Elon Musk promovira pogrešno protumačene rezultate studije o izbjeglicama u Švedskoj

"Skoro 80% 'izbjeglica' ide na odmor u zemlju iz koje tvrde da su pobjegli...," napisao je Musk u objavi na platformi X 31. siječnja 2025. U postu je podijelio drugu objavu koja prikazuje naslov "Švedska: 79 posto 'izbjeglica' bilo je na odmoru u zemlji iz koje su 'pobjegli.'"

Muskova objava postala je viralna i podijeljena je 80 tisuća puta na platformi X. Također se proširila na švedskom na Facebooku i X-u, a prenijela ju je stranica Fria Tider, koju je AFP ranije provjerio nekoliko puta kao ovdje i ovdje.

Image

Snimka zaslona objave s obmanjujućim tvrdnjama od 10. veljače 2025.

Objava je podijeljena nekoliko dana nakon što se Musk pojavio putem videolinka na predizbornom skupu njemačke ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Milijarder je izazvao zabrinutost među nekim čelnicima koji su ga optužili za miješanje u europsku politiku komentarima na X-u o političarima u zemljama uključujući Njemačku i Britaniju.

Naslov u objavama dolazi iz članka iz 2022. u konzervativnom američkom časopisu Breitbart. Tekst ispod naslova u objavi, koji se odnosi na bombaške napade u zemlji, nije povezan, već prikazuje snimku zaslona istraživačkog portala Sveučilišta Lund. Prema njemu, jedan od sveučilišnih istraživača citiran je u jednom srpskom članku s naslovom o bombaškim napadima.

Članak u Breitbartu poziva se na studiju koju je provela švedska tvrtka za ispitivanje javnog mnijenja Novus za jednog od svojih klijenata, švedski libertarijanski konzervativni list Bulletin, 2022. godine.

Studija je od tada netočno predstavljena, a čak je bila istaknuta u pisanom pitanju švedskog demokratskog političara švedskoj vladi nakon što je objavljena.

To je navelo Novus da pojasni rezultat, uključujući izjavu iz prosinca 2024. i BBC-jev statistički podcast More or Less u siječnju 2025. (arhivirano je ovdje i ovdje), s obzirom na to da je studija dobila "ponovnu pozornost medija." Na primjer, tabloid Expressen spomenuo je studiju u članku od 5. prosinca 2024. o tome kako je švedska vlada zadužila Agenciju za migracije da istraži putovanja izbjeglica.

Kako je za AFP rekao izvršni direktor tvrtke, iako je brojka od 79 posto točna, studija se nije bavila trenutačnim tražiteljima azila, a većina ispitanika koji su došli u Švedsku kao izbjeglice stigli su prije nekoliko desetljeća.

Većina ispitanika koji su stigli kao izbjeglice pobjegli su iz svojih zemalja prije nekoliko desetljeća

Kako je navedeno u priopćenju Novusa, studija je anketirala ljude koji su rođeni u inozemstvu i uključivala pitanja, na primjer, o njihovim stavovima o Švedskoj i političkim temama, kao i pitanje o tome jesu li posjetili svoje matične zemlje nakon što su se preselili u Švedsku. Kao što je pomenuto u podkastu BBC-a, bilo je oko tisuću ispitanika.

Rezultati su pokazali da je 86% svih ispitanika posjetilo svoju domovinu. Među onima koji su u Švedsku došli kao izbjeglice, brojka je 79%, što se spominje u tvrdnjama na društvenim mrežama.

"Studija je u načelu točna," rekao je Torbjörn Sjöström, izvršni direktor Novusa, za AFP 6. veljače 2025. Rekao je da studija daje točnu sliku onih koji su došli kao izbjeglice i sada imaju boravišne dozvole, te koliko njih odlazi na odmor u zemlju iz koje su nekoć pobjegli.

Problem je to što se studija tumači kao da se odnosi na ljude koji su u procesu traženja azila, rekao je Sjöström. Ali "svrha studije nije bila proučiti one koji sada traže azil i čekaju odluku mogu li ostati u Švedskoj ili ne."

Ispitanici su nasumično odabrani među ljudima koji su registrirani u registru stanovništva, objasnio je dalje Sjöström 11. veljače. Tražitelji azila mogu se registrirati tek nakon što im je odobren azil i dobiju boravišnu dozvolu, kako je navela Agencija za migracije ovdje i ovdje.

U biti, većina ispitanika boravila je u Švedskoj desetljećima.

U studiji se pitalo ispitanike kada su došli u Švedsku i iz kojeg razloga, primjerice zbog posla ili zato što su bježali od rata ili iz političkih razloga.

Sjöström je rekao da je većina onih koji su došli kao izbjeglice došla u razdoblju od 1980. do 1999.

Kao što je Hjalmar Strid, koji je vodio istraživanje u Novusu, rekao u BBC-jevom More or Less, 183 od oko 1.000 ispitanika u studiji identificirano je kao ljudi koji su došli u Švedsku kao izbjeglice. Samo 4% njih stiglo je u Švedsku nakon 2010., stoji u priopćenju Novusa.

"To što se netko vraća na odmor u zemlju iz koje je pobjegao prije 30-40 godina nakon što je sukob već odavno završen možda zapravo i nije tako čudno," rekao je Sjöström.

Studija nije bilježila zemlje iz kojih su ispitanici došli, no Sjöström je rekao da, kako je većina stigla u razdoblju od 1980. do 1999., "većina izbjeglica" vjerojatno dolazi s "Balkana iz Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Rumunjske." Čileanske izbjeglice stigle su u Švedsku 1970-ih, a iranske izbjeglice stigle su u razdoblju od 1980. do 1999. nakon Iranske revolucije 1979., dodao je.

U 2010-ima stigle su izbjeglice iz Somalije, rekao je Sjöström.

Image

Izbjeglice iz Albanije griju se u plastičnom šatoru u šumi pored sela Komorane na Kosovu 26. listopada 1998. (AFP / JOEL ROBINE)

Izbjeglice koje se vraćaju u svoju domovinu mogle bi izgubiti izbjeglički status

Štoviše, oni s trenutačnim izbjegličkim statusom riskirali bi gubitak tog statusa ako bi se vratili u svoju domovinu. To može, ali i ne mora utjecati na njihovo pravo na život u Švedskoj, ovisno o slučaju.

Glasnogovornik Švedske agencije za migracije rekao je 7. veljače za AFP da će osobe koje su dobile boravišnu dozvolu u Švedskoj na temelju potrebe za azilom također dobiti izjavu o statusu izbjeglice ili osobe kojoj je potrebna zaštita.

"Izjava o statusu osobe može se povući ako osobi više nije potrebna zaštita ili ako osoba namjerava koristiti ili je koristila zaštitu svoje domovine," rekao je glasnogovornik. "Mogući razlog za takvo povlačenje može biti da je osoba otputovala natrag u svoju zemlju."

Međutim, napomenuli su da to ne utječe automatski na boravišnu dozvolu osobe, ali može, primjerice, utjecati na njezine šanse za produljenje dozvole.

Oni koji dobiju status izbjeglice u Švedskoj dobivaju trogodišnju boravišnu dozvolu. Ako im je i dalje potrebna zaštita nakon isteka dozvole, mogu podnijeti zahtjev za produženjem ili trajnom boravišnom dozvolom ako se mogu sami uzdržavati, navodi se na stranici Agencije za migracije (arhivirano je ovdje).

Kao opće pravilo, ako je zemlja prošla kroz tako značajne i trajne promjene da se više ne može smatrati da osoba treba zaštitu, njezina bi se izjava o statusu trebala povući, rekao je glasnogovornik. Ali to ne znači da će osoba izgubiti svoju boravišnu dozvolu: "U mnogim slučajevima, ljudi koji su bili u Švedskoj dugi niz godina sada su također švedski državljani," rekao je.

Sjöström je dodao da zbog pravila "nije čak ni razumno proučavati one koji trenutačno traže azil i hoće li napustiti zemlju radi odlaska na odmor."

Štoviše, nedavni tražitelji azila su skupina do koje je izuzetno teško doći ovakvim anketama, naveo je Strid u intervjuu za BBC.

AFP je već provjeravao slične tvrdnje o useljavanju u Švedsku, na primjer ovdje.