Ne postoji zakon u Rusiji koji bi dozvolio ženama da ubiju silovatelja 'bez kaznene odgovornosti'

Nekoliko slučajeva žena optuženih za ubojstvo ili ranjavanje muškaraca koji su ih seksualno zlostavljali potresli su rusku javnost tijekom zadnjeg desetljeća, ali pozivi da se usvoji poseban zakon o samoobrani za takve slučajeve nisu doveli do ikakve promjene. U međuvremenu, netočna tvrdnja da žene u Rusiji mogu nekažnjeno ubiti svoje silovatelje i dalje je kružila u medijima i na internetu u nekoliko zemalja. AFP je razobličio tu tvrdnju 2021. godine, ali se ponovno pojavila u rujnu 2024. nakon što ju je srpski komentator koji često širi dezinformacije ponovio na tamošnjoj televiziji. Organizacija za prava žena potvrdila je da je zakon i dalje nepromijenjen.

"U Rusiji je donet jedan zakon da žena koja doživi silovanje ima pravo da ubije silovatelja bez krivične odgovornosti. Broj silovanja se smanjio za 43 posto u Rusiji," netočno je izjavio Saša Borojević početkom rujna 2024. u emisiji "Posle ručka." Ta tvrdnja je podijeljena u kratkoj snimci objavljenoj na njegovim profilima na Facebooku, Instagramu i TikToku. Objava na Instagramu je za tri dana dobila više od 2.000 lajkova. Borojević je istu netočnu tvrdnju već izrekao nekoliko mjeseci ranije, osim što je tada tvrdio da se broj silovanja smanjio za "37%."

Borojević, voditelj emisije "Teorije zavere" čije je brojne netočne tvrdnje na razne teme AFP već razobličio (na primjer ovdje, ovdje i ovdje), ne kaže kada je donesen taj zakon koji je navodno doveo do smanjenja broja silovanja u Rusiji. Takav zakon zapravo nikada nije usvojen. AFP je tu netočnu tvrdnju već razotkrio 2021. godine, a sada je ponovno potvrdio da kazneni zakon Federacije Rusije ostaje po tom pitanju nepromijenjen. Naprotiv, nekoliko slučajeva dobilo je veliku pozornost u medijima i javnosti nakon što su žene i djevojke izvedene pred sud i osuđene zato što su ranile ili ubile silovatelja.

Image
Snimka zaslona jedne objave na Instagramu s netočnom izjavom od 26. rujna 2024.

Netočna tvrdnja cirkulirala je godinama u regiji, pa su je razotkrile i druge organizacije za provjeru činjenica poput hrvatskog Faktografa 2019, bosanskog portala Raskrinkavanje u kolovozu 2024. i srpskog Raskrikavanje u rujnu 2024. (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje).

"Žene u Rusiji zaista nisu zaštićene zakonom u slučajevima seksualnog nasilja. Češće se dešava upravo suprotno: svaki pokušaj žene da se obrani mogao bi biti kvalificiran kao zločin. Tako da žene često pokušavaju zaštititi svoj život, a država ih smatra krivim," rekla je u elektroničkoj poruci za AFP Činjenice 29. siječnja 2021. godine Diana Barsegian, glasnogovornica ruskog Centra protiv nasilja nad ženama Nasiliu.net.

"Da ne govorimo o činjenici da žene u Rusiji nisu zaštićene od nasilja u obitelji, jer u našoj zemlji ne postoji odgovarajući zakon," dodala je.

AFP je u rujnu 2024. ponovno kontaktirao organizaciju Nasiliu. Iako u postojećem Zakonu postoji koncept samoobrane, "u Rusiji ne postoji zakon koji bi dozvolio ženama koje su silovane da ubijaju svoje napadače bez kaznenog gonjenja," rekla je u poruci 27. rujna 2024. glasnogovornica Aleksandra Georgijevič.

Ne postoji pravni konsenzus o tome je li ubojstvo u samoobrani opravdano u slučaju seksualnog napada ili silovanja, istaknuo je jedan ruski pravnik 2015. godine u tekstu u kojem sugerira da se to jasno definira u zakonu (arhivirano je ovdje).

U kaznenom zakonu Ruske Federacije u 8. odjeljku "Okolnosti koje isključuju kaznenost djela" ne postoji poseban član o žrtvama silovanja (arhivirano je ovdje).

U članku 37. piše da se "neće smatrati kaznenim djelom kada se nanese šteta u situaciji opravdane obrane protiv napadača." To uključuje situacije opasne po život. Zakon također tvrdi da je nasilje u samoobrani legalno samo ako "nisu prekoračene granice opravdane odbrane." Stoga bi žrtva morala dokazati namjere napadača i da samoobrana nije bila nasilnija od samog napada.

U člancima 131 i 132 o kažnjavanju u slučajevima silovanja i seksualnog zlostavljanja također se ne spominje pravo žena da ubiju svoje silovatelje (arhivirano je ovdje).

Naprotiv, šampionka u dizanju utega Tatjana Andrejeva osuđena je 2013. na sedam godina zatvora zbog ubojstva muškarca za kojeg tvrdi da ju je drogirao i pokušao silovati. Istražne vlasti su 2020. odbile odbaciti postupak protiv tri sestre optužene za ubojstvo oca nakon godina seksualnog zlostavljanja. Slučaj je službeno još uvijek u tijeku usprkos tome što su istražne vlasti 2021. godine prepoznale sestre kao žrtve seksualnog nasilja (arhivirano je ovdje i ovdje).

U kolovozu 2024. još jedna žena je osuđena na zatvorsku kaznu jer je ubila svog bivšeg partnera za kojeg kaže da ju je godinama zlostavljao (arhivirano je ovdje).

Budući da zakon ne postoji, nemoguće je da je doprinio da se broj silovanja u zemlji, kako tvrdi Borojević, smanji za "43 odsto."

Prema ruskom Institutu za demografiju, broj prijavljenih silovanja i pokušaja silovanja u padu je u periodu od devedesetih godina prošlog stoljeća do 2023. godine (arhivirano je ovdje), osim od 2019. do 2020. kada je broj prijavljenih slučajeva skočio za 11,3 posto. Podaci od 2014. do 2023. ne prikazuju tako veliki pad slučajeva za "43 odsto," prema analizi registriranih kaznenih djela u Rusiji (arhivirano je ovdje).

Stručnjaci za nasilje u obitelji i seksualno nasilje u Rusiji također su upozorili da očekuju porast nasilja kako se muškarci vraćaju s fronte otvorene prilikom invazije Rusije na Ukrajinu (arhivirano je ovdje).

Rusija je odbila potpisati Konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (arhivirano je ovdje) - takozvanu "Istanbulsku konvenciju". Ova zemlja je od 2017. i dekriminalizirala nekoliko oblika nasilja u obitelji, što su organizacije za ljudska prava i prava žena kritizirale kao "korak unazad" (arhivirano je ovdje).

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas