Američki think tank obmanjuje oko prijetnje zakiseljavanja oceana

"Strahovi od zakiseljavanja oceana opovrgnuti," stoji u tekstu iznad snimke od 21. svibnja 2025. koju je na platformi X objavio The Heartland Institute, američki think tank koji zagovara slobodno tržište (arhivirano je ovdje), a kojeg je AFP ranije istraživao.

Image

Snimka zaslona objave na platformi X od 6. lipnja 2025. Tekst je crvenom bojom prekrižio AFP

Snimka, podijeljena na platformama, koristi format "provjere činjenica" i tvrdi da zakiseljavanje oceana - proces u kojem morski ekosustavi postaju kiseliji (arhivirano je ovdje) - nije razlog za zabrinutost za podvodni okoliš i zdravlje vrsta.

"Zdravlje oceanskog života se poboljšava, a ne narušava većom količinom ugljikovog dioksida," čuje se kako u snimci govori Linnea Lueken, suradnica instituta.

Tvrdnje o "prijevari zakiseljavanja oceana" dobile su zamah u lipnju kada su Ujedinjeni narodi bili domaćini svog trećeg oceanskog summita u Nici u Francuskoj (arhivirano je ovdje).

Skup poziva zemlje da se obvežu na financijska sredstva i jaču zaštitu mora, čak i dok se nacije svađaju oko rudarenja na velikim dubinama, plastičnog otpada i eksploatatorskog ribolova, u kontekstu širih geopolitičkih napetosti (arhivirano je ovdje i ovdje).

Međutim, znanstvenici su rekli za AFP da su objave koje dovode u pitanje prijetnju zakiseljavanja oceana obmanjujuće - odbacuju već uočene učinke fenomena na ekosustave i vrste.

Promjene u oceanima trenutačno se događaju brže od prethodne stope uočene tijekom milijuna godina.

'Kiselo' i 'zakiseljavanje'

Oceani pokrivaju više od 70 posto Zemljine površine i do sada su apsorbirali 90 posto zagrijavanja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, štiteći društva od punog utjecaja emisija stakleničkih plinova (arhivirano je ovdje).

Kiselost vode mjeri se na pH ljestvici (arhivirano je ovdje), u rasponu od 0 (vrlo kiselo) do 14 (vrlo lužnato), pri čemu je 7 neutralno.

Snimka Instituta Heartland ističe da oceani nisu u kiselim rasponima s globalnim prosjekom od 8,1 pH, ali to nije ono što klimatolozi tvrde. Umjesto toga, istraživanja pokazuju da je daljnje zakiseljavanje na pH ljestvici stvarna, postojeća i trajna prijetnja.

Prema istraživanju američkih znanstvenika, prekomjerne emisije ugljika dovele su do prosječnog pada od 0,1 pH na površini svjetskih oceana od predindustrijskog doba (arhivirano je ovdje).

Stručnjaci su rekli za AFP da, iako se ta promjena čini malom, njezini utjecaji su značajni i više ugljikovog dioksida nastavit će mijenjati kemiju morskih ekosustava, koja je prije toga bila stabilna oko 300 milijuna godina.

Profesorica sa Sveučilišta Columbia Bärbel Hönisch, specijalizirana za paleoceanografiju, izjavila je 6. lipnja za AFP da je "uznemirujuće to što je trenutačna stopa zakiseljavanja oceana još uvijek deset puta veća" od stope zakiseljavanja tijekom "geološkog događaja oslobađanja CO2 koji se dogodio prije otprilike 56 milijuna godina i uzrokovao široko rasprostranjeno otapanje kalcijevih karbonata na morskom dnu, patuljasti rast i izumiranje mnogih kalcificirajućih organizama u oceanu."

Znanstvenici procjenjuju da su tijekom posljednjih 200 godina ljudi uzrokovali prosječnu promjenu kiselosti oceana koja je oko deset puta brža od bilo koje druge promjene pH vrijednosti oceana u geološkoj povijesti (arhivirano je ovdje).

"Točno je da pH oceana vjerojatno neće pasti u kiseli raspon," rekla je Hönisch za AFP. "Međutim, to nije ono što zabrinjava znanstvenike. Važan je smjer promjene," a oceani su danas kiseliji nego što su bili prije.

Sličan primjer bio bi promatranje fenomena globalnog zagrijavanja čak i u regijama koje imaju niske temperature. Te se regije zapravo još uvijek zagrijavaju i pogođene su klimatskim promjenama.

S padom pH vrijednosti na 7,9 - kako je predviđeno (arhivirano je ovdje) za kraj stoljeća prema scenarijima emisija srednjeg raspona - koncentracija vodika u oceanima udvostručit će se od predindustrijskog doba.

Znanstvenici su taj fenomen obično nazivali (arhivirano je ovdje) "zlim blizancem" klimatskih promjena jer prijeti morskoj kemiji i biologiji, uzrokujući izravne promjene u moru.

Uočeni i kontinuirani učinci

"Više ugljikovog dioksida mijenja sami okoliš svim oblicima života u moru. Jednostavniji organizmi i mlađi organizmi imaju manju sposobnost podnošenja tih težih uvjeta u okolišu," rekla je klimatologinja Sarah Cooley 5. lipnja 2025.

Do nedavno, Cooley je vodila Program zakiseljavanja oceana Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.

Zakiseljavanje također izlaže život u moru drugim naglim promjenama, poput toplinskih valova ili gubitka kisika - pri čemu su neke regije i vrste više pogođene od drugih (arhivirano je ovdje i ovdje).

"To je slično načinu na koji se osoba s kroničnim zdravstvenim stanjem, poput dijabetesa, može smatrati u prosjeku zdravom, a ipak biti podložnija drugim medicinskim komplikacijama," rekla je Cooley.

Kiselija voda izravno oštećuje alge, koralje, mekušce i fitoplankton koji hrani mnoštvo morskih vrsta (arhivirano je ovdje i ovdje).

Image

Objašnjenje procesa zakiseljavanja oceana, uzrokovanog porastom razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što ugrožava morske organizme (AFP / Jonathan WALTER, Paz PIZARRO)

Čak i s trenutačnim zagrijavanjem - oko 1,4 °C iznad predindustrijskih razina - događa se masovno odumiranje koralja (arhivirano je ovdje), a mnogi znanstvenici vjeruju da je globalni kolaps tropskih grebena možda već u tijeku (arhivirano je ovdje).

Znanstvenici koji se bave morem rekli su ranije za AFP da umjesto da potpuno nestanu, koraljni grebeni kakvi postoje danas morat će se razviti u nešto vrlo drugačije.

Stručnjaci su rekli da je veća kiselost gotovo neizbježna s obzirom na stopu emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovječanstvo, ali sporija stopa omogućit će većem broju morskih organizama da se prilagode novim normama.

Pročitajte više o AFP-ovim opovrgavanjima tvrdnji o klimi ovdje.