Korupcija u Danskoj je krivično djelo kažnjivo zakonom, a ne 'psihijatrijski poremećaj'

"U Danskoj, koruptivno delo ne podleže krivičnim sankcijama, već se smatra psihijatrijskim poremećajem. Tamo kada vas uhvate u koruptivnim radnjama, davanju ili uzimanju mita, smatraju vas teško obolelim slučajem i idete pravo u psihijatrijsku kliniku na lečenje," piše u objavi na Instagramu od 9. prosinca 2024. koju je lajkalo više od 6.800 ljudi.

Snimke zaslona te objave podijeljene su i na drugim platformama uključujući Facebook. Ista tvrdnja također se širila na platformi X, na primjer ovdje.

U objavi se dalje navodi da je jedan Srbin uhapšen i upućen u psihijatrijsku bolnicu nakon što je pokušao dati mito javnom službeniku. "Slučaj je završen tako što su svi odrasli članovi porodice potpisali i saglasili se da će narednih šest meseci svake subote dolaziti na edukaciju. Sastavljen je stručan tim od pravnika, psihologa i socijalnih radnika koji su im držali časove, a na kraju su polagali testove o korupciji."

Međutim, kazneni zakon Danske definira i kažnjava korupciju, uključujući mito, novčanim i zatvorskim kaznama (arhivirano je ovdje). "Korupcija nije dijagnoza. Prema tome, psihijatrijske bolnice u Danskoj ju ne liječe," rekao je 14. siječnja 2025. u elektroničkoj poruci za AFP Činjenice Allan Bjerreskov, glasnogovornik najveće danske psihijatrijske bolnice Region Hovedstadens Psykiatri.

Image

Snimka zaslona obmanjujuće objave na Instagramu od 13. siječnja 2025.

AFP je kontaktirao autore objave na Instagramu, koji su rekli da im je izvor bivši predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije, profesor Čedomir Čupić.

Pretraživanje ključnih riječi dovelo je do intervjua na televiziji Nova S objavljenog na YouTube kanalu televizije 31. siječnja 2024. (arhivirano je ovdje), tijekom kojeg je prof. Čupić komentirao Indeks percepcije korupcije kojeg je objavio Transparency International (TI) za 2023. godinu. Na tom indeksu, Srbija je rangirana 104. od 180 zemalja (arhivirano je ovdje).

"U Danskoj korupciono delo ne podleže sankcijama pravno-krivičnim nego se smatra psihijatrijskim poremećajem. Znači da kad vas uhvate u korupciji idete na psihijatrijsku kliniku. Vi ste težak slučaj. Naš jedan nesretnik tako je završio, jedva su ga izvukli advokati, rekli su da je to kulturološko," izjavio je Čupić tijekom emisije i ispričao priču vrlo sličnu onoj iz viralne objave na Instagramu.

Citiran je u drugim objavama, poput ove objavljene na Instagramu u veljači 2024.

Nemanja Nenadić, programski direktor ogranka TI-a u Srbiji Transparentnost Srbije, koji je gostovao u istoj emisiji na Novoj S, rekao je za AFP Činjenice da je i ranije čuo tu priču od profesora Čupića, ali da se dešavala u Švedskoj. To "je neka anegdota, koja, verovatno ima neki osnov u stvarnom događaju (...) Verovatno je u konkretnom slučaju došlo do toga da je neki naš zemljak ispunio uslove da bude poslat i na neku vrstu lečenja ili socijalizacije, nakon što je počinio akt korupcije, što naravno ne znači da se dešava isto u svim takvim slučajevima," rekao je u elektroničkoj poruci poslanoj 11. siječnja 2025.

"Kako god bilo, svakome je jasno da se korupcija i u skandinavskim zemljama goni krivično," rekao je.

AFP je pokušao kontaktirati profesora Čupića za detalje o navodnom slučaju, ali nije dobio odgovor.

Korupcija je krivično djelo u Danskoj

"Pre svega: tvrdnja je netačna. I nikad nisam čuo za to," rekao je u elektroničkoj poruci za AFP Činjenice 9. siječnja 2025. Jesper Olsen, predsjednik ogranka Transparentnosti u Danskoj.

Danski kazneni zakon (DCC) kažnjava podmićivanje javnih službenika i korupciju u privatnom sektoru. U članku 122 stoji da će se podmićivanje "nekoga tko radi u danskoj, inozemnoj ili međunarodnoj javnoj službi (...) kažnjavati novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine." U članku 144 piše da se "svatko tko, u vršenju javne službe iili dužnosti u danskoj, inozemnoj ili međunarodnoj" instituciji prihvati mito, "kažnjava novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest godina."

Kako je navedeno na ovoj stranici o antikorupcijskim zakonima širom svijeta (arhivirano je ovdje), korporacije i pravne osobe se također mogu proglasiti krivim za korupciju (članak 306 DCC-a).

Prema ovom dokumentu kojeg je objavio Centar za nadležnost za forenzičku psihijatriju (arhivirano je ovdje), u članku 16 danskog krivičnog zakona propisano je da "osoba koja je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila neodgovorna zbog mentalne bolesti ili sličnih stanja ne podliježe kažnjivosti."

Međutim, korupcija se u Danskoj ne smatra psihijatrijskom dijagnozom zbog koje netko ne bi bio kažnjen nego primoran na psihijatrijsko liječenje.

"Ako osoba sa psihijatrijskom dijagnozom počini zločin u Danskoj, može biti osuđena na liječenje umjesto zatvorske kazne," rekao je za AFP Činjenice Allan Bjerreskov iz glavne danske bolnice za psihijatriju Region Hovedstadens Psykiatri. "Dakle, na primjer, ako osoba koja boluje od shizofrenije počini nasilni zločin dok pati od halucinacija, ta osoba može biti osuđena na liječenje umjesto zatvorske kazne."

U teoriji, moglo bi se utvrditi da osoba optužena za korupciju također "pati od teške psihijatrijske dijagnoze (dakle ne depresije ili slično)," rekao je Bjerreskov. "Pretpostavljam da bi spomenuta osoba mogla biti osuđena na liječenje, ali nikada nisam čuo za takav slučaj," dodao je.

Potvrdio je da "korupcija nije službena dijagnoza i da nije nešto zbog čega liječimo naše pacijente."

Danska zauzima najbolju poziciju na Indeksu percepcije korupcije, dok Srbija i dalje pada

Dok su mnogi u komentarima obmanjujuće objave na Instagramu sumnjali u točnost priče, drugi korisnici su komentirali da je korupcija dio srpske "kulture" ili, kako u navodnom slučaju srpskog čovjeka kaže ljekar: "celu Srbiju treba da smestimo u ludnicu." "Šala ili realnost, ako brzo ne shvatimo da je lopovluk i korupcija srž našeg mentaliteta zaista ćemo nestati kao narod, a vidimo posledice siromaštvo, neznanje i velika nejednakost u društvu," napisala je jedna korisnica.

"Bojim se da bi ovde, nakon citanja ovog teksta, prosecan gradjanin Srbije pomislio da celu populaciju Danske treba spakovati u specijalnu ustanovu. To samo govori koliko se ovaj narod srodio sa svim vrstama korupcije," napisao je korisnik Facebooka koji je podijelio snimku zaslona objave.

Niska razina korupcije u Danskoj barem je djelomično povezana "s općom socio-ekonomskom situacijom u Danskoj. Postoji opće povjerenje u danske državne službenike na prvoj liniji, oni ne moraju uzimati mito iz ekonomskih razloga, a javni sektor je generalno dobro organiziran i vođen," rekao je Jesper Olsen za AFP Činjenice.

Danska se zaista već nekoliko godina rangira kao zemlja s najnižom razinom korupcije u godišnjem međunarodnom Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparentnosti, dok Srbija i dalje pada, a 2023. je pala na svoju "najgoru poziciju u 12 godina" (arhivirano je ovdje).

"Na stepen korupcije u nekom društvu utiču značajno i obrasci ponašanja koji su uobičajeni, pa i ono što ljudi pretpostavljaju da je uobičajeno," rekao je za AFP Činjenice Nemanja Nenadić. Dakle, ako ljudi ili tvrtke pretpostave da ne mogu završiti svoj posao bez poklona ili bez "veze," "to će se odraziti i na stvarni nivo korupcije," rekao je, ukazujući na ulogu vlade i potrebu za provođenjem pravila i zakona.

"Sve važi i obrnuto, ako ljudi pođu od pretpostavke da će javni službenik negativno reagovati na mito, ili ako inače imaju predubeđenje da je reč o uređenom sistemu i da će dobiti usluge po koje su došli, onda neće ni nuditi mito (iako bi ga službenik možda rado prihvatio)," dodao je Nenadić.

"U Srbiji vidimo urušavanje demokratije, gde autokratska vlast koristi posebne zakone da ograniči transparentnost u vezi sa velikim projektima," piše o saopćenju TI-a o rangu Srbije u Indeksu za 2023., dodajući da "zbog podložnosti političkim pritiscima, pravosudni sistem u Srbiji uglavnom nije u mogućnosti da krivično goni i sankcioniše javne funkcionere koji zloupotrebljavaju svoj položaj."

"Bitno je naglasiti da sve ovo nema veze sa Srbima i Dancima kao takvim, jer je vrlo moguće da bi se isti Srbin i isti Danac različito ponašali u odnosu sa javnim službama u Srbiji ili Danskoj (i da bi se jednako ponašali u nekoj trećoj zemlji koju percipiraju kao veoma korumpiranu)," zaklučio je Nenadić u elektroničkoj poruci za AFP.

Slučajevi prevare i korupcije ipak se dešavaju i u Danskoj. Danska Banka je 2019. godine optužena za pranje novca, uglavnom za ruske klijente (arhivirano je ovdje). Najveći slučaj porezne prevare u povijesti zemlje otkriven je 2015. godine i danske vlasti su kasnije kaznile njemačku banku North Channel Bank rekordnom kaznom (arhivirano je ovdje). Bivša socijalna radnica je 2020. osuđena za masovnu prevaru nakon što je proglašena krivom za preusmjeravanje 15,7 milijuna eura između 1993. i 2018. sa socijalnih usluga na svoje osobne bankovne račune kreiranjem fiktivnih projekata (arhivirano je ovdje). Danski mediji su također izvještavali o optužbama i kaznama za primanje mita javnih službenika, na primjer ovdje i ovdje.