Albancima je još od 2024. olakšan proces zapošljavanja u Srbiji kroz inicijativu 'Otvoreni Balkan'

Odnosi između Srbije i Albanije povijesno su obilježeni političkim tenzijama, pretežno zbog različitih stavova o statusu Kosova, čija je jednostrana deklaracija neovisnosti Albanija među prvima priznala, unatoč snažnom protivljenju Srbije. Ipak, uz snažnu podršku Europske unije i zbog težnje obje zemlje ka europskim integracijama, Beograd i Tirana su 2014. godine okrenuli novu stranicu (arhivirano je ovdje) i započeli proces normalizacije odnosa. Taj proces usmjeren je na dijalog i suradnju u sferama kao što su sloboda kretanja, trgovine, transporta i sigurnosti, iako i dalje postoje značajni izazovi u vezi s pravima manjina i regionalnom stabilnošću. Zbog svojih bliskih veza s etničkim Albancima na Kosovu, Albanci iz Albanije često su negativno percipirani u srpskom javnom diskursu, uključujući i to da su prikazani kao netko tko pokušava preuzeti i okupirati srpsku zemlju.

U tom kontekstu, obmanjujuće tvrdnje o Albancima često su kružile na društvenim mrežama u Srbiji.

"Još 24 dana i Albanci iz Albanije mogu da uđu u Srbiju sa ličnom kartom, da rade i da kupuju stanove. Ko god ih zaposli imaće uz to i finansijske olakšice u vidu smanjenja poreza. Svakog ko o ovome ćuti smatram Vučićevim saučesnikom. Za tri godine, po ustavu, dobijaju pravo glasa u Srbij!" piše na slici objavljenoj 7. veljače 2025. godine na Instagramu.

Objave sa sličnim ili skoro istim tvrdnjama podijeljene su i na Facebooku i platformi X. Većina korisnika u komentarima povjerovala je u istinitost tih tvrdnji, reagirajući vrlo zabrinuto uz ocjenu da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "izdaje Srbiju".

Međutim, te tvrdnje su obmanjujuće, pokazuju službeni dokumenti, a to je za AFP potvrdilo i nekoliko stručnjaka. Građani Albanije mogu ući u Srbiju koristeći samo osobnu iskaznicu još od 2020. godine, kako je utvrđeno bilateralnim sporazumom, dok je slobodno tržište rada uvedeno 1. ožujka 2024. godine kao dio inicijative "Otvoreni Balkan" i obuhvaća i državljane Sjeverne Makedonije. Zahvaljujući bilateralnom sporazumu, Albanci već imaju pravo kupovati nekretnine u Srbiji, dok za stjecanje državljanstva, i samim time pravo glasa, moraju ispuniti iste uvjete kao i svaki drugi stranac, kako su za AFP naveli stručnjaci iz sfere prava.

Image

Snimke zaslona obmanjujućih objava na Facebooku i Instagramu od 28. veljače 2025. godine.

Stara snimka i tvrdnja

Neke objave sadrže i snimku u kojoj Vučić navodno najavljuje slobodno tržište rada: "Od 1. marta imaćete slobodno tržište rada. Ovo je prvo slobodno tržište rada ... sa Albancima, sa Albanijom i sa Severnom Makedonijom." U snimci nema spomena o tome da Albanci mogu kupovati nekretnine u Srbiji ili da tvrtke imaju porezne olakšice za zapošljavanje Albanaca.

Ista snimka kružila je društvenim mrežama i u veljači 2024. godine sa sličnim tvrdnjama u opisu, na primjer, ovdje. Najstarija verzija koju je AFP uspio pronaći pomoću obrnutog pretraživanja snimke podijeljena je 23. veljače 2024. godine na YouTubeu. Međutim, AFP putem opsežne pretrage na internetu nije mogao pronaći izvor snimke.

U svakom slučaju, Vučić je gotovo istu izjavu dao u različitim intervjuima, na primjer ovdje i ovdje u siječnju 2024. godine.

Albanci još od 2020. godine mogu ući u Srbiju samo s osobnom iskaznicom

U prvom dijelu tvrdnje navodi se da od 1. ožujka 2025. Albanci iz Albanije mogu prijeći granicu Republike Srbije samo s osobnom iskaznicom. 

Međutim, to je omogućeno još od 19. studenog  2020. godine, kada je Vlada Republike Srbije donijela odluku kojom se državljanima Albanije odobrava ulazak na teritorij Srbije bez putovnice, uz korištenje samo važeće biometrijske osobne iskaznice (poveznica je arhivirana ovdje).

"Primenom ove odluke stvaraju se dodatni preduslovi za dalje razvijanje privredne, ekonomske, naučne, prosvetne, sportske i kulturne saradnje između dve države," piše u tadašnjem saopćenju Vlade Srbije.

To je potvrđeno i na službenoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, u odjeljku posvećenom često postavljanim pitanjima i odgovorima (arhivirano je ovdje). Odluka Vlade bila je u to vrijeme popraćena i u medijima.

Pravnik Dragutin Nenezić također je potvrdio to za AFP 28. veljače 2025.: "Ulazak Albanaca u Srbiju sa ličnom kartom (i obrnuto) je omogućen još 2020. na osnovu bilateralnog sporazuma."

Albanci nisu jedini koji imaju pravo ući u Srbiju samo s osobnom iskaznicom. Prema informacijama dostupnim na stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, državljani zemalja članica Europske unije, Švicarske Konfederacije, Kraljevine Norveške i Republike Island, kao i građani Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, također mogu ući u Srbiju samo s važećom osobnom iskaznicom.

Odluka o slobodnom tržištu rada između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije donesena je 2024. godine

Proces olakšavanja pristupa građana Albanije i Sjeverne Makedonije tržištu rada u Srbiji dio je šire inicijative poznate kao Otvoreni Balkan, koja je pokrenuta 2021. godine (arhivirano je ovdje). Ta inicijativa ima za cilj stvaranje slobodnog tržišta između tri zemlje: Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, kako bi se unaprijedila ekonomska i politička suradnja u regiji.

Image

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (lijevo), premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev (sredina) i Albanije Edi Rama tijekom Ekonomskog foruma o regionalnoj suradnji u Skoplju 29. srpnja 2021. (AFP / Robert ATANASOVSKI)

Kako kaže Nenezić: "Otvoreni Balkan se pre svega tiče slobode kretanja, boravka i zapošljavanja/socijalnog osiguranja."

Vučić je u siječnju 2024. godine službeno najavio uspostavljanje slobodnog tržišta rada (na primjer ovdje i ovdje) za ožujak te godine, a ne za 2025. kako se tvrdi u obmanjujućim objavama.

U okviru inicijative Otvoreni Balkan, građani Albanije i Sjeverne Makedonije mogu pristupiti tržištu rada Srbije uz pojednostavljene procedure. Da bi radili u Srbiji, oni trebaju samo pribaviti digitalni identifikacijski dokument (ID) koji omogućava lakši i brži proces zapošljavanja.

Nakon što im se zahtjev odobri, građani dobivaju dokument o odobrenom slobodnom pristupu tržištu rada koji važi dvije godine.

Kako se navodi na stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, odobrenje za slobodan pristup tržištu rada omogućava građanima boravak i rad na teritoriju Republike Srbije tijekom perioda važenja, bez obaveze da, kao strani državljani, podnose zahtjev za odobrenje privremenog boravka i radne dozvole, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom (arhivirano je ovdje).

U nekim objavama tvrdi se da će Albanci nakon tri godine steći srpsko državljanstvo i pravo glasa, međutim, inicijativa Otvoreni Balkan ne regulira ta prava.

"I jedno i drugo je regulisano zakonom za sve strance, pa i za Albance, dakle nezavisno od Otvorenog Balkana," rekao je pravnik Dragutin Nenezić za AFP.

Prema važećem zakonu, srpsko državljanstvo može se steći porijeklom i prijemom (arhivirano je ovdje).

Državljanstvo Republike Srbije za strance može se steći prijemom pod određenim uvjetima koji uključuju: navršenih 18 godina, prijavljeno prebivalište u Srbiji najmanje tri godine, izjava da se Srbija smatra vlastitom državom, kao i dokaz o otpustu iz stranog državljanstva ili potvrda da će biti dodijeljen ako osoba bude primljena u srpsko državljanstvo. Također, strani državljani koji su u braku s državljaninom Srbije ili su potomci iseljenika mogu ostvariti pravo na prijem u državljanstvo uz određene olakšice, kao što je izuzeće od otpusta iz stranog državljanstva.

Nakon što se ispune svi navedeni uvjeti i strani državljani dobiju srpsko državljanstvo, oni dobivaju i pravo sudjelovanja na izborima.

U jednom dijelu obmanjujuće objave također se spominje da će oni koji zapošljavaju Albance dobiti "određene finansijske podsticaje u vidu smanjenja poreza." Međutim, u okviru inicijative Otvoreni Balkan nigdje nije navedeno da se poslodavcima koji zapošljavaju građane Albanije ili Sjeverne Makedonije pružaju ikakvi financijski poticaji.

Ipak, bez obzira na tu inicijativu, srpsko zakonodavstvo nudi porezne poticaje još od 1. ožujka 2020. godine za poslodavce koji zapošljavaju novodoseljene osobe, uključujući strane državljane i povratnike iz dijaspore. U 2024. godini, ti poticaji uključivali su smanjenje poreza i doprinosa na plaće tih zaposlenih za 70% u periodu od pet godina.

Albanija i Srbija imaju sporazum o reciprocitetu u vezi s kupovinom nekretnina

Pravo građana Albanije da kupuju nekretnine u Srbiji nije nova mjera koja stupa na snagu 1. ožujka 2025, kako se tvrdi u viralnim objavama. To pravo već postoji i regulirano je Zakonom o osnovama imovinskopravnih odnosa.

Prema članku 82. tog zakona: "Strana fizička i pravna lica mogu sticati pravo svojine na nepokretnostima u Republici Srbiji pod uslovom reciprociteta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno."

Kako je za AFP 27. veljače rekao advokat za nekretnine Milan Pavlović, to znači da državljani drugih zemalja mogu kupovati nekretnine u Srbiji samo ako za građane Srbije u njihovoj zemlji vrijedi isto pravo.

 "Ovo se najčešće utvrđuje kroz bilateralne sporazume ili proverom propisa te države od strane nadležnih organa Srbije," rekao je.

Na stranici Ministarstva pravosuđa postoji odsjek "Međunarodna pravna pomoć u građanskim pravnim stvarima i pitanja o uzajamnosti", gdje se može pronaći popis država s kojima Srbija ima ugovor o reciprocitetu (poveznica je arhivirana ovdje).

Image

Snimka zaslona stranice Ministarstva pravosuđa s popisom zemalja s kojima Srbija ima sporazum o reciprocitetu, od 28. veljače 2025. godine.

"Albanija se nalazi na tom spisku, i izgleda da je relativno nedavno dodata, pošto se nalazi pri dnu liste. Ovo je verovatno povezano sa inicijativom Otvoreni Balkan. Dakle, nije tačno da Albanci tek od 1. marta stiču ovo pravo – oni ga već imaju. Ovo se odnosi isključivo na sticanje svojine na stanovima i stambenim objektima," rekao je Pavlović.

Međutim, kako je dalje rekao, strani državljani ne mogu stjecati poljoprivredno zemljište. Kada je riječ o poslovnim prostorima i stjecanju imovine od strane pravnih osoba, pravila su složenija, potrebno je dokazati ekonomski interes, odnosno da firma obavlja djelatnost u Srbiji ili da postoji određena poslovna povezanost s državom. Za to je neophodna posebna suglasnost nadležnog ministarstva, što trenutačno spada pod resor Ministarstva unutrašnje i vanjske trgovine.