Zračenje baznih stanica u razinama propisanim zakonom je sigurno, kažu stručnjaci

"Da li nešto od ovoga vidiš sa svojeg prozora ili terase", pita glas u videozapisu objavljenom na Facebooku u srpnju 2024. dok prikazuje slike baznih stanica. Glas u videozapisu potom postavlja gledateljima niz pitanja poput toga imaju li glavobolje, umor ili osjećaju li se loše, a zatim tvrdi da su to samo neki od problema koje prijavljuju ljudi koji žive u blizini baznih stanica.

Prema videozapisu, "najnovija znanstvena istraživanja" pokazuju da je zona unutar 500 metara od mobilnog tornja opasna po zdravlje, te da zračenje veće od 0,01 uW/m2 tijekom duljih razdoblja uzrokuje "energetske promjene, funkcionalne promjene i kronične bolesti".

Međutim, tvrdnje u videozapisu opovrgava vrlo velika i opsežna količina znanstvenih istraživanja o učincima radiofrekvencijskog zračenja na ljudsko zdravlje i biologiju. Iako neke studije tvrde da pokazuju moguće negativne zdravstvene učinke, stručnjaci i regulatorna tijela koje je kontaktirao AFP kažu da su ti učinci "dvosmisleni i nedokazani". U većini slučajeva, naknadne studije nisu podržale ove tvrdnje niti dokazale povezanost između zračenja i zdravstvenih učinaka. Izloženost emisijama iz mobilnih telefona, kao i baznih stanica, smatra se sigurnom unutar granica postavljenih zakonima i propisima.

Image

Snimka zaslona netočne objave na Facebooku, preuzeta 14. kolovoza 2024.

Korištenjem obrnute pretrage videa, AFP je pronašao podrijetlo snimke na TikTok profilu gdje je snimka prvi put objavljena u prosincu 2022. godine. Profil također uključuje niz drugih videa koji upozoravaju na navodne opasnosti elektromagnetskog zračenja, kao i snimke koja tvrde da poseban čip "proizveden u Švicarskoj" može zaštititi od većine tih učinaka. Profil također nudi poveznicu na stranicu gdje se ovaj uređaj može kupiti, dok je naziv profila ujedno i web adresa druge stranice koja prodaje takve čipove.

Što je zračenje?

Zračenje je energija koja se kreće kroz prostor, bilo u obliku subatomskih čestica ili u obliku fotona, što se naziva "elektromagnetskim zračenjem". Poznati način na koji zračenje može naštetiti živim stanicama je putem ionizacije - udaranjem u atome unutar molekula u našim stanicama dovoljno snažno da izbije elektrone ili druge čestice, što može uzrokovati oštećenja. Zbog toga fizika i medicina razlikuju ionizirajuće zračenje (štetno za ljude) i neionizirajuće zračenje (smatra se sigurnim unutar propisanih granica).

Elektromagnetsko zračenje može značajno varirati u svojoj frekvenciji i valnoj duljini - iako se svi fotoni kreću istom brzinom, brzinom svjetlosti, ne nose svi istu količinu energije. Što je frekvencija fotona viša, to je veća njegova energija i obratno. Visokoenergetski fotoni, u obliku ultraljubičastog svjetla, X-zraka ili gama zraka, dovoljno su snažni da ioniziraju atome koje udaraju, zbog čega liječnici preporučuju upotrebu zaštitne kreme za sunčanje i minimiziranje izloženosti X-zrakama. Sve zračenje koje je niže frekvencije od ultraljubičastog - vidljivo svjetlo, infracrveno zračenje, mikrovalovi i radio valovi - je neionizirajuće.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO - arhivirano ovdje), kao i regulatornim tijelima u EU i SAD-u (arhivirano ovdje i ovdje), jedini dokazani učinak neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja je zagrijavanje - apsorpcija ovog zračenja može uzrokovati ograničeno zagrijavanje molekula u našoj koži, a pravila i smjernice koje upravljaju upotrebom radio valova i mikrovalova namijenjene su izbjegavanju ovog učinka. Do danas, nijedan drugi štetni zdravstveni učinak nije dosljedno potvrđen za zračenje unutar granica postavljenih trenutnim propisima.

To ne znači da je elektromagnetsko zračenje potpuno bezopasno. Prema riječima stručnjaka za komunikacijsku tehnologiju Davora Bonefačića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, sva elektromagnetska zračenja koja je stvorio čovjek (mobilni tornjevi, radio i TV odašiljači, radari itd.) predstavljaju zagađenje koje treba nadzirati i ograničiti kako bi se izbjegli neželjeni učinci na ljude te ostale životinje i biljke.

"Granice izloženosti elektromagnetskim poljima određene su na osnovi dokazanih toplinskih učinaka visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na žive organizme", rekao je Bonefačić u e-mailu za AFP 12. kolovoza 2024.

Komentirajući najnovije smjernice koje je 2020. godine postavila Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), Bonefačić je napomenuo: "Dodatno su, zbog mogućih još znanstveno nepotvrđenih štetnih zdravstvenih učinaka elektromagnetskih polja, primjenom načela predostrožnosti, granične razine referentnih veličina dodatno smanjene. Pojedine države, u koje pripada i R. Hrvatska, dodatno su postrožile kriterije za maksimalnu dopuštenu izloženost elektromagnetskim poljima u odnosu na preporuke ICNIRP-a."

Dok ICNIRP preporučuje ograničavanje izloženosti na maksimalno 20 W/m2, najnoviji hrvatski propisi ograničavaju je (arhivirano ovdje) na 10 W/m2 za radiofrekvencijsko zračenje (između 100 kHz i 300 GHz). Srbija, koja se spominje u TikTok videu kao "zemlja koja dopušta do 16.000 puta veće zračenje od razine za koju je dokazano da šteti", postavila je iste granice kao i Hrvatska (arhivirano ovdje).

Nema dokaza o štetnosti

U EU, potencijalne opasnosti elektromagnetskog zračenja procjenjuje Znanstveni odbor za zdravstvene, okolišne i novootkrivene rizike (SCHEER - arhivirano ovdje). Ovaj Odbor je zadužila Europska komisija da kontinuirano prati nove znanstvene dokaze koji mogu utjecati na procjenu rizika za ljudsko zdravlje u raznim područjima, uključujući i elektromagnetskih polja (EMF) te da pruža redovita ažuriranja. Prethodno je istu zadaću obavljao Znanstveni odbor za novoidentificirane zdravstvene rizike (SCENIHR - arhivirano ovdje).

U svom konačnom mišljenju o ovoj temi, objavljenom 2015. godine (arhivirano ovdje), SCENIHR je zaključio da nema dovoljno dokaza da elektromagnetsko zračenje koje dolazi od komunikacija putem mobilnih telefona utječe na kognitivne funkcije kod ljudi, uzrokuje rak ili druge zdravstvene simptome. Odbor je naveo kako postoje izvješća o simptomima koje ljudi pripisuju izloženosti radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima, ali pregledana istraživanja ukazuju na to da ti simptomi nisu povezani sa zračenjem. U konačnom mišljenju iz 2023. godine (arhivirano ovdje) SCHEER navodi da je pregledao i studije objavljene nakon 2015. godine i došao do istog zaključka - nema umjerenih niti snažnih dokaza o štetnosti. 

"Simptomi koje neki ljudi pripisuju izloženosti raznim RF EM poljima ponekad mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života osobe. Međutim, istraživanja provedena od prethodnog mišljenja SCENIHR-a dodatno potvrđuju zaključak da izloženost RF EM poljima nije uzročno povezana s tim simptomima", navode EU stručnjaci u mišljenju iz 2015. Fokusirajući se na glavobolje i druge simptome, SCHEER je u mišljenju iz 2023. godine ustvrdio kako je ovaj zaključak i dalje valjan.

Image

Bazna stanica u blizini međunarodne zračne luke Los Angeles (LAX) u Inglewoodu, Kalifornija 19. siječnja 2022. (AFP / Patrick T. FALLON)

Istraživanje provedeno 2018. godine (arhivirano ovdje) ispitivalo je podatke iz dviju provokacijskih studija - u kojima su ljudi ili bili izloženi RF zračenju ili su bili lažno uvjereni da su izloženi RF zračenju - i zaključilo da je mogući uzrok niza prijavljenih simptoma nocebo efekt. Baš kao što se neki ljudi osjećaju bolje kada im se u kontroliranoj studiji daje neaktivan lijek jer očekuju da će se osjećati bolje - što je placebo efekt - neki ljudi osjećaju nuspojave očekivanog lijeka čak i kada im se daje šećerna tableta ili fiziološka otopina.

Sudionici u provokacijskim studijama koji su prethodno tvrdili da doživljavaju zdravstvene simptome u prisutnosti baznih stanica i drugih elektromagnetskih polja prijavili su jače simptome kada su vjerovali da su bazne stanice kojima su bili izloženi uključene, čak i ako bazna stanica nije bila stvarna. Čak su i kontrolne skupine - koje prethodno nisu prijavljivale simptome - također prijavile zdravstvene tegobe kada su vjerovale da su bazne stanice uključene, iako na nižoj razini od skupina koje su tvrdile da su osjetljive.

ICNIRP je također naveo na svojoj stranici s često postavljanim pitanjima kako postoje ljudi koji osjećaju osjetnu patnju za koju vjeruju kako ju uzrokuje radiofrekvencijsko zračenje (arhivirano ovdje). "Naprotiv, istraživanja ukazuju kako simptome uzrokuje uvjerenje kako postoji izloženost elektromagnetskim poljima radijske frekvencije, što se naziva nocebo efektom," navodi ICNIRP.

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) također napominje da su dokazi o štetnim biološkim učincima na razinama radiofrekvencijskog zračenja nejasni i nepotvrđeni (arhivirano ovdje). "U znanstvenoj literaturi pojavilo se nekoliko izvještaja koji opisuju opažanja niza bioloških učinaka uslijed izloženosti niskim razinama RF energije," navodi agencija na svojoj stranici s često postavljanim pitanjima (FAQ). "Međutim, u većini slučajeva daljnja eksperimentalna istraživanja nisu uspjela reproducirati te učinke."

Kao što SCHEER kontinuirano prati nove znanstvene dokaze, FCC naglašava da "organizacije za postavljanje standarda i vladine agencije nastavljaju pratiti najnovije eksperimentalne nalaze kako bi potvrdile njihovu valjanost".

Izloženost RF zračenju obično je 1,000 puta veća od mobilnih telefona nego od baznih stanica (arhivirano ovdje). Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je RF zračenje (mobilni telefoni, Wi-Fi, radio i televizijski prijenosi) u kategoriju 2B u svojoj klasifikaciji - navodeći ga od 2011. godine kao izvor koji je moguće kancerogen za ljude.

Klasifikacija 2B također uključuje niz drugih često korištenih stvari, kao što su ekstrakt Aloe vere, ekstrakt Gingko bilobe, umjetni zaslađivač Aspartam i ukiseljeno povrće. Viša, 2A klasifikacija - vjerojatno kancerogena za ljude - uključuje "konzumaciju crvenog mesa" i "pijenje toplih napitaka".

Stručni panel IARC-a koji je pregledavao dostupne dokaze ocijenio je te dokaze kao ograničene, ali je zaključio da "može postojati neki rizik, te stoga trebamo pažljivo pratiti povezanost između mobilnih telefona i rizika od raka" (arhivirano ovdje).

FCC napominje da su rezultati koji povezuju RF zračenje s rakom do sada bili neuvjerljivi. "Iako su neki eksperimentalni podaci sugerirali moguću povezanost između izloženosti i stvaranja tumora kod životinja izloženih pod određenim specifičnim uvjetima, rezultati nisu bili neovisno reproducirani. Mnoge druge studije nisu uspjele pronaći dokaze za povezanost s rakom ili bilo kojim srodnim stanjem," navodi agencija.

Izloženost od mobitela je veća nego od baznih stanica

Unatoč tvrdnjama da su bazne stanice opasne, količina RF zračenja kojoj su ljudi izloženi putem mobilnih telefona znatno je veća - jer su telefoni smješteni puno bliže ljudskom tijelu nego što su to bazne stanice.

Image

Infografika prikazuje promjene modela mobilnih telefona otkad je napravljen prvi poziv prototipom 1973. (AFP / Jonathan WALTER, David LORY)

Kako je Bonefačić rekao za Media Servis 2013. godine, izloženost od mobilnog telefona koji se nalazi pored uha ili glave može biti do 10.000 puta veća od izloženosti baznoj stanici udaljenoj 10 metara.

Osim toga, biti daleko od bazne stanice može čak uzrokovati veću izloženost RF zračenju prilikom korištenja mobilnog telefona - jer će telefon povećati jačinu signala kako bi mogao komunicirati s baznom stanicom.

Unatoč nedostatku čvrstih znanstvenih dokaza o opasnostima RF zračenja, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske preporučuje ljudima da poduzmu razumne mjere opreza kako bi smanjili izloženost RF zračenju, kao što su izbjegavanje spavanja pored izvora RF zračenja, izbjegavanje nošenja RF odašiljača na tijelu, korištenje slušalica umjesto držanja telefona blizu uha te slanje poruka umjesto telefonskih poziva.

Izvori se redovito mjere

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske napominje da je mišljenje SCENIHR-a bilo temeljeno na više od 570 znanstvenih studija provedenih od 2009. godine, ali da studije koje nisu imale znanstvenu težinu nisu bile uključene i nisu bile dio analize (arhivirano ovdje).

U e-mailu poslanom AFP-u 16. kolovoza 2024., Ministarstvo je pojasnilo da se zdravlje građana prvo štiti izračunavanjem potencijalnog zračenja planiranih odašiljača mobilnih komunikacija, a zatim mjerenjem njihovog stvarnog zračenja u odnosu na granice postavljene zakonima i propisima.

"Nakon što izvor postane aktivan, provode se prva mjerenja, koja dokazuju da su razine elektromagnetskog polja unutar dopuštenih granica. Vlasnik izvora elektromagnetskog polja obavezan je osigurati novo mjerenje razina elektromagnetskog polja svake dvije godine", navodi Ministarstvo u svom e-mailu.

"Studije provedene u spektru mobilnih komunikacija pokazale su da do sada nisu identificirani štetni učinci koji proizlaze iz izloženosti razinama elektromagnetskog polja baznih stanica prisutnih u svakodnevnom okruženju."

Studije moraju biti dobro recenzirane i ponovljene

Iako AFP nije uspio identificirati specifične studije spomenute u viralnom videu, Bonefačić je objasnio zašto su takve studije - ako uopće postoje - vjerojatno odbačene od strane WHO-a, SCHEER-a i FCC-a. 

"Studije utjecaja elektromagnetskih polja na zdravlje ljudi provode se sustavno od sredine 20. stoljeća do danas", rekao je Bonefačić. "Da bi zaključak koji donosi neko znanstveno istraživanje bio prihvaćen i ugrađen u npr. propise o ograničenju izloženosti elektromagnetskim poljima, to istraživanje mora se moći ponoviti u neovisnom laboratoriju u istim uvjetima ili na odgovarajućem uzorku populacije, te ako je rezultat istovjetan, onda je i potvrđen."

"Za relevantnost nekog istraživanja i studije bitan je i izvor gdje su ti rezultati objavljeni", rekao je Bonefačić. "Danas postoji velik broj predatorskih časopisa kojima je veći interes objaviti članak bombastičnog naslova (što mogući neželjeni učinci elektromagnetskog polja jesu) nego provjeriti znanstvenu utemeljenost (recenzija!) zaključaka koji se objavljuju. Naravno, stručnjaci u području znaju koji su časopisi relevantni, koji provode detaljne recenzije, a koji to ne rade."

"Na žalost, kad se maše studijama o štetnosti elektromagnetskog polja, gotovo nikada se ne navodi izvor i njegova znanstvena kvaliteta. Od tuda i tolika zabrinutost kod neupućene javnosti," rekao je Bonefačić za AFP.