Cjepiva pomažu spriječiti smrtonosne i ozbiljne bolesti i njihove koristi znatno premašuju rizike

Objavljeno 2. srpnja 2025. u 11:50
Minuta potrebno za čitanje: 5
Autor: Ivan FISCHER, AFP Croatia

Od pojave cjepiva čovječanstvo je iskorijenilo nekolicinu smrtonosnih i ozbiljnih bolesti, dok je većina nuspojava cjepiva blaga i njihovi rizici su vrlo niski. Unatoč tome, u svibnju 2025. na društvenim mrežama u Hrvatskoj počela je kružiti slika tablice s brojkama koje navodno pokazuju da je svako cjepivo smrtonosnije od bolesti protiv koje štiti. To je netočno. Više stručnjaka reklo je za AFP da brojke u tablici nisu temeljene na stvarnim podacima i značajno preuveličavaju rizike od cjepiva, dok istovremeno umanjuju ili potpuno zanemaruju opasnosti bolesti. Stvarne stope smrtnosti od bolesti znatno bi porasle kada većina populacije ne bi bila cijepljena.

"U svakom slučaju, rizik od smrti od cjepiva premašuje rizik od smrti od bolesti", tvrdio je jedan korisnik Facebooka iz Hrvatske u objavi od 30. svibnja 2025. Objava također sadrži sliku tablice s brojkama koje navodno prikazuju rizik od smrti zbog bolesti i rizik od smrti zbog cjepiva za niz različitih bolesti.

"Nije dokazano da cijepljenje pruža zaštitu od bolesti", tvrdi korisnik. "To se tvrdi, ali nema studija koje bi to dokazale." Od objave, sadržaj je više od 50 puta podijeljen na Facebooku i pregledan više od 2.000 puta na Telegramu.

Međutim, ove tvrdnje su netočne. Brojke ne odgovaraju nijednom službenom podatku o učestalosti smrti i rizicima cjepiva, a tablica prikazuje rizik od smrti za cjepiva za koja nisu zabilježeni smrtni slučajevi, dok istodobno stvara dojam da od nekoliko smrtonosnih bolesti, poput rubeole ili dječje paralize, nitko ne bi umro. Više stručnjaka reklo je za AFP da brojke nemaju uporište u stvarnosti te da bi se mnoge smrtonosne bolesti vratile ako bi se zaustavila cijepljenja.

Snimke zaslona netočnih objava s Facebooka i Telegrama, preuzete 27. lipnja 2025. Slike je crvenom bojom prekrižio AFP

Tablica koja se dijeli u objavama na Facebooku sadrži logotip Vaccine Choice Canada, kanadske udruge koja se protivi cijepljenju (arhivirano ovdje). Međutim, detaljna pretraga web stranice ove udruge nije pokazala ovu tablicu. Sama grafika ne navodi nikakve izvore za brojke prikazane u tablici, a čini se da su one u suprotnosti sa zabilježenim podacima o bolestima i rizicima cjepiva.

Brojke u tablici su netočne

"Doista ne znamo odakle im procjena rizika smrti od bolesti u toj tablici", rekao je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u e-mailu za AFP 18. lipnja 2025., nakon što su stručnjaci Zavoda pregledali tablicu iz objava na Facebooku.

Prema HZJZ-u, moguće je da su autori tablice uzeli broj umrlih od određene bolesti na globalnoj razini i podijelili ga s ukupnim brojem stanovnika svijeta. "Međutim, čak i pri takvom načinu računanja, za neke je bolesti rizik od smrti zasigurno podcijenjen", rekao je Kaić.

"Primjerice, za dječju paralizu su napisali da je rizik manji od jedan na bilijun stanovnika, što je apsolutno netočno. Da je tako, očekivala bi se jedna smrt od dječje paralize u 128 godina. Međutim, to ne može biti točno jer je smrtnost od paralitičkog poliomijelitisa u dječjoj dobi 2% do 5%, a svake godine još uvijek se javlja desetak do nekoliko desetaka oboljelih od divljeg polio virusa tipa 1. Uz takvu incidenciju poliomijelitisa, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se još uvijek javlja jedna do dvije smrti od dječje paralize godišnje, a ne jedna u 128 godina", rekao je Kaić.

"Također, navodi se da je rizik smrti od ospica manji od jedan na 106,5 milijuna", kazao je Kaić. "Da je tako, od ospica ne bi umrlo više od 75 osoba godišnje, a znamo da se procjenjuje da je samo u 2023. godini umrlo 107.500 osoba, uglavnom djece."

Slično tome, ako pogledamo tvrdnju o riziku smrti od tetanusa iz netočne tablice (manje od jednog na 1,5 milijuna), to bi značilo da ne bi smjelo biti više od 5.500 smrti godišnje na razini svjetske populacije. Međutim, prema procjenama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od ove bolesti godišnje umire između 213.000 i 293.000 ljudi, a tetanus je odgovoran za 5-7% svih smrti novorođenčadi i 5% svih smrti majki u svijetu (arhivirano ovdje).

Epidemiologinja Nataša Antoljak iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" također je rekla za AFP u e-mailu od 24. lipnja 2025. da su svi podaci iz tablice netočni. "Da su njihove brojke točne, neprekidno bismo bili suočeni da oko nas umiru bebe i djeca nakon cijepljenja", rekla je Antoljak.

"Na primjeru difterije - u slučaju bolesti, osobito beba do jedne godine, smrtnost je oko 5-10%. U cijepljenih ne da gotovo nema smrtnih slučajeva nego su i uobičajene nuspojave cjepiva rijetke", rekla je Antoljak.

Prema službenom izvješću HZJZ-a o nuspojavama nakon cijepljenja, u 2018. godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj (arhivirano ovdje), iako je u okviru redovitog programa cijepljenja primijenjeno više od 250.000 doza cjepiva (arhivirano ovdje). Prema tablici koja se dijeli na Facebooku, to bi trebalo rezultirati s najmanje dvije do tri smrti.

Iako je HZJZ nakon 2018. prestao objavljivati javne podatke o broju primijenjenih doza, navodeći samo podatke o obuhvatu cijepljenja u izvješćima o nuspojavama, najnovije takvo izvješće za Hrvatsku također pokazuje da u 2023. godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj (arhivirano ovdje), unatoč usporedivom broju primijenjenih doza.

"Svake godine primjene se stotine milijuna doza tih cjepiva, a smrtni slučajevi su sporadični", rekao je Kaić. "Od svih tih cijepljenja, možda desetak ljudi godišnje umre u cijelom svijetu kao posljedica anafilaktičke reakcije ili nepravilne primjene cjepiva sa živim virusom kod osoba s izrazito oslabljenim imunitetom."

Cjepiva smanjuju opasnosti

"Stvarni rizik od smrti od tih bolesti je danas iznimno nizak upravo zahvaljujući cijepljenju pa je i učestalost tih bolesti sve manja u populaciji", rekao je Kaić za AFP. "Kad bi se prestalo cijepiti protiv tih bolesti, učestalost tih bolesti bi se brojala u milijunima te bi rizik od smrti bio visok"

Antoljak je također rekla za AFP da je najuvjerljiviji dokaz sigurnosti cjepiva broj doza koje se svake godine daju diljem svijeta. "Najbolji primjer znanstvene provjere je višedesetljetno procjeplivanje ogromnog broja stanovnika Zemlje kojim se, pogotovo u nerazvijenim zemljama s oskudnom zdravstvenom skrbi, značajno smanjila smrtnost", rekla je Antoljak.

Prema HZJZ-u, koristi svih cjepiva koja se trenutačno koriste u Hrvatskoj značajno nadilaze njihove rizike. "Sigurnost cjepiva se prati i nakon dobivanja odobrenja za stavljanje u promet ali i kroz pretklinička i klinička istivanja i sve faze prije dobivanja odobrenja za stavljanje u promet", rekao je Kaić.

Cjepiva se temeljito ispituju prije nego što dobiju odobrenje, a njihova učinkovitost u zaštiti od bolesti mora biti potvrđena u kliničkim ispitivanjima (arhivirano ovdje).

Netočno je da ne postoje studije koje dokazuju da cjepiva štite od bolesti. Takve se studije - kontrolirana klinička ispitivanja - provode za svako pojedino cjepivo (arhivirano ovdje).

Više AFP-ovih provjera činjenica o cjepivima možete pronaći ovdje.