Ponovno se pojavljuju netočne tvrdnje o kremi za sunčanje i raku kože

"Sunce (...) nije tu da bi izazvalo rak," tvrdi američka kiropraktičarka Stephanie Rimka u snimci objavljenoj na njenom Instagram profilu u veljači 2025. godine. Ta snimka ponovno se pojavila na društvenim mrežama u svibnju, u objavama na Facebooku i Instagramu, s titlovima na srpskom. Objave su prikupile više tisuća lajkova i podijeljene su više tisuća puta.

"Sunce ne izaziva rak! Zapratite za više besplatnih i korisnih saveta o zdravlju," piše u opisu snimke.

"Rak je metabolička bolest," navodi dalje Rimka i tvrdi da rak ne nastaje zato što se ljudi "prže na suncu," već zato što nanose "karcinogene koji su u svim kremama za sunčanje," jedu lošu hranu i piju dok se sunčaju.

U Hrvatskoj je 2023. premašena brojka od tisuću novooboljelih, a melanom je došao na šesto mjesto i kod žena i kod muškaraca među svim zloćudnim tumorima, upozorila je predsjednica Sekcije za dermatološku onkologiju Hrvatskog društva za onkologiju HLZ-a Mirna Šitum na predstavljanju inicijative "Zaštiti se... i uživaj na suncu". Dodala je da se vidi tendencija porasta novooboljelih, izvijestio je HRT 6. svibnja 2025. (arhivirano je ovdje).

Postoji širok znanstveni konsenzus da je "rak kože najčešće prouzrokovan ultraljubičastim svetlom (UV) poreklom od sunca ili solarijuma," kako je navedeno u ovoj brošuri Srpskog udruženja dermatovenerologa. Zaštitne kreme od UV zračenja su jedan od preporučenih načina zaštite kože, uz izbjegavanje direktnog izlaganja UV zračenju i pokrivanje kože (arhivirano je ovdje).

Image

Snimka zaslona netočne objave od 27. svibnja 2025.

AFP je još 2023. i 2024. razobličio slične obmanjujuće tvrdnje o sunčanju, izlaganju suncu i kremama za sunčanje, koje se periodično pojavljuju na društvenim mrežama.

U podkastu "Derma Priče" objavljenom na YouTubeu 29. svibnja 2025., dermatologinje dr. Nevena Nešković i dr. Milena Radojević razgovaraju o čestim netočnim tvrdnjama da SPF kreme izazivaju rak kože i da bi ljudi, zapravo, trebali izlagati svoju kožu suncu u najtoplijem dijelu dana (arhivirano je ovdje).

"UV zračenje dovodi do oksidativnog stresa, odnosno pojačanja oksidativnog stresa koji direktno oštećuje i DNK. Neko malo oštećenje naše ćelije uspevaju da poprave, ali neka veća oštećenja, što znači da ste bili više izloženi, ne uspeva jer je veće oštećenje. Onda ta ćelija kreće da se transformiše u malignu ćeliju i to je početak karcinoma," rekla je dr. Radojević (od 7:14).

Dr. Jelena Stojković Filipović, docentkinja dermatovenerologije na beogradskom Medicinskom fakultetu, rekla je u drugoj epizodi objavljenoj u veljači 2024. (od 26:34) da je "definitivno potvrđeno da ultraljubičasto zračenje jeste kancerogeno i da dovodi upravo do mutacija i omogućava ćeliji da se izmeni i da počne da funkcioniše neuobičajeno i to je u stvari kancer" (arhivirano je ovdje).

Kako navodi beogradski Zavod za javno zdravlje na stranici o tvrdnjama i mitovima o suncu i kremama za sunčanje, "iako povremeno i umereno izlaganje UV zračenju može biti od koristi za naš organizam jer pospešuje stvaranje vitamina D, zbog dužeg i nekontrolisanog izlaganja mogu nastati različite posledice po zdravlje," uključujući "različite oblike raka kože" (arhivirano je ovdje).

Samo je periodično i ograničeno izlaganje dijelova tijela sunčevoj svjetlosti potrebno za sintezu vitamina D. "Ukoliko dođe do pojave crvenila na koži ili nastanka plikova, vitamin D se ne sintetiše," navela je dr. Nevena Nešković u elektroničkoj poruci za AFP Činjenice 5. lipnja 2025.

Kreme za sunčanje ne uzrokuju rak

Na drugoj snimci objavljenoj na Instagramu 29. svibnja piše: "2025. je godina, a ti još uvijek koristiš kreme za sunčanje. Znaš li da su opasnije od sunca?" Objava je dobila više od 900 lajkova u tjedan dana. U opisu snimke dalje se tvrdi da su "kreme za sunčanje sa kemijskom zaštitom" kancerogene, dok se preporučuju mineralne kreme za zaštitu od sunca.

Kako farmaceutkinja Saška Božić navodi na svojoj stranici, postoje različite vrste SPF krema (arhivirano je ovdje).

"Fizičke hemijske barijere (poznate kao neorganske hemijske barijere ili mineralna sredstva za zaštitu od sunca) funkcionišu odbijanjem i raspršivanjem UV zraka. U Evropskoj uniji, Kanadi i SAD-u, jedine dve odobrene fizičke barijere su cink-oksid i titanijum-dioksid," piše.

S druge strane, ona dodaje da: "Organske hemijske barijere funkcionišu tako što apsorbuju i rasipaju UV zrake. Mogu se napraviti od cinamata, salicilata, benzofenona, dibenzoilmetana ili derivata para-aminobenzoeve kiseline (PABA), između ostalih organskih jedinjenja."

Istraživanje iz 2021. godine ukazalo je na kancerogeni potencijal uobičajenog sastojka koji se nalazi u kemijskim kremama za sunčanje: oktokrilena, koja se može razgraditi u benzofenon (arhivirano je ovdje), a također je identificiran kao toksičan za životnu sredinu (arhivirano je ovdje). Nakon daljih istraživanja, EU je prilagodila svoja pravila o dozvoljenim sastojcima u kozmetici, kako je AFP javio ovdje na francuskom.

Dr. Nešković je istaknula da, iako neki sastojci u kremama za sunčanje mogu izazvati alergije ili se ponašati kao endokrini ometači, ljudi koji žele izbjeći kemijske filtere mogu izabrati "preparate sa mineralnim filterima koji sadrže titanijum dioksid i/ili cink oksid."

"Ukoliko imate preosetljivu kožu i skloni ste alergijama prilikom izlaganja suncu birajte preparate na kojima je naznačeno da su za osobe sa osetljivom kožom sa mineralnim filterima," rekla je.

"Važno je da se koriste preparati sa višom fotoprotektivnom zaštitom SPF 50+ kada je u pitanju letnji period," dodala je, savjetujući da se traže etikete s više "+" za širu zaštitu od UVB i UVA zraka.

Profesor Miloš Nikolić, šef katedre za dermatologiju i venerologiju Medicinskog fakulteta sveučilišta u Beogradu, rekao je za AFP Činjenice u srpnju 2023. da "prema sada raspoloživim podacima, kreme za zaštitu kože od UV zraka / sunca su bezbedne za kožu i, generalno, za zdravlje ljudi."

"Nema u sadašnjem trenutku dokaza da komponente koje se koriste u antisolarnim kremovima predstavljaju rizik za zdravlje ljudi," dodao je.

Komentirajući dezinformacije o kremama za sunčanje i raku kože u tekstu za Američku zakladu za rak kože u srpnju 2024. (arhivirano je ovdje), Elizabeth Buzney, stručnjakinja za dermatologiju u Brighamovoj i bolnici za žene, napisala je da smo "dokazali da krema za sunčanje pomaže u sprečavanju raka kože," ukazujući na studije u Australiji – koja ima jednu od najviših stopa raka kože na svijetu – koje su "pokazale da je melanom smanjen za 50 posto, a karcinom skvamoznih stanica za 40 posto kod onih koji su svakodnevno koristili kremu za sunčanje."

Prehrana i rak

U viralnoj snimci, Rimka iznosi opću tvrdnju da ljudi sami izazivaju rak nanošenjem kreme za sunčanje, jedenjem loše hrane i pijenjem alkohola dok se "peku infracrvenom toplinom" na suncu, jer je "rak metabolična bolest."

Rak kože ne svrstava se u kategoriju "metaboličkih bolesti," rekla je dr. Nešković.

"Rak nije bolest koja ima jednog poznatog uzročnika, već kompleksno oboljenje čiji su uzročnici nepoznati," navedeno je na stranici Instituta za Onkologiju Vojvodine (arhivirano je ovdje).

"Poznati su samo faktori rizika koji doprinose njegovom nastanku, kao što su npr. hormoni, poremećaji imunog (odbrambenog) sistema organizma, genetski uzroci (nasledne mutacije gena), ali su najvažniji oni koji proizlaze iz nezdrave životne sredine i stila života," piše dalje.

Konzumacija određene hrane poput suhomesnatih proizvoda, crvenog mesa i druge hrane s visokim sadržajem soli povezana je s povećanim rizikom od razvoja određenih vrsta raka. Konzumiranje alkohola i pušenje također se smatraju faktorima rizika. Ti faktori rizika su neovisni od izlaganja suncu.

Thomas Seyfried, profesor na odjelu za biologiju na Bostonskom sveučilištu umjetnosti i znanosti Morrissey, istraživao je hipotezu o raku kao metaboličkoj bolesti.

Rekao je u elektroničkoj poruci za AFP Činjenice 3. lipnja 2025. da kronična izloženost faktorima rizika kao što su alkohol i pušenje utječe na rad stanica i na kraju može dovesti do "nereguliranog rasta stanica" i tako do raka.

"Manjak vježbanja također bi se mogao dodati na popis" (faktora rizika), rekao je.

Rad znanstvenika Otta Warburga je temelj Seyfriedovog istraživanja.

Međutim, Warburgova zapažanja i hipoteze o stanicama raka se često pogrešno citiraju ili shvaćaju, na primjer u obmanjujućim tvrdnjama o "alkalnoj prehrani," kako je AFP pisao ovdje.

Rimka također netočno tvrdi da "estrogen ne izaziva rak." Iako je prirodni proizvod ljudskog organizma, estrogen je povezan s nekoliko oblika raka.

Hormoni "imaju uticaj na nastanak malignih oboljenja, naročito ženski hormon – estrogen," piše na stranici Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije posvećenoj različitim faktorima koji povećavaju rizik od raka (arhivirano je ovdje).

Sve AFP-ove članke o zdravlju možete pronaći ovdje.