Njemački zastupnik u EP nije pozvao na uvođenje 'Europske vojne obveze' za vrijeme televizijske debate

"Obvezna regrutacija: Je li 27 država EU-a spremno poslati svoju mladost u rat?", pitanje je iz objave na Telegramu na hrvatskom koja je od 28. svibnja 2024. pregledana više od 2.300 puta. U objavi se navodi kako je mađarski premijer Viktor Orbán komentirao "prijedlog predsjednika Europske pučke stranke Manfreda Webera da se uvede novačenje u cijeloj EU", te da je rekao kako je ta ideja "suluda". Ista se objava dijelila i na Facebooku na hrvatskom.

Ova je tvrdnja kružila društvenim mrežama u Hrvatskoj pred izbore za Europski parlament (arhivirano ovdje), te u svijetlu rasprava o povratku obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, gdje je trajno suspendiran od 2008. godine (arhivirano ovdje).

Međutim, ne postoje dokazi da je Weber ikad predlagao uvođenje obveznog vojnog roka na razini Europske unije, a više stručnjaka je potvrdilo AFP-u da bi takvu odluku bilo nemoguće donijeti bez jednoglasne odluke svih zemalja članica. U objavama na društvenim mrežama u Hrvatskoj citira se mađarskog premijera Orbána, koji je reagirao na izvještaje njemu i vladajućima bliskih mađarskih medija.

Image

Snimka zaslona obmanjujućih objava od 18. lipnja 2024.

"Bruxelles bi uveo obvezno europsko služenje vojnog roka," naslov je članka objavljenog 20. svibnja 2024. na stranici mađarske agencije V4NA.

V4NA je novinska agencija koju su osnovale osobe bliske Viktoru Orbanu, uključujući Kristofa Szalay-Bobrovniczkyja, koji je u to vrijeme bio mađarski veleposlanik u Velikoj Britaniji, a trenutno je mađarski ministar obrane. Prema njegovoj posljednjoj izjavi o imovini iz siječnja 2024., još uvijek je naveden kao "član" V4NA Ltd.

Stranica - za koju je i u drugim prilikama utvrđeno da je širila dezinformacije - tvrdi da je Manfred Weber, njemački političar i predsjednik  Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, u intervjuu govorio o "ideji uvođenja vojnog roka na razini EU" . Prema V4NA, "Weber je rekao da snažno podržava univerzalnu europsku vojnu službu."

Brojni drugi mađarski mediji ponovili su tu tvrdnju: Magyar Nemzet, vodeće novine mađarske vladine stranke, informativni program mađarskih državnih medija, web stranica mađarskih državnih medija, te provladine internetske novine Origo i Pesti Sracok, između ostalih.

Image

Snimka zaslona članka s neosnovanom tvrdnjom podijeljenog na Facebooku od 3. lipnja 2024.

Tvrdnju su širili i drugi profili na Facebooku, uključujući ovdje i ovdje.

Premijer Viktor Orban također je ponovio tvrdnju (arhivirano je ovdje) u intervjuu 26. svibnja 2024. "Ovaj dobri političar Europske pučke stranke, Weber, kaže da nam treba europski vojni rok," rekao je Orban.

"Oh, dakle, ti ćeš, prijatelju moj, davati upute iz Njemačke ili Bruxellesa i govoriti mađarskim obiteljima da bi trebale prijaviti svoje sinove u neku vrstu obvezno mobilizirane europske vojske, a ti ćeš im reći kamo da idu," rekao je Orban povlačeći usporedbe s Drugim svjetskim ratom, kada su pod zapovjedništvom nacističke Njemačke unovačeni mladi mađarski vojnici poslani u borbu protiv Sovjetskog Saveza. "Pa ne! Zaboravi!" rekao je premijer.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto također je ponovio tvrdnju u posjetu Bjelorusiji 29. svibnja 2024. 

Uoči parlamentarnih izbora za Europski parlament koji su održani od 6. do 9. lipnja 2024., mađarska je vlada preplavila platforme društvenih medija u zemlji bujicom dezinformacija koje su pojačale njezine ključne poante o ratu u Ukrajini (arhivirano je ovdje). Orban, kao najbliži saveznik Kremlja unutar EU-a, nastojao se prikazati kao zagovornik mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije. A izbore za Europski parlament okarakterizirao je kao referendum o ratu.

Međutim, iz Weberovog ureda izjavili su za AFP da u svojim izvornim primjedbama, koje citira V4NA, Weber zapravo nije spominjao "europski vojni rok," već je govorio o mogućnosti ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj, gdje je on trenutno suspendiran, ali ne i ukinut.

U komentarima za medije, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da Bruxelles nema ovlasti za donošenje takve odluke (arhivirano ovdje). "Europska unija nema kapacitet pozivati na obvezno služenje vojnog roka. Daleko smo od toga da imamo takvu moć," rekao je.

Stručnjaci za europsku obrambenu politiku također su izjavili za AFP da nemaju saznanja o takvom planu, te inzistirali da takav sustav ne bi bio moguć bez jednoglasnog dogovora svih država članica.

AFP-ova mađarska partnerska stranica za provjeru činjenica Lakmusz također je opovrgla lažnu tvrdnju u ovom članku (arhivirano ovdje).

Što je Manfred Weber rekao

Prema V4NA, Weber je u intervjuu za bavarsku novinsku stranicu BR24 navodno dao komentare o mobilizaciji širom Europe. Koristeći pretragu po ključnim riječima, AFP je pronašao članak BR24 pod naslovom "Manfred Weber: Trebamo europsko nuklearno oružje" (arhivirano je ovdje).

Članak zapravo nije bio intervju, već sažetak primjedbi koje je Weber iznio tijekom debate između bavarskih kandidata za europske izbore 2024. emitirane 8. svibnja 2024. Što se tiče pitanja vojnog roka za mlade, Weber je rekao da podržava ideju kao privremeno rješenje, ali da je više bio za "obveznu službu."

Obvezni vojni rok za muškarce starije od 18 godina uveden je u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj 1955. (arhivirano je ovdje) s ponovnim naoružavanjem zemlje nakon Drugog svjetskog rata (arhivirano ovdje). Mladići su mogli odbiti služenje vojnog roka prigovorom savjesti. Umjesto toga bili su dužni obavljati neku vrstu zamjenske službe. Sličan sustav trenutno postoji u Austriji (arhivirano ovdje).

Obvezni vojni rok u Njemačkoj u mirnodopsko vrijeme suspendiran je od 2011., ali nije ukinut i može se oživjeti u slučajevima "napetosti ili obrambenih situacija" kako je regulirano njemačkim Ustavom (arhivirano je ovdje).

Weber je političar bavarske stranke desnog centra CSU koja je u savezu s nacionalnom strankom CDU. CDU je iznio svoja temeljna načela politike, uključujući stav o državnoj službi ovdje (arhivirano je ovdje). No, stranke CDU/CSU nisu na vlasti. Sadašnji njemački kancelar Olaf Scholz i njegova vlada - predvođena socijaldemokratskom strankom lijevog centra SPD - protive se "povratku na stari sustav vojne službe," ali su otvoreni za raspravu o novom.

Tijekom debate na BR24, Weber je rekao: "Mi Europljani smo goli u svijetu oluja. Obrambeni kapaciteti kontinenta ne postoje. Stoga, prije svega moramo ojačati naš Bundeswehr (njemačke obrambene snage). Ja sam za to da idemo u tom smjeru, s obveznim služenjem vojnog roka kao privremenim rješenjem. Podržavam opći obvezni rok tako da mladi ljudi mogu slobodno odlučiti koju će vrstu službe obavljati."

Image

Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber govori na stranačkom kongresu CDU-a u Berlinu, 8. svibnja 2024. (AFP / JOHN MACDOUGALL)

Nadalje je rekao: "Moramo postati dio europskih obrambenih struktura. Ako govorimo o raketnim obrambenim sustavima, nema smisla presretati ih samo na poljsko-njemačkoj granici, nego već na poljsko-bjeloruskoj granici. To znači da bismo kao Nijemci imali najviše koristi kada bismo zajedno ulagali, uključujući i u digitalnu obranu."

Tada je objasnio da podržava ideju europskog nuklearnog oružja, a kada Francuska ponudi svoje nuklearne kapacitete drugim zemljama, smatra da je to ponuda vrijedna razmatranja.

Weberovi komentari o vojnoj i/ili općoj službi jasno se odnose samo na Njemačku, a ne na EU i njezinih 27 država članica.

Glasnogovornik Manfreda Webera rekao je AFP-u 31. svibnja 2024. u elektroničkoj poruci da "Manfred Weber nikada nije pozvao na obveznu vojnu službu u cijeloj Europi. Pitanje obvezne vojne službe isključivo je u nacionalnoj, a ne u nadležnosti EU-a." Prema riječima glasnogovornika, Weber je govorio "samo o Njemačkoj" i to o "uvođenju općeg obveznog služenja, u kojem, primjerice, osoba može birati između vojnog roka, civilne službe ili službe u civilnoj zaštiti. Odluka je na dotičnoj osobi."

Njemački političar reagirao je u komentaru za  njemački časopis Der Spiegel 4. lipnja 2024. na netočne tvrdnje koje je mađarski premijer iznio. "Viktor Orban namjerno širi lažne vijesti iznova i iznova kako bi diskreditirao svoje političke protivnike. To je nedostojno šefa europske vlade," rekao je za Der Spiegel.

Takva odluka nije moguća bez jednoglasnog dogovora u EU

Bivši dužnosnik NATO-a, a sada profesor strategije i sigurnosti na Sveučilištu Exeter, Jamie Shea, rekao je AFP-u u elektroničkoj poruci 29. svibnja 2024. da "EU nema ovlasti nametati vojnu obvezu svojim državama članicama. Ta ovlast ne pojavljuje se u bilo kojem ugovoru EU i bilo bi potrebno jednoglasje u EU, tako da bi Mađarska imala pravo veta. Neke zemlje EU ga imaju ili su ga ponovno uvele nakon ruske invazije na Ukrajinu. Većina se drži dobrovoljnih, profesionalnih oružanih snaga."

"Čak ni klauzula o kolektivnoj obrani NATO-a u članku 5. ne nameće automatsku obvezu upotrebe vojne sile u obrani drugog saveznika, već kaže samo da se to može učiniti ako se država članica NATO-a slaže," dodao je stručnjak.

Članak 5. propisuje da ako je saveznik NATO-a žrtva oružanog napada, "svaka druga članica Saveza smatrat će taj čin nasilja oružanim napadom protiv svih članica i poduzet će radnje koje smatra potrebnima da pomogne savezniku koji je napadnut" (arhivirano ovdje).

EU ima sličnu klauzulu o uzajamnoj obrani, članak 42. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji (arhivirano ovdje). Slično tome, konačna odluka o tome kako pojedine zemlje tumače tu klauzulu i koje radnje poduzimaju ovisi o državi članici, kao što je objašnjeno u ovoj publikaciji Europskog vijeća za vanjske odnose (arhivirano ovdje). Stručnjaci su već kritizirali nejasnu i simboličnu prirodu obrambene klauzule EU-a tijekom ruske nezakonite aneksije Krima 2014. (arhivirano je ovdje).

Image

Zastave Europske unije vijore se ispred zgrade Europske komisije u Bruxellesu 12. travnja 2024. (AFP / Kenzo TRIBOUILLARD)

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Borrell odbacio je 27. svibnja 2024. ideju o vojnom roku u cijeloj EU na pitanje novinara iz Népszave, objašnjavajući da EU nema ni blizu dovoljno nadležnosti za donošenje takve odluke (arhivirano je ovdje).

"Europska unija nema kapacitet pozivati na obvezno služenje vojnog roka. Daleko smo od takve ovlasti. To je nacionalna odluka. Čitao sam u novinama da Velika Britanija razmišlja o tome, ali Europska unija ne može. O tome i ne razmišljam jer je to daleko od naših kapaciteta," rekao je Borrell.

Isto tako, dr Ulrike Franke, viša suradnica za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), napisala je za AFP u elektroničkoj poruci 3. lipnja 2024. da takvu odluku "EU sigurno ne bi mogla uvesti bez pristanka država članica." Stručnjakinja je u vezi sa idejom o zajedničkoj vojsci EU-a rekla da se "o tom terminu uvijek se iznova raspravlja, on je strašno neodređen i ni na koji način nije konkretan plan. NIKADA nisam čula za EU novačenje u tom kontekstu."

Franke je rekla i da je uvjerena. s obzirom na činjenicu da EU nema gotovo nikakvu nadležnost u području obrane, da je "apsolutno nemoguće da je bilo koja institucija EU-a imala ikakvu moć" po pitanju vojnog roka. "To EU sigurno ne bi mogla uvesti bez pristanka država članica," rekla je za AFP.