Dokument ne dokazuje da Pfizerova cjepiva protiv COVID-a 19 sadrže grafen oksid

Ovaj članak je stariji od godine dana.
Objavljeno 7. lipnja 2023. u 12:23
Minuta potrebno za čitanje: 6
Autor: Manuela SILVA, AFP Urugvaj, AFP Nizozemska

Američka farmaceutska kompanija Pfizer ponovila je da njena cjepiva protiv COVID-a 19 ne sadrže grafen oksid, nakon što su korisnici društvenih mreža od sredine ožujka 2023. podijelili ovu tvrdnju nekoliko tisuća puta na raznim jezicima uz snimku zaslona izvještaja koji je navodno izdala tvrtka. Izvještaj, sastavljen 2020., zapravo prikazuje metodologiju korištenu za proučavanje proteina, što nema nikakve veze sa sastavom cjepiva, objasnili su stručnjaci AFP-u. Sastojci cjepiva su javni, a glasnogovornik farmaceutske tvrtke potvrdio je da se grafen oksid ne koristi za proizvodnju njenih cjepiva.

"Povjerljivi dokumenti Pfizera potvrđuju da se grafen oksid nalazi u cjepivima protiv Covida", navodi se u članku na hrvatskom objavljenom 12. travnja 2023. godine. Isto se navodi i ovdje, kao i u članku na srpskom podijeljenom na Facebooku, Twitteru i Telegramu. Članak s istim sadržajem objavljen je i na jednom bosanskom portalu pod naslovom "Fajzer ima problem! Do sad skriveni Fajzer dokumenti potvrđuju da je GRAFEN OKSID u kovid vakcinama".

U članku na srpskom, podijeljenom na Facebooku nekoliko desetina puta i pregledanom na Telegramu više od 6.000 puta, prikazan je dokument na čijem je vrhu Pfizerov logotip a koji navodno dokazuje da cjepiva protiv COVID-a 19 ove farmaceutske tvrtke sadrže grafen oksid.

Sličan sadržaj kruži društvenim mrežama i na drugim jezicima poput nizozemskog, engleskog i njemačkog, a AFP ga je prvo provjerio na španjolskom.

Snimka zaslona netočnih objava na hrvatskim portalima napravljena 6. lipnja 2023.

Dezinformacija o grafen oksidu ponovo kruži

Grafen i njegov derivat, grafen oksid, su nanomaterijali na bazi ugljika.

Grafen, između ostalog, ima antibakterijska i antivirusna svojstva, fleksibilan je, lagan, jak, provodi struju i smatra se najtanjim materijalom na svetu - što ga čini atraktivnim za inovacije, ali i čestom metom različitih teorija zavjere (arhivirano ovdje).

Prvi put je izoliran 2004. godine (arhivirani link ovdje), a istraživačka inicijativa koja procjenjuje mogućnost rizika za zdravlje i čovjekovu okolinu je Graphene Flagship koju je osnovala Europska komisija i koja "okuplja gotovo 170 akademskih i industrijskih partnera iz 22 zemlje."

AFP je već opovrgnuo tvrdnje da cjepiva sadrže grafen oksid ovdje, ovdje i ovdje na španjolskom.

Dokument je pogrešno protumačen

U člancima i objavama na društvenim mrežama kao izvor za tvrdnju navodi se dokument koji se pripisuje Pfizeru, od 27. prosinca 2020., a objavljen je na stranici nevladine organizacije pod nazivom Zdravstveni radnici za transparentnost (Public Health and Medical Professionals for Transparency - PHMPT) u veljači 2023.

Naslov dokumenta je "Strukturalna i biofizička karakterizacija glikoproteina šiljka (P2 S) [virusa] SARS-CoV2-2 kao antigena za cjepivo" ("Structural and biophysical characterization of SARS-CoV-2 spike glycoprotein (P2 S) as a vaccine antigen" na engleskom). Prema navodima netočne tvrdnje koju dijele korisnici društvenih mreža, taj dokument je dokaz da Pfizerova cjepiva protiv koronavirusa sadrže grafen oksid. U njemu se, međutim, nigdje ne navodi da je riječ o sastojcima cjepiva.

Pfizerove dokumente o cjepivima protiv COVID-a 19 objavljuje američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), na zahtjev PHMPT-a, koja je tražila sve dokumente o cjepivu pozivajući se na propis o dostupnosti informacija ("Freedom of Information Act"), koji obavezuje američke savezne agencije da dostave dokumente bilo kome tko ih zatraži.

Na pitanje AFP Fact Check-a da prokomentira tvrdnje iznesene u objavama, Pfizerov glasnogovornik je 22. ožujka 2023. u odgovoru porukom e-pošte ponovio da "grafen oksid nije korišten u proizvodnji Pfizer-BioNTechovog cjepiva protiv COVID-a 19", upućujući nas na "cjeloviti popis" sastojaka (arhivirani link ovdje).

Informacija o sastavu cjepiva koje proizvodi objavljena je i na Pfizerovoj mrežnoj stranici.

Farmaceutska kompanija nije AFP-u ni potvrdila ni demantirala autentičnost dokumenta: "Ne možemo provjeriti niti identificirati bilo koji dokument koji se pojavljuje na internetu/na društvenim mrežama".

Kao argument, u netočnim tvrdnjama se ukazuje na prisutnost pojma "grafen oksid" na 7. stranici teksta, ispod podnaslova "Cryo-EM of P2 S". Tu se u dokumentu na engleskom navodi: "For TwinStrep-tagged P2 S, 4 μL purified protein at 0.5 mg/mL were applied to gold Quantifoil R1.2/1.3 300 mesh grids freshly overlaid with graphene oxide" (Za P2 S s oznakom TwinStrep, 4 μL pročišćenog proteina od 0,5 mg/mL primijenjeno je na zlatne mreže Quantifoil R1.2/1.3 300 svježe prekrivene grafen oksidom).

Stručnjaci su, međutim, za AFP objasnili da se to ne odnosi na sastojke cjepiva, već na tehniku proučavanja virusa SARS-CoV-2.

Profesor za razvoj cjepiva na Sveučilištu Leiden, Gideon Kersten, rekao je AFP-u u poruci e-pošte od 31. ožujka 2023. da "u tim cjepivima nema grafen oksida (niti u bilo kojem cjepivu koliko sam ja upoznat)".

Urugvajski doktor bioloških znanosti i virusolog Santiago Mirazo rekao je AFP-u da u ovom segmentu u dokumentu detalji govore o metodologiji koja se često koristi u biologiji, biofizici i biokemiji: krio-elektronskoj mikroskopiji (cryo-electron microscopy). U ovom je slučaju primijenjena da se odredi struktura S (šiljkastog) proteina koji omogućava virusu SARS-CoV-2 da se pričvrsti i uđe u stanicu domaćina.

"Vrlo male mreže grafen oksida su upotrijebljene tamo gdje se nalazi protein nakon čega je izvedena elektromikroskopija. Pokazano je da taj materijal poboljšava kapacitet definiranja strukture, ali ne samo šiljkastog proteina, već bilo kog proteina," dodao je Mirazo.

Ovaj stručnjak je ukazao na činjenicu da je faza karakterizacije proteina u laboratoriju "daleko od onoga što će biti proizvodnja prenositelja poruke, u kojoj se očigledno ne koristi mreža grafen oksida. Ne samo da ne sadrže grafen oksid, već cjepiva iz tog testa ne mogu povući grafen oksid ni izvlačenjem ili križnom kontaminacijom. Drugim riječima, te stvari su apsolutno nezavisne jedna od druge".

S tim se slaže i Nicolás Torres, iz Laboratorija za imunopatologiju Instituta za eksperimentalnu biologiju i medicinu (IBYME-CONICET) u Argentini. U intervjuu 21. ožujka 2023. rekao je da se osim grafen oksida koriste i zlatne čestice ili druge komponente, "ali to je dio tehnike (elektromikroskopije, prim. ur) i nema nikakve veze sa sastavom cjepiva".

Izvještaj koji kruži portalima i društvenim mrežama "je rad iz 2020. koji prikazuje prve faze proizvodnje cjepiva, a ovo je precizno govoreći baš početna faza tog razvoja", rekao je Mirazo. To pokazuje da je šiljkasti protein "ispravan u svojoj strukturi i funkciji", rekao je. Ovo je potvrdio i Gideon Kersten. Osim što omogućava virusu SARS-CoV-2 da uđe u stanicu i pokrene infekciju, šiljkasti protein koronavirusu daje i oblik "krune" zbog svih šiljaka koji se na njemu pojavljuju.

Alessandro Faia, glasnogovornik Europske agencije za lijekove sa sjedištem u Nizozemskoj, nije mogao komentirati sam dokument za AFP, ali je u poruci e-pošte od 29. ožujka 2023. rekao da Agencija "tijekom svojih procjena ili testova koji su u tijeku nije naišla na pouzdani dokaz da je bilo koje cjepivo protiv COVID-a 19 kontaminirano grafen oksidom, koji nije prihvaćena pomoćna tvar u medicini".

"Kvaliteta, uključujući sastav odobrenih cjepiva, je uspostavljena na zadovoljavajućem nivou i stalno se i pažljivo prati u skladu sa zakonodavstvom EU", dodao je on.

Faia je rekao i da je "svaka serija cjepiva predmet nezavisne provjere koju provodi službeni kontrolni laboratorij za lijekove neke zemlje članice EU-a".

Prema navodima HALMED-a, u Hrvatskoj je u lipnju 2023. bilo odobreno osam vrsta cjepiva protiv COVID-a 19. Dva od njih su i RNK cjepiva: Modernino cjepivo Spikevax te Comirnaty koje su razvili Pfizer i BioNTech. Ne sadrže sam šiljkasti protein već genetsku uputu koja uči tijelo da ga prepozna iz virusa SARS-CoV-2 i bori se ako se kasnije s njim sretne.

Ova animacija detaljno objašnjava kako funkcioniraju iRNK cjepiva: