Snježna oluja u Kaliforniji i Nevadi nije dokaz da nema globalnog zatopljenja

Postoji znanstveni konsenzus da prosječne globalne temperature postojano rastu kao posljedica ljudske aktivnosti. Unatoč tome, online publikacije na hrvatskom predstavile su snježnu oluju koja je pogodila dijelove Kalifornije i Nevade u ožujku 2024. kao dokaz da nema globalnog zatopljenja. No, stručnjaci su za AFP rekli kako klimatolozi i njihovi modeli već desetljećima predviđaju povećani intenzitet oluja kao posljedicu rasta globalnih temperatura, što takve događaje čini dokazom u korist klimatskih promjena, a ne protiv. Nadalje, lokalne kratkotrajne vremenske prilike ne bi se trebale miješati s dugoročnim klimatskim trendovima.

"Globalno zatopljenje u punom zamahu", glasi sarkastičan naslov na hrvatskom web portalu u članku o snježnoj oluji koja je pogodila dijelove Kalifornije i Nevade u ožujku 2024. Uspoređujući slike vozila zaglavljenih u snijegu s tvrdnjama o globalnom zatopljenju, članak zaključuje kako ili "nema više globalnog zatopljenja ili se netko definitivno igra s vremenom".

Portal koji je podijelio ovu tvrdnju u prošlosti je objavljivao netočne ili obmanjujuće informacije, a njegove tvrdnje često su opovrgnute od strane AFP-a, kao ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje (na hrvatskom) ili ovdje (na srpskom).

Samo nekoliko sati nakon što je objavljen 5. ožujka 2024., članak je na Facebooku podijeljen desetke puta. Do sljedećeg dana prikupio je više od 1000 pregleda na Telegramu.

Međutim, tvrdnja iz članka je lažna. Antropogene (uzrokovane ljudskom aktivnošću) klimatske promjene, koje uključuju globalni porast prosječnih temperatura, priznata su znanstvena činjenica za gotovo sve znanstvenike u tom području, a nekoliko stručnjaka reklo je za AFP da se očekuje kako će takvi vremenski događaji biti češći kako globalne temperature rastu.

Image
Snimka zaslona netočne objave na Facebooku, preuzeta 6. ožujka 2024.

Klimatske promjene su stvarne i uzrokovane ljudskim postupcima

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), međunarodno stručno tijelo koje obuhvaća 195 zemalja članica, upozorio je u svom izvještaju iz 2023. da su "ljudske aktivnosti, prvenstveno kroz emisije stakleničkih plinova, nedvojbeno uzrokovale globalno zatopljenje, pri čemu je globalna površinska temperatura dosegnula 1,1 stupanj Celzija iznad razdoblja 1850. - 1900. u 2011. - 2020." Izvještaje IPCC-a pripremaju stotine znanstvenika iz mnogih zemalja koji pregledavaju tisuće znanstvenih studija u svom radu.

Također, gotovo da nema neslaganja o ovoj činjenici među relevantnim stručnjacima. Tri analize objavljene u posljednjim godinama pokazale su da je konsenzus među klimatskim znanstvenicima da ljudi potiču globalno zatopljenje sagorijevanjem fosilnih goriva blizu 100 posto (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje).

Image
Infografika koja pokazuje porast učestalosti i ozbiljnosti vremenskih događaja zbog klimatskih promjena, prema Emissions Gap Report 2023 UN-a i IPCC-a. (AFP)

No, iako se planet u prosjeku zagrijava, to ne znači da neće biti snijega u nekim područjima.

Tvrdnja je jedna od mnogih koja se pojavila u posljednjim godinama, gdje ljudi skeptični prema klimatskim promjenama ne razumiju odnos između vremena i klime, na primjer u temama koje je AFP prethodno pokrio ovdje, ovdje ili ovdje (na engleskom).

Europska svemirska agencija (ESA), koja pažljivo prati oboje svojom flotom satelita programa Copernicus, objašnjava da je razlika između to dvoje pitanje vremenskog perioda. "Vrijeme se odnosi na kratkoročne uvjete atmosfere, dok klima opisuje prosječne vremenske uvjete tijekom dugog razdoblja", kaže agencija na svojoj web stranici (arhivirano ovdje), napominjući da to razdoblje može značiti 30 godina ili više.

Iako se može činiti kontraintuitivno, toplija klima zapravo može dovesti do većih snježnih oluja, kako objašnjava ovaj članak (arhivirano ovdje).

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dr. sc. Ivan Güttler, rekao je za AFP u e-mailu 6. ožujka 2024. da, iako možemo očekivati manje hladnih valova u budućnosti, oni će se i dalje redovito pojavljivati, potencijalno donoseći čak i više snijega nego prije.

"Toplija atmosfera može sadržavati za svaki 1 stupanj do 7% više vodene pare. U sjevernim krajevima temperatura atmosfere također raste, no ne u rasponu koji sprječava nastanak snijega (npr. s -15 stupnjeva bez klimatskih promjena na -12 stupnjeva s klimatskim promjenama)", rekao je Güttler, objašnjavajući da će neki dijelovi planeta i dalje imati snijeg, kojeg bi moglo biti i više nego prije zbog više vodene pare u zraku.

Oluja potvrđuje predviđanja klimatskih promjena

Oluja koja je pogodila dijelove Kalifornije i Nevade započela je 1. ožujka 2024. i trajala je nekoliko dana, dostigavši vrhunac 3. ožujka kada su udari vjetra prelazili 300 km/h sok su nanosi snijega ostavili stotine ljudi satima zaglavljenim u svojim automobilima. Oluja je nanijela više od tri metra snijega, uzrokovala prekide u opskrbi električnom energijom i zatvorila duge dionice autocesta.

Prema državnom klimatologu Nevade Thomasu Albrightu, "nema sumnje da je oluja bila velika, neobično velika i u nekim aspektima vjerojatno rekordna", ali je također primijetio da je bilo "prilično velikih oluja i u prošlosti".

Pišući u e-mailu za AFP 5. ožujka 2024., Albright je također napomenuo da fizika toplijih oceanskih i atmosferskih temperatura vodi očekivanju češćih ekstremnih oborinskih događaja. "Doista, povećani intenzitet oluja bio je jasno očekivan među klimatskim stručnjacima i modelima već desetljećima, posebno za više geografske širine. Ali, ova se poruka nije toliko probila u javnu svijest kao aspekti zagrijavanja povezani s klimatskim promjenama", rekao je Albright. "Dakle, ako išta, ovaj događaj pruža dodatnu potvrdu našem postojećem razumijevanju i modelima."

Osim toga, jedan od videozapisa ugrađenih u priču hrvatskog web portala uopće ne prikazuje nedavnu oluju u Sijera Nevadi, već oluju u Kini 2023., kako je prikazano u ovom članku provjere činjenica AFP-a (na španjolskom).

Više članaka AFP-a o provjeri činjenica na temu klime može se pronaći ovdje (na hrvatskom), ovdje (na srpskom) ili ovdje (na engleskom).

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas