Znanstvenici kažu da su klimatske promjene izgledan faktor poplava u središnjoj Europi

"Napomena, samo zato što je Zemlja 1,3 °C toplija od malog ledenog doba 1850. i atmosfera sadrži više vodene pare NE znači da je određeni vremenski događaj uzrokovan klimatskim promjenama," rekao je Ryan Maue, meteorolog i internetska ličnost - koji je opetovano koristio svoju platformu da izrazi skepticizam o klimatologiji - u objavi od 18. rujna 2024. na platformi X.

Image

Snimka zaslona objave na platformi X od 20. rujna 2024.

Slično mišljenje, odbacivanje uloge globalnog zatopljenja u trenutnim olujama diljem Europe, kružilo je drugdje na platformi X i Facebooku dok je oluja Boris donijela obilne padaline ostavivši najmanje 24 mrtvih, a nekim područjima još prijeti opasnost od nabujale vode.

Više medijskih organizacija, uključujući AFP, izvijestilo je da događaji odražavaju koliko se ekstremno vrijeme pojačava antropogenim zagrijavanjem - što je zauzvrat potaknulo kritike skeptika.

Ali "događaj se savršeno uklapa u globalnu sliku intenzivnijih oborina u sve toplijoj klimi," rekao je Erich Fischer, predavač znanosti o ekološkim sustavima na ETH Zurich (arhivirano je ovdje).

Rekao je za AFP 19. rujna: "Ovo je bilo predviđeno u novinama i izvješćima iz 1990-ih. Sada jasno vidimo ovu promjenu i u promatranjima, uključujući promatranja za Austriju, Njemačku i Švicarsku."

Znanstvenici su utvrdili da su se ekstremne oborine pojačale na većini postaja u srednjoj Europi tijekom prošlog stoljeća (arhivirano je ovdje).

Iako slični vremenski sustavi nisu novost, oni se sada pojavljuju u toplijoj atmosferi, zbog čega su oborine intenzivnije nego da se isti događaj dogodio u prošlosti.

Image

Karta koja prikazuje trodnevnu kišu nad srednjom i istočnom Europom koju je pogodila oluja Boris do 14. rujna (AFP / Lise KIENNEMANN, Valentina BRESCHI)

"Rana predviđanja sada su potvrđena opažanjima i modelima. Tako da nitko ne može tvrditi da je ovo došlo neočekivano," zaključio je Fischer.

Najnovije procjene o vjerojatnosti ekstremnih događaja u klimi koja se mijenja koje je proveo konzorcij neovisnih znanstvenika za Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama također detaljno navode "čvrste dokaze" o povećanju magnitude i intenziteta ekstremnih oborina u Europi od 1950-ih (arhivirano je ovdje).

Iris De Vries, također iz ETH Zurich (arhivirano je ovdje), rekla je 18. rujna: "Postoje jasni, nedvosmisleni dokazi da će klimatske promjene promijeniti i već su promijenile raspon mogućih oborina," budući da topliji zrak zadržava više vode.

U analizi koju je proveo ClimaMeter, inicijativa za ekstremne vremenske događaje kojom koordiniraju Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja i Institut Pierre Simon Laplace, stoji: "Oluju Boris tumačimo kao izuzetan događaj u smislu oborina i vrlo neuobičajen događaj u smislu obrazaca tlaka čije se karakteristike uglavnom mogu pripisati klimatskim promjenama koje su potaknuli ljudi" (arhivirano je ovdje).

"Prirodna klimatska varijabilnost vjerojatno je igrala skromnu ulogu" u nedavnim poplavama, pisalo je u analizi 17. rujna.

Znanstvenici predviđaju da će se obilne kiše povećati za više od 35 posto u srednjoj i istočnoj Europi tijekom razdoblja 2071.-2100. u usporedbi s 1971.-2000. - što će dovesti do češćih i štetnijih poplava (arhivirano je ovdje i ovdje).

"Katastrofalne padaline koje pogađaju Srednju Europu upravo su ono što znanstvenici očekuju od klimatskih promjena," rekla je Joyce Kimutai (arhivirano je ovdje), istraživačica na Grantham Institutu za klimatske promjene i okoliš na Imperial Collegeu u Londonu.

"Ovakve poplave mogu ubiti desetke ljudi i prouzročiti štete vrijedne milijarde eura, a nastavit će se pogoršavati sve dok fosilna goriva ne zamijenimo čišćim, obnovljivim izvorima energije," rekla je 19. rujna.

AFP je prethodno opovrgnuo tvrdnje o ekstremnim poplavama u drugim regijama i njihovim vezama s klimatologijom.