Švedska se ne vraća gotovini zbog neuspješne digitalizacije

"'ŠVEDSKA SE VRAĆA KEŠU!' Zašto se Švedska panično vraća kešu? Švedska je godinama bila predvonik digitalizacije, ali su sada naglo povukli ručnu jer su shvatili da su se previše zaigrali", piše u objavi na Facebooku od 7. travnja. U nastavku piše da je "digitalni sistem ranjiv na gašenje struje, hakerske napade i ratne krize."

Zatim se u objavi objašnjava da Švedska središnja banka (Riksbank) službeno preporučuje svim odraslim građanima da drže najmanje 1.000 do 5.000 švedskih kruna (otprilike 90 do 460 eura)  u gotovini. Dodaje se da se uvode pravila po kojima će trgovine hrane, ljekarne i benzinske pumpe morati primati gotovinu. 

"Shvatili su da bez gotovine država može potpuno da stane u sekundi ako padne internet ili nestane struje", piše u istoj objavi. 

Sličan tekst je postavljen i na drugim Facebook računima, kao na primjer ovdje, ovdje i ovdje. 

Istraga AFP-a, međutim, utvrdila je da su ove tvrdnje obmanjujuće. 

Image

Snimke zaslona netočnih objava sa Facebooka, napravljene 17. travnja. Oznake narančastom bojom je dodao AFP

Preporuke Riksbanke

Sveriges Riksbank je izdala prepouke za spremnost javnih plaćanja 4. ožujka 2026. Adresirali su trenutnu međunarodnu situaciju uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku. 

Preporuke potiču kućanstva da imaju više načina plaćanja uključujući kartice u različitim bankama, pristup uslugama mobilnog plaćanja kao što je Swish i gotovinu kod kuće u raznim apoenima kako bi mogli nastaviti plaćati ako jedna metoda ne uspije. 

Riksbank također savjetuje kućanstvima da drže oko 1.000 SEK (otprilike 90 eura) gotovine po odrasloj osobi, a ne 1.000 do 5.000 švedskih kruna (otprilike 90 do 460 eura) kao što se navodi u obmanjujućim objavama na Facebooku. 

Na objavama na društvenim mrežama je ovo protumačeno kao da se Švedska "vraća gotovini", implicirajući da je digitalizacija propala, što je pogrešno. 

Susanne Meyer Söderlind, glasnogovornica švedske središnje banke, rekla je AFP-u 10. travnja, 2026. da se preporuke ne bi trebale tumačiti kao priznanje da je digitalizacija propala. "Digitalizacija u Švedskoj je veliki uspjeh. Velikoj većini građana je ubrzala i olakšala plaćanje", rekla je. Dodala je da su preporuke odgovor na "pogoršanje sigurnosti" i da su "šire od gotovine." 

Pojasnila je da niti jedan nedostatak u sustavu nije bio okidač za ovaj potez. "Sustav  plaćanja je otporan, ali trebamo ojačati spremnost i da bismo to postigli, moramo imati raznolikost načina plaćanja," rekla je Meyer Söderlind. 

Preporuke su dio Izvješća Riksbanka o plaćanjima za 2026. objavljenog 12. ožujka ove godine. Temelje se na potrebi jačanja nacionalne spremnosti na tržištu plaćanja. Napominje da pristup različitim načinima plaćanja poboljšava sposobnost građana da imaju mogućnost plaćanja u slučajevima privremenih poremećaja, kriza, ili najgore, rata (arhivirano ovdje). 

"Ako pogledate statistike, korištenje gotovine se smanjuje, ne povećava se", rekao je Niklas Arvidsson, izvanredni profesor na Kraljevskom tehnološkom institutu u Stockholmu. 

Arvidsson koji je proučavao švedski prijelaz na bezgotovinsko društvo, osvrnuo se na preporuke Banke. Kazao je da je idea "održati sustav rukovanja gotovinom kako bi i dalje funkcionirao i zadržati gotovinu kao alternativni način plaćanja ako ostali ne funkcioniraju".                

Image

Muškarac podiže švedske krune na bankomatu u Stockholmu 8. prosinca, 2011 u Stockholmu (AFP / Jonathan NACKSTRAND)

Gotovina kao 'rezervna' opcija 

U objavama se tvrdi da su već uvedene zakonske obveze koje od trgovina mješovitom robom, ljekarni i benzinskih postaja zahtjevaju prihvaćanje plaćanja gotovinom te da su mjere već na snazi. 

Dana 19. svibnja 2025. Riksbank podnio je Komisiji za gotovinu svoje očitovanje na "Savjetovanje o gotovini" koje je pokrenulo Ministarstvo financija. Izrazili su potporu prijedlogu za uvođenje obveze prihvaćanja gotovine pri prodaji osnovnih dobara, uključujući supermarkete i zdravstvene centre, te za jačanje odgovornosti banaka za rukovanje gotovinom  (arhivirano ovdje). 

Međutim, takva obveza još nije zakonski provedena.

Prijedlog Komisije za gotovinu predviđa da bi se obveza primjenjivala samo na prodajnim mjestima koja rade između 06:00 i 20:00, i to samo za veće tvrtke s godišnjim prometom iznad tri milijuna švedskih kruna (SEK) što je otprilike 278 tisuća  eura. Ovi prijedlozi se i dalje razmatraju i nisu pravno obvezujući.

Meyer Söderlind je rekla AFP-u da je zakonodavni prijedlog upućen iz vlade u parlament. Očekuje da će izmjene stupiti na snagu 1. srpnja, 2026. i jasno je naglasila da prijedlog nije namijenjen poništavanju digitalizacije (arhivirano ovdje). 

„Vlada želi da ljudi imaju gotovinu u slučaju najgoreg. Više je zamišljeno kao rezerva nego išta drugo“, objasnio je Arvidsson. 

Korištenje gotovine nastavlja opadati 

Švedsko tržište se u praksi plaćanja razvilo tako da je postalo gotovo u potpunosti digitalno, a uporaba gotovine i dalje opada. Prema istraživanju Riksbank o navikama plaćanja, samo pet posto Šveđana je izjavilo da su svoju posljednju kupnju u trgovini prošle godine platili gotovinom. Prije tri godine, postotak je bio duplo veći, 10 posto, a prije petnaest godina je iznosio 40 posto. 

Arvidsson je objasnio da švedska tranzicija prema digitalizaciji ima dugu povijest radi stanovništva koje stalno prihvaća nove načine plaćanja. Pad uporabe gotovine je ubrzao od 2008. nadalje, a dodatno ga je potaknulo uvođenje Swisha, mobilnog rješenja za plaćanje uvedeno krajem 2012.

"Šveđani su pozitivno nastrojeni prema tehnologiji, sviđa im se. Kad god se pojave nova riješenja, brzo ih počnu koristiti," rekao je AFP-u. 

Naglasio je da trenutne mjere ne predstavljaju zaokret u tom smjeru. U vlastitom Izvješću o plaćanjima Riksbank priznaje da je digitalizacija tržišta plaćanja doprinijela bržim, praktičnijim i jeftinijim plaćanjima za većinu, uz napomenu da su potrebne mjere za jačanje pripravnosti i smanjenje isključivosti. 

Digitalni oprez

Iako su korisnici društvenih mreža u cjelini pogrešno protumačili preporuke, neki elementi objava su točni. Primjerice, u objavama se navodi da „Šveđani ne odbacuju tehnologiju, ali su prešli iz faze 'digitalnog entuzijazma' u fazu 'digitalnog opreza'". 

Ovo prikazuje pomak koje su švedske vlasti priznale. Meyer Söderlind je 10. travnja, 2026. u dopisci emailom AFP-u objasnila: "Ne kažemo da bi se uporaba gotovine trebala povećati s trenutačnih razina. Govorimo da ne bi trebala padati. Razlozi zbog kojih i dalje gotovinu smatramo važnim dijelom sustava plaćanja su djelomično povezani s pripravnošću i djelomično s uključivošću." 

Arvidsson je ukazao na geopolitička kretanja kao ključni pokretač ovakvog načina razmišljanja. „Mislim da je to zbog događaja u Ukrajini i svijetu te geopolitičkih nemira i napetosti. Postoji zabrinutost da ne bismo trebali ovisiti o jednom jedinom sustavu. Ako imamo nekoliko, jedan za gotovinska plaćanja, drugi za kartična plaćanja i treći za Swish, onda smo otporniji,” rekao je AFP-u 9. travnja 2026. 

"Ako jedan sustav, iz nekog razloga ne funkcionira, možemo se uzdati u druge. Ovo nije udaljavanje od gotovine nego osiguravanje da sistem gotovine ne nestane i da kupci i trgovci znaju kako koristiti i prihvaćati gotovinu," dodao je Arvidsson. 

Jedna od objava sugerira da je Švedska u stanju panike zbog digitaliziranog sustava plaćanja. Stručnjaci potvrđuju da to nije točno.  

„Postoji opravdana zabrinutost i svojevrsni preventivni potezi kako bi se osiguralo da sustav rukovanja gotovinom i dalje dobro funkcionira. Ali nema panike,” rekao je Arvidsson.

„Ljudi u Švedskoj preferiraju elektronička plaćanja. Nema gomilanja gotovine,” dodao je.

Švedski stariji građani nisu 'isključeni iz društva' 

U objavama se također tvrdi da su stariji Šveđani i oni koji ne žele koristiti digitalnu tehnologiju zbog digitalizacije „potpuno isključeni iz društva”. 

"Šveđani su vrlo su pozitivno nastrojeni prema elektroničkim plaćanjima i više preferiraju elektroničke usluge od gotovine. To vrijedi čak i za starije osobe. Mnogi stariji ljudi koriste kartice i Swish. Mnogi od njih zapravo više vole kartice i Swish nego gotovinu,” rekao je Arvidsson AFP-u. 

Priznao je da se manja skupina suočava s poteškoćama kao što su osobe s poteškoćama pamćenja koje mogu imati problema s PIN kodovima. Stanovnici u ruralnim područjima s nepouzdanom internetskom povezanošću također spadaju u ovu kategoriju.

Švedski ministar javne uprave Erik Slottner priopćio je u ožujku ove godine da je „digitalizacija društva išla vrlo brzo i stvorila mnoge prilike, ali je također donijela određene rizike." Objasnio je da rizik od digitalne isključenosti raste te da su posebno ugroženi stariji zbog teže prilagodbe na digitalizaciju. Dodao je da je zahtjev da trgovine mješovitom robom i ljekarne prihvaćaju gotovinu „važan za jačanje naše pripravnosti”. 

Riksbank navodi da je ključno da građani mogu nastaviti koristiti gotovinu kako bi se svim članovima društva omogućilo plaćanje, te zbog otpornosti platnog sustava. 

Iako je gotovina zakonsko sredstvo plaćanja u Švedskoj, poduzeća trenutno nisu zakonski obvezna prihvaćati je. Na internetskoj stranici Riksbank navodi se da, prema načelu slobode ugovaranja, trgovine, restorani i druge ustanove mogu u potpunosti odbiti plaćanje gotovinom ili odbiti prihvatiti određene apoene, poput kovanica ili velikih novčanica (arhivirano ovdje).