Na slikama su prikazane smeđe mramoraste stjenice, ne nova vrsta otrovnih stjenica koja napada ljude

Krajem rujna i početkom listopada 2024. na Zapadnom Balkanu primijećena je masovna pojava smrdljivih martina u domaćinstvima. Ova pojava dovela je do širenja netočnih tvrdnji u objavama na društvenim mrežama, koje sugeriraju da se radi o novoj otrovnoj vrsti, koja je navodno došla "avionom" kao "proizvod biološkog rata", kao i da ti insekti mogu ugristi ljude i životinje. AFP je objave i slike smrdljivih martina pokazao nekolicini entomologa, koji su potvrdili da se zapravo radi o smeđoj mramorastoj stjenici, vrsti koja se hrani biljkama i koja je u regiji prisutna od 2015. godine, zahvaljujući odsustvu prirodnih predatora i porastu temperatura.  

"Ovo nije 'Smrdibuba' koju ste poznavali! Vrlo je opasna i invazivna smrdljiva buba," piše piše u objavi postavljenoj na Facebooku 10. listopada 2024., a podijeljena je više od tri tisuće puta u manje od tjedan dana. Objava sadrži pet fotografija insekata sličnog izgleda, koji su prema objavi "otrovni", "proizvod biološkog ratovanja koji se širom naše zemlje širi avionom" i koji vas mogu ugristi "dok spavate", navodi se u objavi.

Isti tekst i slike podijeljeni su i u drugim objavama poput ove i ove. Podijelili su ih i korisnici iz Bosne i Hercegovine, kao i korisnici drugih platformi poput X-a i Instagrama. Ove tvrdnje kružile su društvenim mrežama i ranije u objavama na turskom jeziku.

AFP je poslao postove nekolicini entomologa u Srbiji i Bosni koji su potvrdili da pokazuju primjerke Halyomorpha halys. Ovaj insekt je "isključivi biljojed, hrani se bodenjem i sisanjem biljnog tkiva," te je registriran u Srbiji tek u listopadu 2015. godine, objasnila je za AFP Činjenice dr. Aleksandra Konjević, izvanredna profesorica entomologije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i predsjednica UO Entomološkog društva Srbije.

"Sve ostalo je teorija zavere," rekla je za AFP dr. Mihaela Kavran, docentica za entomologiju na istom fakultetu.

Image
Snimke zaslona netočnih objava na Facebooku, preuzete 15. listopada 2024.

Nekoliko detalja u tekstu dovodi u pitanje njegovu pouzdanost. Na primjer, isti tekst kruži na nekoliko jezika i u različitim zemljama, ali nijedna zemlja nije posebno navedena. Također, neprecizno se tvrdi da "poljoprivredne komore rade na tome"; međutim, takva institucija još uvijek ne postoji u Srbiji (arhivirano ovdje). Osim toga, navodi se i da se "u literaturi [stjenica] zove smeđi tvor", međutim smeđi tvor je potpuno drugačija životinja – sisavac (arhivirano ovdje).

Napredna pretraga interneta za ključne riječi "stjenica" ili "Halyomorpha" na stranicama Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pokazala je kako je ovaj insekt HPK prvi i zadnji put spomenula u svojem Izvješću o radu za 2020. godinu (arhivirano ovdje), i to jedino u kontekstu štetnika koji su doprinijeli gubicima poljoprivrednika u vrijeme epidemije COVID-a 19, zajedno s Virusom smeđe smežuranosti ploda rajčice (ToBRFV) i šljivinom osicom (Eurytoma schreineri). AFP je poslao upit HPK o ovom insektu, no odgovor nije stigao prije objave ovog teksta.

Bezopasna za ljude, ali štetna za biljke

"Na Fejsbuk postu koji ste poslali vide se stenice vrste braon mramoraste stenice (lat. Halyomorpha halys), fam. Pentatomidae," napisala je u e-poruci za AFP Činjenice 15. listopada 2024. dr. Aleksandra Konjević, koja se godinama bavi proučavanjem takvih insekata.

