Članci 106. i 107. Povelje UN-a ne odobravaju rusku invaziju na Ukrajinu

Skoro osam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, u objavama na Facebooku ovdje i ovdje, te na Telegramu, podijeljenim na stotine puta, netočno se tvrdi da Rusija ima pravo napasti Ukrajinu jer "članci 106. i 107. Povelje UN-a daju Rusiji, kao pravnoj sljednici pobjednice u Drugom svjetskom ratu, pravo da poduzima sve mjere, uključujući vojne, protiv Njemačke, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Bugarske, Finske, Hrvatske, Slovenije, Češke, Latvije, Estonije, Litve i Ukrajine zbog pokušaja oživljavanja nacizma."

Isti tekst čovjek čita naglas u video snimci objavljenoj na TikToku 9. listopada 2022. bez ikakvih poveznica ili dokaza.

U ovim objavama dalje se citiraju članci 106. i 107. Povelje UN-a, osnivačkog dokumenta Ujedinjenih naroda potpisanog 26. lipnja 1945. u San Franciscu, na kraju Konferencije Ujedinjenih naroda o međunarodnoj organizaciji. Povelja je stupila na snagu 24. listopada 1945. Tekst ovih članaka dostupan je ovdje na engleskom i ovde na hrvatskom jeziku (arhivirano ovdje).

Slične su objave podijeljene i na francuskom. AFP-ovom servisu za provjeru činjenica na francuskom nekoliko stručnjaka za međunarodne odnose objasnilo je da su ova dva članka Povelje pogrešno protumačena na društvenim mrežama. Štoviše, glavni tajnik UN-a António Guterres rusku invaziju na Ukrajinu od prvog je dana osudio kao "pogrešnu (i) protivnu Povelji" Ujedinjenih naroda, smatrajući da je ova vojna operacija "nedopustiva" ali "ne i nepovratna". On je pozvao Vladimira Putina da invaziju okonča vraćanjem svojih trupa u Rusiju.

Image

Snimka zaslona netočne objave na Facebooku napravljena 17. listopada 2022.

Ova tvrdnja kružila je još 29. rujna na ruskoj društvenoj mreži VKontakte. Ta dva članka Povelje Ujedinjenih naroda spomenuta su i u ruskim medijima Ria Fan i Tsargrav TV 6. listopada 2022. Kao izvor tvrdnje naveden je komentar o člancima 106. i 107., koji je dan ranije na stranici Rai Al-Ioum objavio "jordanski pisac Mohamed Sallam". Courrier international stranicu "predstavlja kao arapsku nacionalističku, antisaudijsku i anticionističku".

Spominjanje nacizma u objavama je odjek narativa Kremlja koji tvrdi da je ruska invazija na Ukrajinu bila potaknuta potrebom da se "denacificira" ova zemlja. Međutim, stručnjaci s kojima je AFP razgovarao u ožujku 2022. opovrgnuli su ovu priču, objašnjavajući da, iako u Ukrajini postoje ultranacionalistički pokreti i neonacističke grupe, uključujući u vojsci, oni su manjina i marginalizirani u političkoj sferi.

Kako je objasnilo osam stručnjaka za međunarodne odnose koje je intervjuirao AFP, takvo tumačenje članaka 106. i 107. Povelje Ujedinjenih naroda je neosnovano. Ova dva članka su bila dio "prijelaznih odredbi sigurnosti" donesenih 1945. godine, koje nikada nisu primijenjene u praksi i na koje se ne može pozivati u vezi s aktualnim sukobom.

Image

Logotip Ujedinjenih naroda, snimljen u New Yorku 20. rujna 2022. ( AFP / Ludovic Marin)

Dva članka Povelje uokviruju 'situaciju koja više ne postoji'

Povelja je donesena nakon kapitulacije Njemačke u svibnju 1945., ali prije kapitulacije Japana u rujnu. Prema navodima UN-a, imala je za cilj "stvoriti međunarodnu organizaciju koja će okončati rat i sačuvati mir". Dokument u poglavlju 17. uključuje i dvije "Prijelazne odredbe o sigurnosti": članke 106. i 107.

Člankom 106. predviđa se da Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, SSSR, Kina i Francuska (u tekstu: "stranke Deklaracije četiriju država, koja je potpisana u Moskvi 30. listopada 1943. i Francuska") obavezuju da, nakon zajedničkih konzultacija, poduzmu "— u ime Organizacije — zajedničke akcije koja bi mogla biti potrebna za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti" sve "dok ne stupe na snagu posebni sporazumi spomenuti u članku 43." kojima se članice Ujedinjenih naroda obvezuju da Vijeću sigurnosti stave na raspolaganje svoje "oružane snage" neophodne "za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti".

U članku 107. ističe se da "Ništa u ovoj Povelji ne obesnažuje niti priječi u odnosu prema bilo kojoj državi koja je za vrijeme drugoga svjetskog rata bila neprijatelj bilo koje potpisnice ove Povelje, akciju poduzetu ili odobrenu kao posljedicu toga rata od vlada odgovornih za tu akciju."

Kako je objasnio AFP-u 11. listopada 2022. Guillaume Devin, profesor političkih znanosti na Science Po Paris i član Multilateralne akcijske istraživačke skupine (GRAM), ono što je predviđeno u ova dva članka "je ‚rezultat ovog rata’, što podsjeća na poseban kontekst koji treba upravljati tumačenjem ovih tekstova."

"Zbog toga morate imati posebno uvrnut um da procijenite da je ruska agresija 2022. produžetak Drugog svjetskog rata," ističe ovaj stručnjak koji u tome vidi "potpuno maštovito tumačenje".

Image

Američki predsjednik Harry Truman tijekom završnog govora na kraju Konferencije Ujedinjenih naroda o međunarodnoj organizaciji, 26. lipnja 1945. u San Franciscu ( AFP)

Mathias Forteau, profesor javnog prava na pariškom Sveučilištu u Nanterreu, član CEDIN-a (Centar za međunarodno pravo u Nanterreu) koji je izabran i u Vijeće UN-a za međunarodno pravo za razdoblje 2023.-2027., potvrdio je u poruci e-pošte za AFP 11. listopada 2022. da je "ovo tumačenje članaka 106. i 107. Povelje besmislica".

"Ni najmanje pošten i ozbiljan pravnik ne bi podržao takvo tumačenje, počev od toga da se članak 107., pozivajući se na Drugi svjetski rat, odnosi na radnje izvršene kao posljedicu tog rata", objašnjava. "Sadašnji rat očigledno nema nikakve veze s tim," napisao je.

"U ovim člancima se govori o sporazumu između velikih sila koji u ovom slučaju (invazije Rusije na Ukrajinu, ur.) ne postoji," potvrdila je 12. listopada u poruci e-pošte za AFP Alexandra Novosseloff, znanstvena suradnica u području političkih znanosti u Centru Thucydide sa Sveučilišta Paris-Panthéon-Assas i specijalistica za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

"Ovi se članci odnose na situaciju koja više ne postoji: situacija između stupanja na snagu Povelje (nakon što je države ratificiraju) i uspostavljanja odredbi koje dozvoljavaju udruživanje snaga (članak 43.)," objasnila je ona.

Priznajući "slabost" teksta jer "sporazumi predviđeni ovim člankom nikad nisu mogli biti potpisani", ona ističe da je pozivanje na članke 106. i 107. danas "malo nategnuto".

Štoviše, Glavna skupština je 1995. godine donijela rezoluciju u kojoj je izričito navedeno da je „članak 107. zastario” i shodno tome neprimjenjiv. Taj dio teksta može se pročitati na trećoj stranici rezolucije:

Image

Snimka zaslona teksta rezolucije UN-a napravljena 1. studenoga 2022. godine

Rusija je glasala za tu rezoluciju. "Odnosno, Rusija je 1995. godine smatrala članak 107. neprimjenjivim – što je konsenzus (i) mišljenje gotovo svih zemalja sveta," objasnio je za AFP Dimitar Gočev, docent međunarodnog javnog prava na Sveučilištu u Sofiji.

Međutim, tekst je ostao u Povelji UN-a jer je postupak izmjena i dopuna vrlo kompliciran. "Unutar UN-a postoji postupak za promjenu Povelje koji se razvijao dugi niz godina. Jedan od ciljeva ovog postupka je da se uklone pravila o ‚neprijateljskim’ državama, ali se o tim izmjenama raspravlja usporedno s drugim spornijim pitanjima, kao što je reforma u Vijeću sigurnosti koja izuzetno odlaže proces," rekao je Dimitar Gočev.

Pozivanje na sporazume koji nisu ugledali svjetlost dana

Kako je objasnila u telefonskom razgovoru 11. listopada Catherine Le Bris, istraživačica u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) i stručnjakinja za međunarodno pravo, "članak 43. Povelje odnosi se na prijelazne odredbe koje su trebale biti razjašnjene budućim sporazumima, koji nisu ugledali svjetlo dana, a koji su trebali uspostaviti neku vrstu međunarodne policije: ideja ovih prijelaznih odredbi je bila da se uvedu dok se čeka uspostava Vijeća sigurnosti, ali se na kraju praksa Vijeća sigurnosti UN-a razvijala drugačije."

Kako navodi stalno predstavništvo Francuske pri Ujedinjenim narodima na svojoj mrežnoj stranici, Vijeće sigurnosti, danas sastavljeno od petnaest članica, uključujući pet stalnih članica s pravom veta - Kina, SAD, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija – može usvojiti "rezolucije kojima se nameću obaveze ili sankcije za nekoliko država" u slučaju da "situacija ozbiljno ugrožava mir".

Na ovaj način Vijeće može posebno "odobriti upotrebu sile za održavanje ili obnavljanje mira i sigurnosti" ili "uspostaviti mirovnu operaciju."

Ali u slučaju invazije na Ukrajinu, Rusiji ide u prilog status stalne članice, podsjeća Catherine Le Bris: "Ruska vojna intervencija u Ukrajini krši Povelju UN-a, ali budući da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti, onemogućuje ga da funkcionira zahvaljujući svojem pravu veta."

Ovo je Rusija iskoristila na primjer 25. veljače 2022. godine da spriječi usvajanje rezolucije koju je odobrila većina članica Vijeća sigurnosti UN-a (arhivirano ovdje), kojom se "najoštrije" osuđuje njena "agresija na Ukrajinu" i poziva Moskva da "odmah" povuče svoje trupe iz ove zemlje.

Nedavno, 30. rujna 2022., Rusija je iskoristila svoj veto (arhivirano ovdje) da spriječi usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje njena aneksija četiri ukrajinske regije.

Štoviše, "članak 106. je napisan na širi način od članka 107., no govori o zajedničkom djelovanju, koje podrazumijeva najmanje dvije države, čak pet, odnosno sve stalne članice Vijeća sigurnosti. Čak i ako bismo se pretvarali da ovi članci nisu izašli iz upotrebe, ova akcija bi trebala biti zajednička, tako da uopće nisu ispunjeni uvjeti u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu," rekla je Catherine Le Bris za AFP.

'Ukrajina se ne može smatrati neprijateljskom državom u smislu članka 107.'

U netočnim objavama na društvenim mrežama spominje se nekoliko zemalja, poput Ukrajine, Slovenije i Hrvatske. Međutim, nema smisla spominjati ih u vezi s člancima 106. i 107. jer ove zemlje nisu ni postojale 1945. godine.

"Govori se o Hrvatskoj, Sloveniji itd. kojih 1945. godine nije bilo jer je tada bila Jugoslavija. Apsolutno ne vidim kako smo tada u Povelji mogli predvidjeti (scenarij u kojem, ur.) bi Slovenija jednog dana bila nezavisna država s nacističkim tendencijama, to je apsurdno. Kao da danas potpisujemo dokument koji kaže: 'ako bi Elzas ili Azurna obala (francuske regije, ur.) postali nacistički, onda...' Nitko tada nije mogao zamisliti da Jugoslavija neće više biti država četrdeset godina kasnije," objasnio je 10. listopada 2022. u razgovoru za AFP Romuald Sciora, istraživački suradnik na Institutu za međunarodne i strateške odnose IRIS i specijalist za UN.

Dakle, pita on, "zašto ubrajati Ukrajinu među ove navodne neprijateljske zemlje, kada je bila dio Sovjetskog Saveza?"

Nedosljednost je primijetio i Pierre Bodeau-Livinec, profesor javnog prava na pariškom Sveučilištu u Nanterreu i direktor CEDIN-a. "Ne možemo smatrati Ukrajinu neprijateljskom državom u smislu ove odredbe [članka 107.]: Ukrajina je u to vrijeme bila dio Sovjetskog Saveza i čak je bila jedan od osnivača Ujedinjenih naroda 24. listopada 1945.," napisao je u poruci e-pošte za AFP 11. listopada 2022.

Socijalističke republike Bjelorusija i Ukrajina potpisale su Povelju 26. lipnja 1945. (arhivirano ovdje) u isto vrijeme kad i SSSR, čiji dio su bile.

Lukas Aubin, direktor istraživanja u IRIS-u i autor knjige na francuskom Geopolitika Rusije, dodaje da „režim Volodimira Zelenskog nije povezan s nacizmom.“

"Ovdje jasno vidimo kontinuitet ruske propagande koja ima za cilj prikazati legitimnom intervenciju u Ukrajini i diskreditirati ukrajinsku vladu. Već od sredine 2000-ih, kada su baltičke zemlje ušle u NATO, Putin je koristio argument nacizma da ih diskreditira," podsjetio je istraživač u telefonskom razgovoru za AFP 11. listopada.

Image

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na konferenciji za tisak u Kijevu 23. kolovoza 2022 ( AFP / Dimitar Dilkoff)

AFP je nekoliko puta pokazao kako su slike i snimci manipulirani ili korišteni na obmanjujući način da bi se širio narativ da je Ukrajina nacistička država, na primer ovdje, ovdje i ovdje.

I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je meta intenzivne kampanje dezinformacija od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. AFP je ranije opovrgnuo netočne tvrdnje o njemu, poput onih da je priznao u razgovoru da se drogira, da snimka prikazuje kako ima kokain pored sebe u uredu, ili da je snimljen s dresom s kukastim križem.

Članak 51. Povelje UN-a također ne opravdava invaziju na Ukrajinu

"Rusija zaista pokušava pravno opravdati svoju intervenciju, ali nema mnogo načina da se opravda vojna intervencija ove vrste, a da se ona ne kvalificira kao oružana agresija, jedini teoretski elementi na koje se može pozivati su ovlaštenje Vijeća sigurnosti i samoobrana," zaključuje Catherine Le Bris.

Na sastanku s Antónijem Guterresom u Moskvi 26. travnja 2022. godine, sam predsjednik Vladimir Putin je branio tezu da je ruska invazija na Ukrajinu u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, pozivajući se na njen članak 51. koji se odnosi na samoobranu. To je jedan od dva izuzetka od načela članka 2-4, prema kojem se članice Ujedinjenih naroda "u svojim međunarodnim odnosima uzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti svake države, ili na svaki drugi način nesuglasan s ciljevima Ujedinjenih nacija."

"Ništa u ovoj Povelji ne dira prirodno pravo na individualnu ili kolektivnu samoobranu u slučaju oružanog napada na člana Ujedinjenih naroda, dok Vijeće sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti," stoji u članku 51.

Vladimir Putin je tako tvrdio, tijekom sastanka s glavnim tajnikom UN-a, da je poštovao ovu odredbu Povelje odgovarajući na "poziv na vojnu pomoć" koji su regije Lugansk i Donjeck navodno uputili Rusiji zbog "oružane agresije" od strane Ukrajine. Kremlj je tri dana prije invazije na svog ukrajinskog susjeda potvrdio nezavisnost ovih regjia (arhivirano ovdje).

Međutim, kako je Guillaume Devin objasnio u kolumni koju je objavio belgijski list Le Soir 15. ožujka 2022.: "ne samo da navodno napadnuti entiteti ('Narodne republike Donbasa') ni na koji način nisu ‚članovi Ujedinjenih nacija’, već mjere poduzete u primjeni prava na samoobranu važe samo ‚dok Vijeće sigurnosti ne poduzme mjere neophodne za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, što je hipotetički nemoguće jer sa svojim pravom veta Rusija blokira normalno funkcioniranje Vijeća."

"Da biste ostvarili ovo pravo, prvo morate biti napadnuti – SAD su se na to pozvale nakon napada 11. rujna – što nije slučaj s Rusijom," dodaje Alexandra Novosseloff.

Na dan svog proljetnog posjeta Moskvi, António Guterres je, na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom (arhivirano ovdje), osudio invaziju Rusije na Ukrajinu kao "kršenje teritorijalnog integriteta (Ukrajine, ur.) suprotno Povelji Ujedinjenih naroda".