Ne, digitalni euro neće zamijeniti gotovinu u eurozoni u listopadu 2025.

Kako se svi dijelovi ljudskih života sve više digitaliziraju, a elektronička plaćanja sve više zamjenjuju upotrebu fizičkih novčanica i kovanica, središnje banke diljem svijeta istražuju mogućnost uvođenja digitalnog instrumenta plaćanja uz gotovinu kao logičan sljedeći korak u evoluciji novca središnje banke.

Prema istraživanju Banke za međunarodna poravnanja iz 2023., 94 % anketiranih središnjih banaka uključeno je u neki oblik digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC). Europska središnja banka jedna je od njih i nedavno je odlučila započeti pripremnu fazu projekta digitalnog eura (arhivirano ovdje).

"Stiže digitalni zatvor tj. digitalni euro... Christine Lagarde ponosno najavljuje da Europska centralna banka planira uvesti digitalni euro u listopadu ove godine", tvrdi korisnik Facebooka u objavi od 13. ožujka 2025., uz kratak isječak iz govora predsjednice ECB-a Lagarde.

"Recite zbogom gotovini. U listopadu 2025. dolazi digitalni euro", stoji u objavi korisnika na Facebooku od 18. ožujka, koji je priložio poveznicu na blog koji često objavljuje netočne i obmanjujuće tvrdnje. "Odlučeno je – U listopadu ove godine digitalni euro postaje stvarnost", objavio je na Facebooku 20. ožujka drugi blog s tematikom teorija zavjere.

Tvrdnje da ECB uvodi digitalni euro u listopadu 2025. podijeljene su više od 200 puta na Facebooku na hrvatskom jeziku tijekom ožujka 2025., a također su se proširile i na drugim jezicima, poput češkog, slovačkog, francuskog, njemačkog ili španjolskog.

Međutim, te su tvrdnje netočne. ECB navodi da je razvoj digitalnog eura još uvijek u ranoj pripremnoj fazi te da neće zamijeniti gotovinu, nego će je samo nadopuniti, dok stručnjaci ističu da je digitalna valuta središnje banke još godinama udaljena.

Image

Snimke zaslona netočnih objava na Facebooku, preuzete 31. ožujka 2025.

Pripremna faza treba biti završena u listopadu 2025.

Na konferenciji za novinare 6. ožujka 2025., nakon redovitog sastanka o monetarnoj politici ECB-a, Lagarde je upitana o pripremama središnje banke za digitalni euro u svjetlu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa iz siječnja 2025. da obustavi planove američke središnje banke vezane uz mogući digitalni dolar (arhivirano ovdje).

"Mi nećemo pokopati ovaj digitalni euro", odgovorila je Lagarde, navodeći listopad 2025. kao "rok" za pripremnu fazu koja je započela u studenome 2023. Međutim, istaknula je da takav projekt još mora proći kroz nužan zakonodavni postupak i dobiti odobrenje Europske komisije, Vijeća EU i Europskog parlamenta.

Transkript Lagardeina odgovora dostupan je na internetskoj stranici ECB-a, a cijeli govor može se pogledati u snimci na YouTubeu (arhivirano ovdje i ovdje). Dvominitni isječak njezina govora, koji počinje u 44:50 u YouTube snimci, također je podijeljen u nekim objavama na Facebooku na hrvatskom jeziku kao dokaz da ECB planira uvesti digitalni euro u listopadu 2025.

Image

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde na tiskovnoj konferenciji o sniženju kamatne stope, 6. ožujka 2025. (AFP / DANIEL ROLAND)

Na svom profilu na platformi X, ECB je 13. ožujka 2025. ponovno pojasnio da se "rok" u listopadu 2025. odnosi isključivo na završetak pripremne faze, a ne na stvarni početak primjene digitalnog eura.

ECB je na svojoj internetskoj stranici objavio vremenski plan projekta digitalnog eura. U njemu se navodi da će, nakon završetka pripremne faze, Upravno vijeće, kao glavno tijelo odlučivanja ECB-a, održati sastanak na kojem će odlučiti o sljedećim koracima (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje).

Image

Snimka zaslona web stranice ECB-a s vremenskom crtom za digitalni euro, preuzeta 20. ožujka 2025.

U skladu sa zakonodavstvom EU, uvođenje bilo kakvog digitalnog eura moralo bi dobiti odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, na temelju prijedloga Europske komisije (arhivirano ovdje). Taj bi postupak mogao potrajati godinama.

"Ako ikada budemo u mogućnosti izdati digitalni euro, trebat će nam nekoliko godina", izjavio je Alexandre Stervinou, direktor za istraživanje i praćenje plaćanja u Banque de France, za AFP 13. ožujka 2025. (arhivirano ovdje). Po njegovom mišljenju, u praksi digitalni euro ne bi trebao biti uveden "prije sredine 2027. ili 2028.", dok bi "njegova potpuna implementacija mogla trajati nekoliko godina, primjerice do 2030."

Austrijska narodna banka (OeNB) također je za AFP 14. ožujka 2025. izjavila da je uvođenje digitalnog eura prije 2027. ili 2028. "malo vjerojatno". A na tvrdnje da bi uvođenje digitalnog eura značilo i ukidanje gotovine, glasnogovornik OeNB-a odgovorio je: "Nitko u europodručju ne razmatra ukidanje gotovine."

Stervinou iz Banque de France izjavio je: "Želimo da digitalni euro može zadovoljiti više-manje iste potrebe kao i gotovina, ali u digitalnom prostoru i uz druge instrumente plaćanja – zapravo, riječ je samo o proširenju izbora instrumenata plaćanja."

Tvrdnje o društvu bez gotovine već su dugo dio retorike teorija zavjere. Internetske stranice i objave koje šire netočne tvrdnje da će ECB uvesti digitalni euro u listopadu također tvrde da to znači kraj plaćanja gotovinom. Međutim, trenutno ne postoje nikakvi službeni planovi o ukidanju plaćanja gotovinom ni u Hrvatskoj ni u ostatku europodručja.

S obzirom na neizvjesnosti oko digitalnog eura, Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je nekoliko kratkih pojašnjenja o projektu, u kojima jasno stoji da bi se digitalni euro koristio uz gotovinu, a ne umjesto nje, da bi štitio anonimnost korisnika te da bi se mogao koristiti čak i offline (arhivirano ovdje).

Prema podacima HNB-a i ESB-a, Hrvatska je među vodećim europskim zemljama po digitalnim plaćanjima. S udjelom od 28 % svih transakcija koje se obavljaju online, Hrvatska je na drugom mjestu iza Litve s 29 % (arhivirano ovdje). Gledano prema ukupnoj vrijednosti plaćanja, čak 47 % ukupne vrijednosti transakcija u Hrvatskoj odvija se online, čime je zemlja ponovno na drugom mjestu, ovaj put iza Estonije s 50 %.

Iako se većina transakcija u trgovinama u Hrvatskoj i dalje obavlja gotovinom (55 %), taj postotak pada već dvije godine, uz sve veći broj građana koji se odlučuju za kreditne kartice, mobilne aplikacije i druge oblike plaćanja (arhivirano ovdje).

Image

Žena podiže gotovinu s bankomata u Zagrebu nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, 2. siječnja 2023. (AFP / Denis LOVROVIC)

Uvođenje ne slijedi ubrzo

U lipnju 2023., u sklopu paketa mjera za digitalni euro (arhivirano ovdje), Europska komisija predstavila je dva prijedloga usmjerena na istodobnu potporu "mogućnosti korištenja gotovine" i uspostavu "pravnog okvira za digitalni euro" (arhivirano ovdje).

"Digitalni euro nudi prednosti za stratešku autonomiju Europe, osobito s obzirom na trenutačnu preveliku ovisnost o stranim platnim sustavima", izjavio je glasnogovornik Komisije za AFP 13. ožujka 2025.

Prema Johannesu Flumeu, profesoru na Sveučilištu Paris Lodron u Salzburgu i stručnjaku za monetarno pravo, trenutačno nema razloga vjerovati da je uvođenje digitalnog eura neizbježno ili da slijedi ubrzo.

Taj bi proces mogao "potrajati", rekao je za AFP, s obzirom na to da se preferencije građana za kartično ili gotovinsko plaćanje znatno razlikuju od jedne do druge zemlje europodručja.

Iako trgovci u europodručju trenutačno nisu obvezni prihvaćati kartična plaćanja, u načelu uvijek moraju prihvatiti gotovinu u eurima (arhivirano ovdje), osim ako za to ne postoji "legitiman razlog" (primjerice, ako bi držanje gotovine moglo predstavljati rizik za fizičku sigurnost trgovaca).

Ta obveza ne bi se trebala promijeniti ni u slučaju uvođenja digitalnog eura, budući da je gotovina pravno zaštićena, osobito Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU – arhivirano ovdje).

"Zakonodavni prijedlog EU-a ne može izmijeniti odredbu članka 128. stavka 1. UFEU-a, prema kojoj su novčanice eura jedine novčanice koje su zakonsko sredstvo plaćanja u Uniji", izjavio je za AFP Christoph Ohler, profesor javnog i europskog prava te ravnatelj Centra za europske studije na Sveučilištu Friedrich Schiller u Jeni. "Isto tako, zakonodavstvo ne može ukinuti pravo država članica da izdaju kovanice eura."

Osim toga, samo ukidanje gotovine izravno bi naišlo i na "dodatna ograničenja" u zakonima samih država članica, prema Ohleru. Kao primjer navodi zakone u Njemačkoj (arhivirano ovdje).

Image

Novčanice od 20 eura izložene u sjedištu ECB-a u Frankfurtu na Majni u studenom 2015. (AFP / DANIEL ROLAND)

Zabrinutosti oko nadzora transakcija

Digitalizacija transakcija već je nekoliko godina legitimna tema zabrinutosti u Europskoj uniji, jer omogućuje određeni stupanj praćenja.

Nathalie Janson, izvanredna profesorica ekonomije na poslovnoj školi NEOMA, ističe da je u slučajevima zemalja poput Bahama i Nigerije uvođenje digitalnih valuta možda bilo povezano upravo s ciljem "promicanja financijske uključenosti i smanjenja gotovinskih plaćanja u borbi protiv korupcije i nezakonite trgovine".

Čak i razvoj "digitalnog juana" u Kini, koji omogućuje pohranu novca i obavljanje transakcija putem aplikacije koju je razvio Istraživački institut za digitalne valute Narodne banke Kine, otvara pitanja o uključenosti državnih vlasti i njihovom pravu na kontrolu transakcija, a time i o poštivanju privatnosti (arhivirano ovdje i ovdje).

U Hrvatskoj i Europi za zaštitu korisničkih podataka zadužena su neovisna tijela poput Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB). Primjerice, od 2018. zakonski je propisano da se osobni podaci prikupljeni tijekom plaćanja bankovnom karticom mogu čuvati samo onoliko dugo koliko traje sama transakcija.

Na upit AFP-a o povjerljivosti osobnih podataka tijekom plaćanja digitalnim eurom, Austrijska narodna banka odgovorila je da bi transakcije digitalnim eurom bile anonimne. To znači da ECB ne bi mogao identificirati osobu koja vrši plaćanje, niti bi znao tko posjeduje digitalni novčanik.

Alexandre Stervinou iz Banque de France izjavio je: "U sustavima središnje banke (...) znat ćemo da digitalni euri cirkuliraju, ali nećemo znati tko ih točno posjeduje."

"Stoga apsolutno ne postoji mogućnost da neko centralizirano, državno ili drugo tijelo spriječi određenog građanina da plaća tim digitalnim eurima", dodao je.

Govoreći na konferenciji u ožujku 2024., guverner HNB-a Boris Vujčić također je istaknuo da bi se privatnost poštovala čak i više nego kod drugih metoda plaćanja (arhivirano ovdje). "Eurosustav neće biti u mogućnosti prepoznati tko kome plaća, podaci će biti anonimizirani", rekao je Vujčić.