
Snimka ne prikazuje eksploziju u Tel Avivu već ukrajinski napad dronovima
- Objavljeno 17. listopada 2024. u 16:37
- Minuta potrebno za čitanje: 6
- Autor: Théo MARIE-COURTOIS, AFP Francuska
- Prijevod i prilagodba Nikola KIS , AFP Croatia
Copyright © AFP 2017-2025. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
Razmjena vatre između izraelske vojske i Hezbolaha, libanonskog islamističkog pokreta povezanog s palestinskim Hamasom, postala je skoro svakodnevna nakon Hamasovog napada na Izrael 7. listopada 2023. godine, koji je pokrenuo godinu razornog rata u Gazi. Ta situacija izazvala je veliku zabrinutost međunarodne zajednice (arhivirano je ovdje).
U eksploziji pagera i walkie-talkieja koje su koristili članovi Hezbolaha u Libanonu 17. i 18. listopada koja se pripisuje Izraelu, ubijeno je, prema libanonskim izvorima, 39, a ozlijeđeno više od 2.900 ljudi. Taj incident doveo je do eskalacije nasilja (poveznica je arhivirana ovdje), a izraelska vojska je nakon napada intenzivirala zračne napade na južni i istočni Libanon.
Hasan Nasrallah, koji se smatra najmoćnijim čovjekom u Libanonu, ubijen je u napadu izraelske vojske u južnom predgrađu Beiruta 27. rujna. Iran je, zatim, 1. listopada ispalio oko 180 raketa prema Izraelu, tvrdeći da želi osvetu za smrt Nasrallaha, kao i smrt vođe Hamasa, Ismaila Haniyeha, koji je ubijen 31. srpnja u Teheranu, a čiju smrt iranske vlasti pripisuju Izraelu. (poveznice su arhivirane ovdje i ovdje).
Godišnjica Hamasovog smrtonosnog napada 7. listopada obilježena je 2024. godine globalnim komemoracijama u čast žrtava i taoca koji su i dalje u zatočeništvu (arhivirano je ovdje).
Desetci tisuća ljudi također su izašli na ulice u raznim dijelovima svijeta, pozivajući na prekid vatre u Gazi i Libanonu.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant izjavio je 9. listopada 2024. godine da će izraelski odgovor Iranu zbog raketnog napada 1. listopada biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući" (arhivirano je ovdje).
Nakon tog napada, na društvenim mrežama počela je kružiti snimka eksplozije u nekom gradu, uz tvrdnje da prikazuje iranski projektil koji je pao na Tel Aviv. Takve snimke podijeljene su na nekoliko srpskih Telegram kanala, na primjer ovdje, ovdje, i ovdje.
Isti sadržaj širio se i na Facebooku, na primjer ovdje i ovdje.
Osim na srpskom, snimka je podijeljena i na francuskom, španjolskom i engleskom jeziku.

Ipak, snimka koja je kružila društvenim mrežama snimljena je ranije i nema ikakve veze sa sukobima na Bliskom istoku.
Stara snimka iz Rusije
Uz pomoć obrnutog pretraživanja slika AFP je uspio provjeriti učestalost pojavljivanja te snimke na internetu od ljeta 2023., posebno u člancima medija na engleskom jeziku kao što su NBC ili CNN, poveznice su arhivirane ovdje i ovdje. Ta video sekvenca u medijima se koristi za ilustriranje ukrajinskih napada dronovima na ruski teritorij.
Rusija je 30. srpnja 2023. godine objavila da je te noći spriječila dva odvojena napada ukrajinskih dronova: jedan koji je bio usmjeren na anektirani Krimski poluotok, a drugi na Moskvu (poveznica je arhivirana ovdje).
U ruskoj prijestolnici, čiji je međunarodna zračna luka bila nakratko zatvorena, dva nebodera u glavnoj poslovnoj četvrti grada pretrpjela su manja oštećenja. Prema riječima fotografa AFP-a, nekoliko prozora tih zgrada bilo je razbijeno i ogoljene su čelične grede, a dokumenti su bili razbacani po tlu.
Rusko ministarstvo obrane tada je navelo da su u napadu na Moskvu sudjelovala tri drona.

Istraživanje uz pomoć alata za kartografiju ruskog pretraživača Yandex omogućava prikupljanje vizualnih dokaza koji potvrđuju da je viralna snimka zaista snimljena u Moskvi, točnije u poslovnoj četvrti na zapadu ruske prijestolnice.
Ako se promatra iz te točke, mogu se primijetiti isti neboderi i zgrade koje se nalaze i na viralnoj snimci. U pozadini se također može uočiti zgrada koja je bila meta napada dronom.



Ova fotografija koju je snimio AFP prikazuje štetu koju je pretrpjela jedna od zgrada pogođenih u napadu dronovima. Na njoj se također može primijetiti ista zgrada koja se nalazi i u viralnoj snimci.

AFP je ranije provjerio nekoliko snimki koje su izuzete iz konteksta i koje se odnose na trenutni sukob na Bliskom Istoku. Na primjer, ove snimke brodova koje su predstavljene kao napad pobunjenika Hutija na Rubymar, kao i snimku koja prikazuje zaštitara u Švedskoj kako silom obuzdava marokansko dijete a ne policajca koji je udavio palestinsko dijete.
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas