Vlasnike kokoši u Škotskoj neće slati u zatvor zbog jedne neprijavljene kokoši

"Kokoš - najveća prijetnja današnjice", napisao je hrvatski korisnik Facebooka u objavi od 7. travnja 2024. godine s fotografijom vlasnika kokoši kojeg privodi interventna policija. "Škotska od 01.09.2024. zabranjuje ilegalno držanje potomaka T-Rexa. Kazna po jednom dinosauru u dvorištu je do 5.000 funti ili do 6 mjeseci robije". Isti korisnik također je primijetio da je Australija prošle godine zabranila kućne vrtove bez odgovarajućih dozvola koje izdaje "autoritet" pod pokroviteljstvom britanske krune.

Objavu su hrvatski korisnici Facebooka podijelili više od 130 puta, a isti post na Telegramu prikupio je više od 1.200 pregleda. Međutim, tvrdnja pogrešno tumači zašto britanska vlada uvodi tu regulativu, te pretjeruje u značaju koji daje potencijalnoj kazni za njeno kršenje, kako pokazuju dokumenti te kako je objasnio glasnogovornik vlade za AFP.

Image

Snimka zaslona obmanjujuće objave na Facebooku, preuzeta 18. travnja 2024.

Propisi imaju za cilj pomoći u borbi protiv ptičje gripe

Slika u objavi pripisuje tvrdnju članku iz The Telegrapha od 3. travnja 2024. godine. Koristeći napredno pretraživanje interneta, AFP je pronašao članak na koji se objava odnosi (arhiviran ovdje). Članak na Telegraphu pojašnjava da je britanska vlada najavila da će svi vlasnici peradi i ptica u zatočeništvu morati registrirati ove svoje životinje od 1. listopada 2024. godine ili riskirati kaznu od 5.000 funti.

Prethodna pravila zahtijevala su registraciju samo za vlasnike jata od 50 ili više ptica, dok su ostali bili potaknuti da se dobrovoljno registriraju koristeći jednostavan online obrazac (arhiviran ovdje). Moguća zatvorska kazna spominje se tek kasnije u članku, uz napomenu da "kazne ovise o procjeni prouzročene štete". 

Službeno vladino priopćenje za tisak (arhivirano ovdje) ne spominje nikakve kazne i objašnjava da su nove mjere namijenjene "boljoj zaštiti sektora peradi od budućih epidemija ptičje gripe".

Citirajući glavnu veterinarsku inspektoricu Ujedinjenog Kraljevstva Christine Middlemiss (arhivirano ovdje), u priopćenju se kaže da će nova pravila omogućiti vlastima "da imaju potpunu sliku o broju i mjestu ptica koje se drže širom Velike Britanije, što olakšava praćenje i upravljanje širenjem bolesti kod ptica".

Britanska Agencija za zdravlje životinja i biljaka (APHA) i njezino matično ministarstvo dodatno su objasnili svrhu registracije u nizu objava na društvenim mrežama, kao ovdje ili ovdje (arhivirano ovdje i ovdje).

Vlada je također napomenula da su promjene u trenutnim propisima temeljene na prijedlozima iz Pregleda inspekcije i regulacije farmi iz 2018. godine i na konzultacijama koje su trajale 12 tjedana između ožujka i svibnja 2023. godine (arhivirano ovdje i ovdje), te da su uslijedile nakon najgore epidemije ptičje gripe u UK, s više od 360 slučajeva širom Velike Britanije od kraja listopada 2021. godine.

Unatoč sumnjama iznesenim u obmanjujućim Facebook objavama, koje spominju "navodnu ptičju gripu", ova bolest je stvarna i usmrtila je više od 50.000 divljih ptica u UK između listopada 2021. i travnja 2023. godine (arhivirano ovdje). O tome je izvjestio i AFP na primjer ovdje i ovdje. Yorkshire Wildlife Trust izvijestio je u travnju 2023. godine da "nikada prije nisu vidjeli ovako visoku smrtnost" (arhivirano ovdje).

Ptičja gripa je zarazna bolest koja se širi među pticama, ali neki sojevi također imaju potencijal zaraziti ljude (arhivirano ovdje). Bolest se može prenijeti na ljude kroz bliski kontakt s zaraženim ili mrtvim pticama, dodirivanjem njihovog legla ili pripremanjem za kuhanje. Kod ljudi, bolest uzrokuje visoku temperaturu i otežano disanje, među ostalim simptomima, te može dovesti do daljnjih komplikacija, kao što su upala pluća ili sindrom akutnog respiratornog distresa. Težina slučajeva kod ljudi varirala je od vrlo blagih do teških bolesti koje su rezultirale smrću (arhivirano ovdje).

U Hrvatskoj je vlada krajem 2022. godine uvela posebnu Naredbu kako bi spriječila epidemije i širenje ptičje gripe među peradarskim gospodarstvima (arhivirano ovdje). Naredba nalaže da svi peradari moraju držati svoje ptice u ograđenim prostorima i spriječiti kontakt s divljim pticama, držati patke i guske odvojeno od drugih ptica te zabraniti korištenje izvora vode kojima mogu pristupiti divlje ptice.

U svibnju 2023. bolest je pronađena kod dvije crvenokljune čigre blizu Zagreba, a farma purana u Slavoniji prijavila je epidemiju u rujnu 2023., što je rezultiralo eutanazijom više od 19.000 ptica (arhivirano ovdje). Druga epidemija ptičje gripe prijavljena je u siječnju 2024., ponovno na farmi purana, gdje je bilo potrebno eutanazirati 64.000 ptica (arhivirano ovdje).

Zatvorske kazne nikada prije nisu korištene

Iako vladino priopćenje ne spominje izravno moguće kazne za one koji ne registriraju svoje ptice, zapisi konzultacija jasno navode da će Ministarstvo za okoliš, hranu i ruralna područja (DEFRA) to provesti kroz izmjene postojećih Odredbi o preventivnim mjerama protiv ptičje gripe u Engleskoj, Škotskoj i Walesu (arhivirano ovdje).

Ove odredbe ne navode propisane kazne ili penale za prekršaje, već upućuju na kazne propisane trenutnim Zakonom o zdravlju životinja iz 2002., članak 75. Taj članak navodi da odgovornost za prekršaje može uključivati zatvorsku kaznu do šest mjeseci ili novčanu kaznu do razine 5 na standardnoj ljestvici. 

Image

Snimka zaslona sa stranice zakona vlade UK, preuzeta 18. travnja 2024.

Glasnogovornik DEFRA-e potvrdio je u telefonskom intervjuu za AFP 18. travnja 2024. da je teoretski moguće da netko dobije zatvorsku kaznu zbog neuspjeha u registraciji svoje kokoši, ali da je to u praksi vrlo, vrlo malo vjerojatno.

Glasnogovornik je rekao da DEFRA surađuje s farmerima kako bi im pomogla registrirati se i napomenula da mnogi farmeri nisu na mreži i nisu svjesni propisa.

"Stvarno se trudimo obaviti sav posao prije nego što bi ikada bili kažnjeni", rekao je glasnogovornik.

Glasnogovornik DEFRA-e također je objasnio da su najviše propisane kazne po zakonu predviđene za slučajeve namjernih djela koja uzrokuju ozbiljnu štetu ili ugrožavaju javno zdravlje, a ne zbog neuspjeha u registraciji jedne kokoši.

"Nikada nitko nije bio poslan u zatvor zbog prekršaja prema Zakonu o zdravlju životinja", rekao je glasnogovornik. 

U Hrvatskoj Zakon o veterinarstvu (arhiviran ovdje) propisuje maksimalne kazne do 10.000 kuna (sada 1327,23 eura) za pojedince i do 50.000 kuna (sada 6636,14 eura) za pravne osobe koje se utvrde kao prekršitelji zakona. Međutim, Kazneni zakon (arhiviran ovdje) također navodi kazne za one koji ne poštuju vladine naredbe usmjerene na sprječavanje širenja bolesti, uključujući životinjske bolesti koje se mogu prenijeti na ljude. Ako stvore "opasnost" da bi se bolest mogla proširiti, mogu biti osuđeni na do dvije godine zatvora.

Image

Snimka zaslona Članka 18 Kaznenog zakona preuzeta sa stranice Zakon.hr 22. travnja 2024.

Autor obmanjujuće Facebook objave usporedio je i najavu novih propisa za peradare s navodnom zabranom uzgoja usjeva u kućnim vrtovima koja se dogodila u Australiji 2023. godine.

Ta tvrdnja potječe iz krivog tumačenja prijedloga zakona predloženog u australskoj državi Victoriji, koje je AFP ranije opovrgnuo. U stvarnoj paraleli s najnovijim tvrdnjama, australski zakon je bio namijenjen zaštiti sigurnosti i ispravnosti hrane, ali je bio netočno predstavljen kao mjera koja ima za cilj spriječiti ljude da uzgajaju vlastitu hranu.

AFP je ranije opovrgnuo tvrdnje da vlasti planiraju ograničiti pristup ili proizvodnju određenih vrsta hrane ili usjeva, da planiraju zamijeniti meso insektima ili laboratorijski uzgojenim alternativama, ili da planiraju uvesti mRNA ili druge tehnologije u uobičajene prehrambene proizvode.