirati svoje mišljenje, pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja," a u članu 15 da će "priznati pravo djeteta na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja" (poveznica je arhivirana ovdje).

Image

Član 12 Konvencije o pravima djeteta UN-a

"Pravo deteta na mirno okupljanje treba sagledati u širem kontekstu drugih prava zagarantovanih Konvencijom o pravima deteta i relevantnim ugovorima o ljudskim pravima, uključujući pravo na participaciju, slobodu izražavanja, zaštitu privatnosti i slobodan pristup informacijama," rekli su iz nevladine organizacije Centar za prava djeteta (arhivirano je ovdje) u elektroničkoj poruci za AFP 20. prosinca 2024. godine.

"Participacija kao član i princip Konvencije podrazumeva da dete može da izrazi svoje mišljenje u skladu sa uzrastom i razvojnim mogućnostima, da to mišljenje izražava slobodno o svim pitanjima koja ga se neposredno tiču, kao i da se tom mišljenju posveti dužna pažnja i da se ono uvažava," dodali su.

Image

Član 15 Konvencije o pravima djeteta UN-a

Srpski zakoni ne zabranjuju djeci da prosvjeduju

Konvencija UN-a, budući da ju je Srbija ratificirala, ima prednost u odnosu na nacionalne zakone.

Ali, pravo na mirno okupljanje i prosvjed je osnovno ljudsko pravo i garantirano je i Ustavom Republike Srbije (član 54) svim građanima (arhivirano je ovdje).

"Sloboda okupljanja je ljudsko pravo i ono pripada i deci i nijednim zakonom i propisom nije ograničeno već se ono garantuje. Sloboda okupljanja je ograničena za decu na isti način kao i za sve građane, a to je da javni skup mora biti miran i mora biti obezbeđen od strane policije, tako da obezbede njihovu bezbednost kao i javni mir i red," rekla je u poruci za AFP 20. prosinca 2024. godine Katarina Golubović, pravnica u YUCOM-u, nevladinoj organizaciji pravnika za ljudska prava.

"Svaki mirni skup, pa i dece, ustavom je garantovan," dodala je.

Tijekom sjednice Vlade Srbije predsjednik Vučić je više puta spomenuo kako su nastavnici, bez suglasnosti direktora i roditelja, izvodili djecu na ulice kako bi ih "uvukli" u politiku.

On je, članovima Vlade, pročitao propise koji navodno zabranjuju "izvođenje maloletnika iz škole." Vučić se pozvao na član 164 "Zakona o srednjim i osnovnim školama."

Međutim, AFP je utvrdio da takav zakon ne postoji u Srbiji.

Čini se da se Vučić referirao na specifične stavove (14, 15 i 16) člana 164 "Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja," koji se odnose na: nezakonit rad ili propuštanje radnji čime se sprečava ili onemogućava ostvarivanje prava djeteta, učenika ili drugog zaposlenog, neizvršavanje ili nesavjesno, nepravovremeno ili nemarno izvršavanje poslova ili naloga direktora tijekom rada i zloupotrebu prava iz radnog odnosa.

Međutim, ovi stavovi se ne odnose na postupke djece u školi, već na kršenje dužnosti od strane zaposlenih u obrazovnim ustanovama.

U zakonima koji se odnose na obrazovanje, kao što su "Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja" ili "Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju" ne postoji član koji zabranjuje maloljetnicima da prosvjeduju.

"U konkretnom slučaju masovnih protesta, deca pokazuju kapacitet da razumeju razloge za okupljanje i ciljeve protesta. Ovo je njihova autentična inicijativa, zbog čega se ne može govoriti o manipulaciji decom," rekli su iz Centra za dječja prava AFP-u.

Učenici nekoliko srednjih škola koji su pristupili blokadi objavili su na Instagram profilima, na primjer ovdje i ovdje, razloge zbog kojih su se odlučili priključiti prosvjedu, pozivajući nastavnike da ih podrže, a ne navodeći da su nastavnici poticali njihov angažman.

Prosvjedi srednjoškolaca u drugim zemljama

Predsjednik Vučić je također pogrešno tvrdio da su maloljetnicima u drugim zemljama zabranjeni javni prosvjedi.

Konvencija UN-a o pravima djeteta ratificirana je u 196 zemalja, na primjer u Švedskoj, Kanadi, Njemačkoj i Australiji.

Širom svijeta, milijuni djece i maloljetnika slobodno su sudjelovali u političkim prosvjedima.

Na primjer, pokret Petkom za budućnost (Fridays for Future movement), kojeg je pokrenula švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, okupio je milijune učenika iz cijelog svijeta. Oni su sudjelovali u štrajkovima i demonstracijama zahtijevajući hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama.

Slično tome, u SAD-u su srednjoškolci predvodili marševe i prosvjede koji su se zalagali za strože zakone o kontroli oružja, naročito nakon događaja poput pucnjave u Parklandu 2018. godine. Ti prosvjedi naišli su na široku podršku maloljetnika širom zemlje.