One su "u narodu poznatije kao 'smrdibube' zbog neprijatnog mirisa koji većina predstavnika ove familije luče kada su uznemirene, a što prvenstveno ima odbrambenu ulogu za njih," napisala je.

Mediji iz regije izvijestili su u rujnu i listopadu 2024. o rastućem prisustvu ovog smrdljivog štetnika (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje).

Obrnuto pretraživanje svake slike u objavi pokazalo je da sve objavljene uz opis prikazuju primjerke iz porodice Halyomorpha halys. Te slike nalaze se na stranici za ilustrativne fotografije i na Wikipediji ovdje i ovdje. Dvije od njih objavljene su na stranici o "Halyomorpha halys" u bazi podataka Tajništva organizacije za zaštitu europskih i mediteranskih biljaka (EPPO) – arhivirano ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Image
Snimka zaslona stranice o vrsti Halyomorpha Halys u bazi podataka EPPO, preuzeta 16. listopada 2024.

Ova vrsta insekta je bezopasna za ljude i nema fizički kapacitet da ujede, potvrdila dr Konjević za AFP.

"Vrsta je isključivi biljojed, hrani se bodenjem i sisanjem biljnog tkiva, prvenstveno plodova (...). Napada više od 175 biljnih vrsta, među kojima su i poljoprivredne kulture kojima neretko nanosi ekonomski značajne štete," objasnila je, dodajući da "poljoprivredne stručne službe i fakulteti redovno prate brojno stanje i širenje ove i srodnih vrsta stenica kako bi na vreme upozorili poljoprivredne proizvođače o mogućnostima oštećenja plodova gajenih biljaka, što je zapravo najveći značaj ove vrste."

Ljudi će ih vjerojatno primijetiti u kućama na jesen, tražeći topla skloništa za prezimljavanje. "Do zime će se povući u skrovišta i ponovo se pojaviti na proleće kada kreću u obrnutom smeru, ka izvoru hrane u bašti, parku, voćnjaku i sl.," napisala je dr Konjević.

Ova vrsta nije endemska za regiju, već se pojavila nedavno. "Ne ispuštaju ih iz aviona, nego se, zbog svoje osobine da vole da se zavlače na tamna i suva mesta, uglavnom šire transportnim sredstvima zajedno sa robom i/ili putnicima," te "imaju dobro razvijena krila i dobri su letači, pa mogu i sami da se šire na manje udaljenosti," rekla je dr Konjević za AFP, dodajući da je u Srbiji registrirana u listopadu 2015. godine.

"Vrsta stenice na koju se ovih dana ljudi žale je invazivna vrsta koja je došla iz Azije. Polifagna je (hrani se velikim brojem biljnih vrsta), uspešno se prilagodila kontinentalnoj klimi i kod nas nema prirodne neprijatelje te se nekontrolisano širi," rekla je u e-mailu za AFP Činjenice 14. listopada 2024. entomologinja dr. Mihaela Kavran.

Ona je nazvala tvrdnje o "biološkom ratu" na društvenim mrežama "teorijama zavere".

Neki znanstvenici su istaknuli da su trenutne promjene temperatura uslijed klimatskih promjena također povoljne za ovu vrstu i da bi mogle objasniti zašto se čini da ljudi češće primjećuju takve stjenice (arhivirano ovdje).

"Vrsta je konstatovana i u BiH i zemljama regiona, invazivna je i nije neobična situacija što je povećana brojnost iste jer joj očito pogoduju trenutne temperature (klimatske promjene) za razmnožavanje i razvoj. Znači povećana gustina populacija te distribucija smeđe mramoraste stjenice a i drugih insekata u vezi su sa klimatskim promjenama", napisao je 15. listopada 2024. u e-mailu za AFP Činjenice prof. dr. Mirza Dautbašić sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

"Tako da su neozbiljne tvrdnje da se radi o biološkom ratu," dodao je.

Dr. Konjević, međutim, rekla je za AFP da je "teško predvideti" utjecaj klimatskih promjena na stjenicu jer "temperatura nije jedini faktor" koji utječe na povećanje broja generacija.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas