Snimka stara više godina prikazuje mimohod za Dan državnosti u Poljskoj, ne prosvjed protiv migranata

"Prosvjed u Poljskoj protiv masovne migracije! Više od 300.000 Poljaka okupilo se na ulicama, proglašavajući svoju zemlju KRŠĆANSKOM", stoji u objavi na platformi X na hrvatskom jeziku od 27. studenog 2024., uz koju je priložen i video. 

Snimka prikazuje gustu masu ljudi koji pjevaju poljsku himnu i pale baklje na jednom križanju.

Isti video dijeljen je uz slične netočne tvrdnje na Facebooku i Telegramu na hrvatskom i srpskom jeziku između 27. studenog i 1. prosinca, a pojavio se i na drugim jezicima, uključujući engleski, španjolski i indonezijski.

Međutim, iako objave sugeriraju da video prikazuje nedavni događaj, on zapravo prikazuje marš povodom Dana neovisnosti iz 2017. godine, a ne prosvjed protiv migracija.

Image

Snimke zaslona netočnih objava na Facebooku i Telegramu, preuzete 19. prosinca 2024.

Korištenjem obrnute pretrage snimki, AFP je pronašao isti video objavljen u studenom 2017. na platformama X (tada Twitter) i YouTube (arhivirano ovdje).

Na obje platforme korisnici su naveli da je snimka nastala tijekom marša u glavnom gradu Poljske, Varšavi, u čast obilježavanja Dana neovisnosti. Pretragom na Google Mapsu potvrđeno je da je video snimljen na kružnom toku Roman Dmowski u Varšavi.

Image

Usporedba snimki zaslona videa iz 2017. godine i prikaza Google Street Viewa kružnog toka u Varšavi, izrađena 20. prosinca 2024. Crvene ovale dodao je AFP

AFP je pronašao video Euronewsa koji prikazuje slične snimke marša iz 2017. godine na istom kružnom toku (arhivirano ovdje).

Druge snimke s godišnjeg marša povodom Dana neovisnosti ranije su korištene za širenje netočnih tvrdnji, poput ove kada je video marša iz 2023. godine pogrešno predstavljen kao prosvjed protiv vlade.

Nova migracijska politika Poljske

Objave su se širile više od mjesec dana nakon što je Poljska 15. listopada 2024. godine najavila novu migracijsku politiku koju je osmislio premijer Donald Tusk. Ona predviđa privremenu suspenziju prava na azil (arhivirano ovdje).

Tusk je izjavio kako je cilj politike osigurati sigurnost u ovoj istočnoeuropskoj zemlji nakon priljeva migranata, osobito iz susjedne Bjelorusije (arhivirano ovdje).

Poljska vlada usvojila je zakon o migracijama 18. prosinca 2024., no da bi stupio na snagu, mora ga odobriti parlament, gdje Tuskova koalicija ima većinu (arhivirano ovdje).

Nevladine organizacije, uključujući Human Rights Watch i Amnesty International, kritizirale su zakon tvrdeći da bi mogao kršiti prava osoba koje traže azil (arhivirano ovdje i ovdje).

Godišnji događaj krajnje desnice

Poljski "Marš neovisnosti" održava se svake godine već više od desetljeća 11. studenog, na nacionalni praznik kojim se obilježava neovisnost zemlje od Ruskog Carstva, Kraljevine Pruske i Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine (arhivirano ovdje).

Prvi Marš neovisnosti organizirali su 2010. godine Nacionalno-radikalni tabor (Obóz Narodowo-Radykalny – ONR) i krajnje desna organizacija Svepoljska mladež (Młodzież Wszechpolska – MW). Sljedeće godine osnovali su "Udrugu Marša neovisnosti". Njihovi godišnji događaji često su završavali sukobima između policije i članova krajnje desnih skupina.

Neo-nacistički simboli te antisemitski i rasistički povici bili su česta pojava na prijašnjim marševima, o čemu je izvještavano 2017. godine (arhivirano ovdje i ovdje).

Međutim, stručnjaci za desni populizam, uključujući Martu Kotwas, doktorandicu na UCL-u, i Jana Kubika, profesora komparativne politike na Sveučilištu Rutgers, istaknuli su da je poruka sudionika postala manje ujedinjena između 2017. i 2018. godine.

"Skupine koje su organizirale Marš i dominirale njegovom simbolikom projektirale su jasno definirani koncept poljskog nacionalnog identiteta koji su željele da njihovi sunarodnjaci, posebno nova generacija, prihvate i promiču. Smatraju se istinskim domoljubima i nasljednicima herojske i pobjedničke vojne tradicije," napisali su o maršu iz 2017. u članku koji je Kubik 29. studenog 2024. poslao za AFP Činjenice (arhivirano ovdje).

Promatrajući sudionike koji su se okupili na 100. obljetnicu neovisnosti Poljske 2018. godine — najvećem okupljanju dosad — Kotwas i Kubik opisali su "heterogenu masu" koja nije podržavala jasnu, ujedinjenu poruku: "Ne znamo kakvu su viziju Poljske željeli slaviti i predstaviti svijetu. Nisu projicirali vlastitu poruku. Dok su marširali u tišini u moru nacionalnih boja, povremeno se pridružujući skandiranju nacionalističkih slogana, oni su, htjeli to ili ne, podržavali viziju poljskosti koju promiču organizatori krajnje desnice."

Image

Sudionici poljskog marša za Dan nezavisnosti pale baklje i mašu poljskim zastavama na mostu preko rijeke Wisle u Varšavi, 11. studenog 2024. (AFP / Wojtek RADWANSKI)

Organizatori marša, među kojima su članovi krajnje desne stranke Konfederacija, kritiziraju Europsku uniju, LGBTQ prava, prava na pobačaj te odnose s Njemačkom i Ukrajinom. "Trebamo javno zahtijevati poštovanje tih vrijednosti [neovisnost i suverenitet, op. ur.], posebno u svjetlu trenutnih prijetnji neovisnosti s kojima se suočavamo kao nacija: rusko-ukrajinskog rata, hibridnog rata na poljsko-bjeloruskoj granici ili promjena ugovora koje se pripremaju u Europskoj uniji…" napisali su na službenoj web stranici događaja za 2024. godinu.

Imigracija u Hrvatskoj

Neke od netočnih objava kružile su internetom u Hrvatskoj dok se u državi bilježi porast zakonite migracije.

Iako službeni podaci o broju migranata značajno variraju između Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatske narodne banke i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj radnih dozvola izdanih strancima u protekle četiri godine dosegnuo je 400.000 (arhivirano ovdje).

Ovo je značajan podatak s obzirom na to da je prema popisu stanovništva iz 2021. godine Hrvatska imala svega 3,87 milijuna stanovnika (arhivirano ovdje).

Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da 23 posto Hrvata smatra kako migranti uzimaju njihova radna mjesta, dok je veći udio od 40 posto imao suprotno mišljenje (arhivirano ovdje).

S obzirom na predsjedničke izbore u Hrvatskoj zakazane za 29. prosinca 2024., neki kandidati usmjerili su svoje kampanje na pitanje migracija. Kandidat desničarske stranke MOST, Miro Bulj, primjerice, otvoreno je pozvao na "trenutnu deportaciju svih ilegalnih migranata", tvrdeći da su "granice šuplje poput švicarskog sira" te optužio vladajuću stranku za veze s agencijama koje "uvoze radnike bez ikakve kontrole" (arhivirano ovdje).