
Dužnosnik iz Trumpovog kabineta obmanjuje oko 'ponovnog oživljavanja' nakon objave o mladuncima vuka
- Objavljeno 17. travnja 2025. u 17:25
- Ažurirano 17. travnja 2025. u 17:34
- Minuta potrebno za čitanje: 6
- Autor: Manon JACOB, AFP SAD
- Prijevod i prilagodba Nikola KIS , AFP Croatia
Copyright © AFP 2017-2025. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
U objavama na društvenim mrežama – uključujući tehnološkog milijardera i Trumpovog pomoćnika Elona Muska na njegovoj platformi X – dijelile su se fotografije i videozapisi mladunčadi uz tvrdnje da je rad privatne biotehnološke tvrtke Colossal Biosciences "uskrsnuo" strašnog vuka, vrstu koja je nestala prije otprilike 12.000 godina.
Trumpova administracija brzo je skočila na vijest kako bi potaknula slabljenje politika usmjerenih na zaštitu ugroženih vrsta u Sjedinjenim Državama (arhivirano je ovdje).
Dana 7. travnja, ministar unutarnjih poslova Doug Burgum ustvrdio je na platformi X da je "oživljavanje strašnog vuka" signaliziralo "dolazak uzbudljive nove ere znanstvenog čuda, pokazujući kako koncept 'istrebljenja' može poslužiti kao temelj za moderno očuvanje vrsta."
Burgum je branio tvrdnju tijekom gradske vijećnice koja se prenosila uživo 9. travnja 2025. rekavši: "Ako ćemo patiti zbog gubitka vrste, sada ih imamo priliku vratiti" (arhivirano je ovdje).
"Odaberite svoju omiljenu vrstu i pozovite Colossal," ustvrdio je, dok trenutačna federalna vlada nastavlja ciljati zaštitu raznih ugroženih vrsta, često vezanih uz netočne narative.

Ali stručnjaci su rekli za AFP da nije moguće stvoriti životinju koja je 100 posto genetski identična vrsti koja je izumrla, a potencijal tehnologije da sačuva postojeće vrste od trenutačnih prijetnji, uključujući ljudske, temelji se na netočnim pretpostavkama.
Strašni vuk... ili ne?
Colossal Biosciences, tvrtka koja govori o postizanju "funkcionalnog oživljavanja izumrlih" vrsta svojim eksperimentom, kaže da je dotjerala DNK modernog sivog vuka pažljivo odabranim genima iz fosila strašnih vukova. Taj modificirani genetski materijal zatim je umetnut u jajašce sivog vuka i usađen u običnog psa koji je bio zamjenska majka.
Tim je proučavao DNK iz dva fosila strašnog vuka - zuba starog 13.000 godina i fragmenta lubanje starog 72.000 godina - i usporedio ih s DNK sivog vuka, vrste koja je živa i zdrava (arhivirano je ovdje).
Međutim, neovisni stručnjaci rekli su za AFP da ih to ne čini "strašnim vukovima."
"Strašni vukovi i sivi vukovi imali su zajedničkog pretka prije otprilike šest milijuna godina, što znači da nisu posebno blisko povezani - otprilike jednako davno kao naše odvajanje od onoga što su postali čimpanze," rekao je genetičar Adam Rutherford za AFP 10. travnja.
Trima mladuncima genomi su malo uređeni kako bi fizički nalikovali strašnim vukovima, dodao je Rutherford.
"Krzno je bijelo pod pretpostavkom da su strašni vukovi bili bijeli - što je zapravo nepoznato, ali tako izgledaju u Igri prijestolja, što je, pretpostavljam, morala biti motivacija za to genetsko uređivanje," rekao je Rutherford.
Izvorni strašni vuk, rekao je Rutherford, bio je bliži šakalima nego vukovima i danas ne postoji ekološka niša koja bi bila slična onoj u koju su se povijesno uklapali.
Adrian Treves, profesor zaštite okoliša i osnivač Carnivore Coexistence Laba, rekao je da, budući da Colossal planira držati mladunce u zatočeništvu, oni ne mogu biti strašni vukovi ni funkcionalno ni po ponašanju.
"To je vuk u zatočeništvu s genima strašnog vuka kojeg je uzgojio pas s ljudima koji mu pružaju hranu, sigurnost i podražaje koje strašni vuk nikada ne bi iskusio," rekao je Treves za AFP 11. travnja.

Nema 'oživljavanja izumrlih'
Bridgett vonHoldt, profesorica evolucijske genomike i članica znanstvenog savjetodavnog odbora u Colossalu, rekla je za AFP 8. travnja da eksperiment predstavlja "monumentalan korak" za biotehnologiju.
Dok nekoliko članova uključenih u rad startupa govori o "oživljavanju izumrle" vrste, neovisni istraživači s kojima je razgovarao AFP kažu da je ta ideja pogrešno protumačena.
Kvantitativna paleobiologinja Emma Dunne rekla je za AFP da "oživljavanje izumrlih" vrsta nije znanstveno moguće postići.
Oživljavanje izumrlih vrsta "zahtijeva ne samo da organizam bude genetski i fizički prisutan, već se također treba razmnožavati u i biti u interakciji sa svojim okolišem," rekla je za AFP 9. travnja. "Ti eksperimenti su ograničeni na laboratorij i ne govore nam išta o tome kako bi te životinje zapravo živjele i razmnožavale se u svom okruženju."
Ukazala je na neuspjeli pokušaj "oživljavanja istrijebljenih" vrsta početkom 2000-tih s genetskim kloniranjem pirenejskog kozoroga (arhivirano je ovdje).
Ali Colossalova glavna znanstvenica Beth Shapiro rekla je 8. travnja: "Naš cilj nije stvoriti savršene genetske kopije nečega što više ne postoji, nego učiniti nešto što će pomoći u oblikovanju ekosustava vraćanjem ravnoteže... i nadamo se da će ti ekosustavi biti otporniji na bilo kakve poremećaje," uglavnom uzrokovane ljudima.
Paleontologinja za kralježnjake sa Sveučilišta Des Moines, Julie Meachen, bila je uz Shapiro 2021. godine koautorica znanstvenog rada o strašnim vukovima i sivim vukovima.
"Mislim da tehnologija može pomoći u preživljavanju i očuvanju nekoliko ugroženih vrsta," ustvrdila je 10. travnja, posebno za vrste kao što je crveni vuk - najugroženiji vuk na svijetu na kojem startup tvrdi da radi (arhivirano je ovdje).
Preuveličan potencijal za konzervaciju
Međutim, neovisni istraživači i zaklade upozoravaju da bi takvi eksperimenti mogli odvratiti pozornost od drugih napora potrebnih za očuvanje vrsta.
Klimatske promjene ugrožavaju više od 10.000 vrsta na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode, a očekuje se da će se broj značajno povećati s daljnjim zagrijavanjem do 2100. (arhivirano je ovdje i ovdje).
"Ako je netko odlučio koristiti genetiku za spašavanje ugroženih vrsta, njegovo vrijeme i novac bili bi bolje utrošeni na uzgoj jedinki otpornih na klimu, što je naravno nemoguće s obzirom na to koliko su u stvarnosti složene veze između klime i organizama," rekla je paleobiologinja Dunne.
Iz Centra za zaštitu vukova (arhivirano je ovdje) u New Yorku rekli su 11. travnja za AFP da postoji "potreba da se usredotočimo na zaštitu divljih životinja i divljih mjesta koja trenutačno imamo, a ne na uništavanje politika koje nam omogućuju da doista spasimo ugrožene vrste."
Prva i glavna prijetnja vukovima i dalje su ljudi, kao što je objavljeno u više studija (arhivirano je ovdje i ovdje), što je pojačano napuhanim strahovima od napada na ljude i njihovu stoku (arhivirano je ovdje).
"Dodajte netrpeljivost prema živim vukovima, zašto bi ovaj narod ikada želio oživjeti izumrle vrste?" rekao je 11. travnja stručnjak za vukove Carter Niemeyer.
Istraživači kažu da, dok genetski inženjering nudi (arhivirano je ovdje) potencijal za prilagodbu određenih biljaka i usjeva na klimatske promjene, uvođenje modificiranih primjeraka također može poremetiti ravnotežu ili nanijeti štetu (arhivirano je ovdje i ovdje) vrstama u divljini.
AFP je pokrio druge netočne tvrdnje o okolišnim prijetnjama vrstama ovdje.
U članku je ažuriran naslov17. travnja 2025. U članku je ažuriran naslov
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas