Godina dezinformacija povezanih s ratom u Ukrajini

Sve je gluma?

Same ruske vlasti propagirale su ideju kako su neki od najtežih zločina -- poput masakra civila u Buči nedaleko od Kijeva otkrivenog u travnju 2022. -- inscenirani. U ovom slučaju, upotrijebljene su dvije video snimke loše kvalitete radi impliciranja kako su se ljudi samo pretvarali da su mrtvi, što je AFP razotkrio zahvaljujući svojim timovima na licu mjesta.

Mnoge druge video snimke sa sličnim navodima da su neki užasni zločini inscenirani dijeljene su u velikoj mjeri na društvenim mrežama.

Međutim, ispostavilo se kako same snimke nemaju nikakve veze s ratom u Ukrajini već da se, na primjer, radi o videu s prosvjeda u Beču, reperskom spotu, znanstveno-fantastičnom filmu ili ruskoj TV seriji.

Mediji na liniji vatre

Mnoge su optužbe bile uperene prema nekim od najvećih svjetskih medijskih kuća. Nebrojeno krivotvorenih snimki zaslona ('screenshotova') podijeljeno je na ovu temu uz tvrdnju, na primjer, kako prikazuju da je CNN tijekom izvještavanja upotrijebio stare snimke potpuno nepovezane s ratom ili da je njemački Bild objavio slike iz 2018. kao da su iz Ukrajine.

Meta drugih korisnika interneta bili su televizijski kanali koje su optužili za emitiranje snimki iz drugih krajeva svijeta kao da su iz Ukrajine ili video krvavih ljudi u zavojima koji se samo pretvaraju da su ranjeni. Činjenica je, međutim, da su oni bili stvarne žrtve ruskih napada.

Optužbe da je Ukrajina nacistička država

Poplava netočnih tvrdnji odražavala je narativ Moskve da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na čelu bande "nacista" ili "narkomana".

Tako su na društvenim mrežama diljem svijeta dijeljene objave s tvrdnjama da je čovjek prekriven nacističkim tetovažama zamjenik šefa policije u Kijevu ili da je Zelenski fotografiran s nogometnim dresom s kukastim križem.

Optužbe o zlouporabi droga kružile su uz izmijenjenu video snimku upitne kvalitete praćenu tvrdnjom da dokazuje ovisnost Zelenskog o kokainu.

Image

Selo Bohorodychne u ukrajinskoj regiji Doneck 21. veljače 2023., mjesecima nakon početka napada ruskih snaga ( AFP / Ihor Thackov)

Narativ protiv izbjeglica

I ukrajinske izbjeglice našle su se na meti dezinformacija, posebno u susjednim zemljama Poljskoj i Slovačkoj, ali i na primjer u Hrvatskoj.

Na internetu su se množile izmijenjene ili obmanjujuće fotografije popraćene navodima da prikazuju izbjeglice kao neonaciste, kriminalce ili izvor gomile smeća u javnom prijevozu.

U drugim obmanjujućim porukama, podijeljenim među stanovnicima različitih europskih zemalja, tvrdi se da ukrajinske izbjeglice imaju veća socijalna primanja nego umirovljenici ili ratni veterani u zemlji domaćina.

Izdali ih saveznici?

Jedna od tema koja se često ponavlja je navodna izdaja Ukrajine od strane susjeda i saveznika Poljske.

Tako su prognostičke karte izmijenjene kako bi sugerirale da Poljska želi pripojiti ukrajinski teritorij, zatim je prijedlog ruskog čelnika ekstremne desnice iz 2014. o podjeli Ukrajine predstavljen kao ideja poljske televizije, a neki su dokumenti krivotvoreni kako bi se pokazalo da Varšava u zapadnoj Ukrajini planira uspostaviti protektorat.

Druge objave na društvenim mrežama sugeriraju da podrška Kijevu nije tako čvrsta kao što bi Zapad želio vjerovati.

Postoje fotošopirane slike plakata protiv izbjeglica u Pragu ili Varšavi, montirane fotografije navodnih uličnih grafita protiv predsjednika Zelenskog diljem svijeta ili lažne naslovne stranice francuskog satiričnog tjednika Charlie Hebdo koje ismijavaju Zelenskog.

Sankcije i energetska kriza

Dezinformacije su bile usmjerene i na pitanja energetike u svjetlu zapadnih sankcija protiv Rusije i vrtoglavog porasta cijena nafte i struje.

Pored nebrojenih netočnih tvrdnji o cijenama ili snabdijevanju, u objavama se tvrdilo i da šef eurodiplomacije Josep Borrell želi zabraniti grijanje domova iznad 17 stupnjeva Celzijusa ili kako je francuska ministrica predložila da se građani njene zemlje tuširaju jednom tjedno hladnom vodom radi smanjivanja energetske ovisnosti o Rusiji.

U Europi je otkrivena velika kampanja u kojoj su kopirane vodeće informativne internetske stranice -- uglavnom u Njemačkoj ali i drugim europskim zemljama -- kako bi se u javnosti plasirale proruske poruke.

Tako je izgledalo da je na internetskoj stranici vodećeg njemačkog tabloida Bild, na primjer, objavljen članak o dječaku koji je poginuo u biciklističkoj nesreći u Berlinu jer su ulična svjetla isključena noću zato što se vodeće europsko gospodarstvo suočava s energetskim slomom. Međutim, i članak i internetska stranica su bili lažni.

Svi članci koje je AFP objavio o ukrajinsko-ruskom sukobu mogu se vidjeti ovdje, a na engleskom ovdje.

AFP je uložio resurse bez presedana kako bi izvještavao o ratu i njegovim posljedicama na svakodnevni život Ukrajinaca, Rusa i ljudi diljem svijeta.