Smrt pape pokrenula je val dezinformacija protiv kojih se borio

"Tragedija dezinformacija je u tome što diskreditiraju druge, predstavljaju ih kao neprijatelje, do te mjere da ih demoniziraju i potiču sukobe," napisao je papa Franjo u poruci za Svjetski dan komunikacija 2018. Usporedio je moderne "lažne vijesti" sa "zmijskim taktikama" koje je zmija koristila u priči o podrijetlu kršćanstva opisanoj u Bibliji.

"Ne postoji nešto poput bezopasne dezinformacije," rekao je. "Čak i naizgled malo iskrivljavanje istine može imati opasne posljedice."

Dvije godine ranije, papa se našao kao nevoljna, ali središnja ličnost u jednoj od najistaknutijih neistina američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, kada se na internetu proširila priča u kojoj se tvrdilo da podržava Donalda Trumpa (arhivirano je ovdje). Netočna priča privukla je najviše pažnje na Facebooku od svih izbornih priča u tri mjeseca prije izbora, izvijestio je tada BuzzFeed News.

Papa Franjo preminuo je na uskrsni ponedjeljak 21. travnja 2025. u 89. godini, a pokopan je 26. travnja u bazilici svete Marije Velike, njegovoj omiljenoj crkvi u Rimu. Nekoliko neistina koje su pratile njegovu smrt činile su se isto tako usmjerenima na netočno predstavljanje njegovih postupaka i veza.

Čini se da ga jedna naširoko dijeljena snimka prikazuje kako udara po ruci predsjednika Trumpa, čiju je politiku deportacije papa osudio. Međutim, isječak je bio manipuliran i izvorno je emitiran kao šala u kasnonoćnoj TV emisiji komičara.

Druga snimka za koju se tvrdi da prikazuje sotonističke rituale na papinom sprovodu, pokazala se kao nepovezana snimka iz Španjolske.

Image

Vjernici dolaze na Trg svetog Petra s natpisom na kojem piše 'zbogom oče, učitelju i pjesniku, mladiću Scholasa' uoči sprovoda pape Franje 26. travnja 2025. (AFP / Isabella BONOTTO)

U trećem slučaju, fotografija i video koji prikazuju papu kako se sastaje s preživjelima Holokausta 2014. godine netočno je predstavljena kao dokaz da je bio dužan bogatoj obitelji Rothschild, omiljenoj meti antisemitskih teorija zavjere.

'Sadržaj slijedi pozornost'

Nalet dezinformacija naglašava kako zlonamjerni akteri koji žele privući pozornost ili promovirati željene narative iskorištavaju buku oko važnih događaja.

Slične kampanje uslijedile su nakon smrti drugih poznatih osoba poput kraljice Elizabete II, čija je smrt 2022. godine inspirirala netočne tvrdnje o cjepivima i pedofiliji.

"Općenito, sadržaj slijedi pozornost," rekao je za AFP stručnjak za digitalnu pismenost Mike Caulfield, autor knjige o provjeri informacija na internetu.

"Kad netko umre, koliko god to morbidno izgledalo, ljudi jure pod reflektor i pokušavaju napraviti svoju predstavu," rekao je Caulfield. "Za neke ljude to je prilika za promicanje određenog plana i oni događaj ili lika povezuju s bilo kojim političkim ciljem ili teorijom zavjere koju općenito promiču. Za druge se radi samo o novcu, trolanju ili pažnji."

Brojne slike generirane umjetnom inteligencijom - uključujući AI kreaciju pape Franje ogrnutog u zastavu LGBTQ prajda u duginim bojama i sada već zloglasni prikaz njega u bijelom pufastom kaputu koji je postao internetska senzacija 2023. - također su se ponovno pojavile nakon njegove smrti.

Pridružile su im se nove manipulirane slike koje su se proširile na više jezika, od kojih je jedna prikazivala papino tijelo u otvorenom lijesu.

Prema istraživanju tvrtke za kibernetičku sigurnost Check Point, neke slike napravljene uz pomoć umjetne inteligencije kružile su uz zlonamjerne poveznice koje su vodile do prijevara ili lažnih stranica.

Papa je u siječnju upozorio na takve obmane, rekavši da se umjetna inteligencija "može zloupotrijebiti za manipuliranje umovima."

Ta poruka je postala jedno od njegovih posljednjih upozorenja o dezinformacijama.