Podaci o morskom ledu ne opovrgavaju zagrijavanje Antarktika

"Stalno nas lažu (sic)," stoji u objavi od 6. svibnja 2025. na Threadsu.

U objavi se dijeli slika koja suprotstavlja dva grafikona koji mjere opseg morskog leda. Jedan je od 24. prosinca 1979., a drugi od 24. prosinca 2024.

"Opseg antarktičkog morskog leda danas je 17% veći nego što je bio 1979.," piše ispod grafikona.

Image

Snimka zaslona objave na Threadsu od 20. svibnja 2025.

Slične tvrdnje pojavile su se i na drugim platformama, uključujući Instagram i platformu X.

Narativi koji nastoje poreći utjecaj klimatskih promjena na Arktik i Antarktik - polarne regije koje okružuju Sjeverni i Južni pol - često se oslanjaju na podatke o morskom ledu kako bi iznijeli obmanjujuće tvrdnje.

U ovom slučaju, grafikoni podijeljeni na internetu dolaze iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC). AFP je pronašao podatke koji se točno poklapaju s tim podacima u online arhivi NSIDC-a (ovdje i ovdje).

No, njihova usporedba je "klasičan slučaj odabira povoljnih rezultata," rekao je Walt Meier, viši znanstveni istraživač u NSIDC-u.

"Promatranje pojedinačnih dana iz dvije godine ne daje korisne informacije o trendovima niti reakciji morskog leda na zagrijavanje," rekao je Meier 14. svibnja.

Probrani podaci

NSIDC na svojoj stranici navodi da su podaci o morskom ledu više puta zloupotrijebljeni za širenje mitova o globalnom zagrijavanju (arhivirano je ovdje). Općenito, znanstvenici promatraju desetljetne trendove za "opseg morskog leda," pojam koji se odnosi na ukupnu površinu oceana gdje je najmanje 15 posto površine smrznuto.

Image

Slika iz arhive Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) prikazuje opseg morskog leda na Antarktiku 24. prosinca 1979. (National Snow and Ice Data Center)

Mjerenja provedena 24. prosinca 1979. i 24. prosinca 2024. pokazuju razliku u pokrivenosti morskim ledom, rekla je agencija, ali radi se o povećanju od oko 12 posto, a ne 17 posto.

Usporedba većine drugih datuma ostavila bi drugačiji dojam.

"Od 1. siječnja do 13. prosinca, opseg u 2024. bio je ispod razina iz 1979., ponekad za više od milijun kvadratnih kilometara," rekao je Meier, napominjući da je to područje otprilike veličine Egipta.

"Samo između 14. i 31. prosinca 2024. godine opseg je bio veći nego 1979.," dodao je.

Ljetni mjeseci na Antarktiku, od prosinca do veljače, prirodno pokazuju veće promjene opsega morskog leda zbog viših temperatura i više sati sunčeve svjetlosti.

To znači da mala promjena u vremenu povlačenja leda - i kada točno počinje sezona topljenja - može brzo i uvelike promijeniti njegov opseg u jednom prosincu u odnosu na drugi, rekao je Meier.

Prema podacima NSIDC-a, tijekom cijele 2024. godine uočeno je zagrijavanje, a izmjerena površina morskog leda bila je za oko 11 posto niža od godišnjeg prosjeka iz 1979. godine.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, površina antarktičkog morskog leda dosegla je svoj drugi najniži godišnji minimum u 2024. godini od početka praćenja 1979. godine, a godina 2025. vjerojatno će izjednačiti taj rekord (arhivirano je ovdje i ovdje).

Potencijalna 'promjena režima'

Dramatične promjene klime već su se dogodile na Antarktičkom poluotoku, dijelu Antarktike najudaljenijem od Južnog pola. Poluotok se zagrijava pet puta brže od globalnog prosjeka - i brže nego bilo gdje drugdje na južnoj hemisferi (arhivirano je ovdje).

Međutim, znanstvenici kažu da obrasci promjene temperature na cijelom kontinentu ostaju neizvjesni.

Za razliku od Arktika, gdje se opseg morskog leda konstantno smanjuje u svim područjima i godišnjim dobima od početka bilježenja, antarktički morski led nema definiran dugoročni pad (arhivirano je ovdje).

"Antarktički morski led je tanak i otvoren prema oceanu, pa ima mnogo veću varijabilnost i stoga signal globalnog zagrijavanja nije toliko očit," rekao je Meier.

Posljednje desetljeće pokazalo je ekstremnije fluktuacije za koje znanstvenici kažu da bi mogle ukazivati na "promjenu režima" u novo stanje niskog opsega, moguće zbog toplijih oceana (arhivirano je ovdje i ovdje).

Oba polarna oceana se zagrijavaju, pri čemu je "Južni ocean nerazmjerno i sve više utjecajan u globalnom porastu temperature oceana," prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, vodećem međunarodnom konzorciju klimatologa (arhivirano je ovdje).

Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji vodi program Copernicus za praćenje klime, dodala je u izvješću iz veljače 2025.: "Jedna od posljedica toplijeg svijeta je topljenje morskog leda, a rekordno ili gotovo rekordno niska razina morskog leda na oba pola dovela je globalni morski ledeni pokrov na rekordni minimum" (arhivirano ovdje).

Kada jako reflektirajući snijeg i led ustupe mjesto tamnoplavom oceanu, sunčevo zračenje koje se nekada odbijalo natrag u svemir umjesto toga apsorbira voda, ubrzavajući tempo globalnog zagrijavanja u povratnoj petlji.

Smanjeni ledeni pokrov također ima ozbiljne i brze utjecaje na ekosustave, poput preživljavanja pingvina i njihovih staništa (arhivirano je ovdje).

AFP je opovrgnuo druge tvrdnje o učincima globalnog zatopljenja na polovima, uključujući i ovdje.