Izborne plakate u centru Zagreba snimljene 8. travnja 2024. ( AFP / Damir SENČAR)

Novinari za provjeru činjenica diljem svijeta bore se s uznemiravanjem, prijetnjama i financiranjem

Od Indije i Južne Koreje do Hrvatske i Sjeverne Makedonije, organizacije za provjeru činjenica koje se bore s rastućim valom dezinformacija u velikoj izbornoj godini suočene su s pravnim prijetnjama, uznemiravanjem i nedostatkom sredstava.

Novinare za provjeru činjenica, uglavnom s nedovoljno resursa i sve više pod napadom, čeka težak posao 2024. godine jer deseci zemalja održavaju izbore, što je razdoblje kada se neistine obično šire.

Razotkrivanje netočnih političkih tvrdnji i prijevara koje predstavljaju prijetnju integritetu izbora, što su neki istraživači usporedili s naizgled beskonačnom igrom skrivača, dolazi s nizom izazova koji stvaraju pritisak na osobe koje provjeravaju činjenice u ključnoj godini.

Najznačajnije je prikupljanje sredstava za održavanje poslovanja, prema novom istraživanju Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) koju sačinjava 137 organizacija iz 69 zemalja (arhivirana poveznica ovdje).

FactCheck centar Nacionalnog sveučilišta u Seulu (SNU), jedina lokalna platforma za provjeru činjenica u Južnoj Koreji, suočava se s mogućim zatvaranjem nakon što je njen najveći donator – tvrtka za tražilice Naver – povukla financijsku potporu prošle godine.

Iz Navera nisu komentirali zašto, ali direktorica platforme Chong Eun-ryung vjeruje da je "politički pritisak" vladajuće Stranke narodne moći bio "najznačajniji faktor."

Image
Pripadnici vladajuće Stranke narodne moći snimljeni 28. ožujka 2024. u Seoulu tokom kampanje uoči parlamentarnih izbora (AFP / JUNG YEON-JE)

Zastupnici vladajuće stranke optužili su FactCheck centar SNU-a za pristranost, što je organizacija odbacila. 

Do toga je došlo nakon što je druga organizacija, Fact-check Net, stavila ključ u bravu prošle godine pošto je vlada ukinula financiranje.

Na izborima 10. travnja 2024. oporba je ostvarila uvjerljivu pobjedu.

'Informacijsko ratovanje'

"Novinari za provjeru činjenica suočavaju se s rastućim brojem dezinformacija s ograničenim resursima za izvješćivanje i objavljivanje," rekla je za AFP Angie Drobnic Holan, direktorica IFCN-a.

"Postoje i kampanje internetskog i pravnog uznemiravanja onih koji provjeravaju činjenice od strane ljudi koji preferiraju okrutnije informacijsko ratovanje, bez provjera temeljenih na dokazima i logici."

Prema anketi IFCN-a, oko 72% organizacija suočeno je s uznemiravanjem, a mnogo njih prijavilo je i fizičke i pravne prijetnje.

Hrvatska web stranica za provjeru činjenica Faktograf.hr bila je prisiljena uložiti u sigurnosne mjere nakon što je osoblje dobilo prijetnje smrću, a novinarke bile suočene sa seksističkim uvredama, rekla je izvršna direktorica Ana Brakus za AFP (arhivirana poveznica ovdje).

U SMS poruci koju je primio jedan član osoblja pisalo je da će mu prsti biti "odsječeni."

"Bili smo primorani nositi se s takvom vrstom pritiska" bez da ugrozimo misiju provjere činjenica, rekla je Brakus i dodala da organizacija nudi pomoć za mentalno zdravlje zaposlenika. Tijekom predizborne kampanje uoči izbora za Sabor 17. travnja novinari za provjeru činjenica verificirali su brojne obmanjujuće tvrdnje kao na primjer ovdje i ovdje (arhivirana poveznica ovdje).

U Indiji, domovini najvećeg broja certificiranih novinara za provjeru činjenica, premijer Narendra Modi - koji bi mogao osvojiti treći uzastopni mandat na predstojećim parlamentarnim izborima - optužen je za gušenje neovisnih medija (arhivirano ovdje).

Mohammed Zubair, suosnivač Alt Newsa i česta meta vladinih ukora, i dalje se suočava s pravnim prijetnjama nakon što je nakratko zatvoren 2022. zbog optužbi da je četiri godine ranije u elektroničkoj poruci uvrijedio hinduističkog boga (arhivirano ovdje).

Tijekom akcije prikupljanja sredstava na X-u, nekadašnjem Twitteru, Zubair je napisao da su indijske medijske organizacije bile "prisiljene cenzurirati se" i u nekim slučajevima "postati glasnogovornici vlade."

'Egzistencijalne prijetnje'

Kako imaju male budžete, mnogo organizacija primorano je okrenuti se vanjskim izvorima financiranja kako bi se branile od egzistencijalne prijetnje koje predstavljaju često neosnovane tužbe, stoji u izvještaju IFCN-a.

U nekim slučajevima, novinari za provjeru činjenica su meta dezinformacija.

Truthmeter (Vistinomer), organizacija za provjeru činjenica zaklade Metamorphosis iz Sjeverne Makedonije, bila je meta kampanje blaćenja ove godine nakon što su provjere objava na Facebooku pokrenule val optužbi da cenzurira sadržaj (arhivirana poveznica ovdje).

Grupa je rekla u poruci čitateljima da je kampanja eskalirala u uvrede, klevetu i "loše prikrivene pozive na nasilje" protiv zaposlenika.

"Potpuno smo svjesni da će se takve kampanje dezinformiranja, pune napada, manipulacija, prijetnji i govora mržnje, nastaviti, posebno u predizbornom razdoblju," navodi se, dok se Sjeverna Makedonija sprema za predsjedničku utrku krajem travnja 2024.

Cenzura sadržaja na društvenim mrežama postalo je bitno pitanje čak i u naprednim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država – koje će održati izbore u studenom – gdje mnogi korisnici poistovjećuju provjeru činjenica s cenzurom (arhivirana poveznica ovdje).

"'Tko provjerava novinare za provjeru?' je uobičajen odgovor na naš rad," rekao je Eric Litke, koji vodi tim za provjeru činjenica u USA Today, naglasivši potrebu za transparentnošću kako bi se zadobilo povjerenje čitatelja.

Organizacije za provjeru činjenica, uključujući AFP – koji raskrinkava dezinformacije kao dio Metinog programa za provjeru činjenica od treće strane – rutinski se suočavaju sa zlostavljanjem na internetu od strane ljudi koji osporavaju njihove ocjene, ponekad čak i kada plasiraju očito netočne informacije.

"Gledao sam taj pokret kako opisuje novinare za provjeru činjenica kao dio 'industrijskog kompleksa cenzure'," rekla je Holan.

"Ironično je što taj vrlo obmanjujući argument i sam cilja suzbiti kritiku i raspravu."

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas