Giorgia Meloni je netočno tvrdila da Francuska uzima polovinu vrijednosti izvoza iz zone CFA franka

"Talijanska premijerka optužuje Francusku za kolonijalnu politiku i korištenje dječjeg rada u Africi za punjenje svoje blagajne," piše na početku Telegram objave od 13. travnja 2025. Ista tvrdnja već je kružila internetom u Hrvatskoj u studenom 2022. kao na primjer ovdje.

U obe objave prikazuje se kratka snimka intervjua s ekstremno desničarskom talijanskom političarkom Giorgiom Meloni.

Članci sumiraju njene tvrdnje da zapadnoafrička država Burkina Faso, koja koristi CFA franak, mora uplatiti polovinu prihoda od svog izvoza u francusku blagajnu.

Ista snimka je podijeljena na Facebooku u objavama na hrvatskom. Neki su spomenuli da je snimka iz 2019. Svi, kao ovdje, ponavljaju netočnu tvrdnju da Francuska "od Burkine Faso, kojoj u zamjenu tiska kolonijalnu valutu, traži da 50 posto svega završi u blagajni francuske riznice."

Meloni povezuje upotrebu CFA franka u 14 afričkih zemalja s migracijom tisuća ljudi iz Afrike u Europu svake godine. "Rješenje je osloboditi Afriku od određenih Europljana koji ju eksploatiraju i omogućiti im da žive od onoga što imaju," rekla je.

Međutim, komentari gospođe Meloni o CFA monetarnom sustavu su obmanjujući i u djelomično zastarjeli, rekli su stručnjaci za AFP.

Image

Snimka zaslona netočnog posta na Telegramu preuzeta 25. travnja 2025.

Francuski ured za vanjske poslove opisao je snimku koja sadrži komentare Meloni kao "potpuno netočan sadržaj." To je "stara snimka koja je ponovno objavljena na europskim i američkim profilima koji se bave teorijama zavjere," rekao je glasnogovornik 2022 godine.

AFP je kontaktirao ured Giorgie Meloni za komentar ali nije dobio odgovor.

Zašto se snimka ponovno pojavila 2022.?

Mjesec dana nakon što je Meloni položila zakletvu kao talijanska premijerka 22. listopada 2022. godine, rasplamsale su se tenzije između Italije i Francuske kada je njena vlada odbila primiti humanitarni brod pod francuskom zastavom, Ocean Viking, koji je prevozio 234 migranta spašena iz mora.

Nakon što je Italija blokirala njegovo pristajanje, Ocean Viking je tjednima tražio luku prije nego što mu je dozvoljeno da pristane u Francuskoj 11. studenog 2022. Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin optužio je talijansku vladu da se ponaša neodgovorno.

Mediji na engleskom poput Daily Maila i Sky News Australija predstavili su komentare gospođe Meloni iz 2019. kao direktan odgovor na tadašnje kritike Francuske. Intervju je 2022. također kružio u obmanjujućim objavama na drugim jezicima uključujući rumunjski, francuski, engleski, talijanski i španjolski.

Caroline Roussy, direktorica istraživanja na francuskom Institutu za međunarodne i strateške poslove (IRIS), napomenula je da se snimka također ponovno pojavila u vrijeme rastućeg antifrancuskog raspoloženja u raznim afričkim zemljama.

"To nije samo ekonomsko, već i geopolitičko pitanje," rekla je za AFP 2. studenog 2022. "Giorgia Meloni na vrlo nespretan način osuđuje neokolonizaciju Francuske koja se osjeća u zapadnoafričkim zemljama."

Što je CFA franak?

Zona CFA franka obuhvaća 14 zemalja u subsaharskoj Africi, od kojih je svaka povezana s jednom od dvije monetarne unije, navodi Međunarodni monetarni fond ovdje (arhivirano ovdje).

Kako Centralna banka zapadnoafričkih zemalja navodi na svojoj stranici, CFA franak je nastao 1945. godine i izvorno je nazvan "franak francuskih kolonija Afrike." Njegovo ime je kasnije promijenjeno u "franak Afričke financijske zajednice" za države članice Zapadnoafričke monetarne unije i "franak financijske suradnje u Centralnoj Africi" za zemlje članice Monetarne unije Centralne Afrike.

Unija Komorskih otoka koristi komorski franak, kako je navedeno na stranici francuskog ministarstva vanjskih poslova, koje navodi da je termin "CFA franak" zapravo zajedničko ime za tri različite valute.

Valuta je u suštini vezana za euro, po fiksnoj stopi od 655,96 CFA franaka za jedan euro. Taj sustav bi trebalo garantirati neograničenu konvertibilnost CFA franka u euro, olakšati transfere između zona i pomoći stabilizirati cijene.

Međutim, kritičari kažu da je CFA franak "postkolonijalni" ugovor koji sprečava zemlje da ostvare suverenitet nad svojom valutom ili omogućava Francuskoj utjecaj u Africi. Senegalski ekonomist Ndongo Samba Sylla nazvao ga je "kolonijalnim reliktom" u ovoj kolumni objavljenoj 2017. godine. Afrički vođe su također pozvali na preispitivanje valute, kako je prenosio AFP.

Image

Blagajnica prebrojava novčanice CFA franaka 18. rujna 2017. u Abidjanu (AFP / Sia Kambu)

Francuska ne uzima 50% prihoda od izvoza iz afričkih zemalja

Iako je taj sustav predmet široke kritike, tvrdnje Meloni o njegovom mehanizmu su netočne. Ni Burkina Faso ni bilo koja druga zemlja koja koristi CFA franak nije obavezna odreći se 50% svojih prihoda od izvoza u korist Francuske.

"Ta izjava nema smisla i otkriva nesposobnost razumijevanja monetarnih mehanizama," rekao je za AFP 22. studenog 2022. Massimo Amato, profesor na milanskom sveučilištu Bokoni i specijalist za monetarna pitanja u Africi.

Senegalski ekonomist Demba Moussa Dembelé rekao je za AFP 23. studenog da je talijanska političarka "pogriješila."

"To nije 50 posto izvoza. To je 50 posto deviznih rezervi zemalja zone CFA franka koje su deponirane u francuski trezor," rekao je.

Ta odredba se odnosila na osam zemalja Zapadnoafričke Unije i šest zemalja Centralnoafričke unije do 2019. godine kada su reformom izuzete zemlje Zapadnoafričke Unije. Unija Komorskih otoka ima obavezu deponirati 65% svojih deviznih rezervi.

Image

Prodavač prebrojava kovanice CFA valute na tržnici u Abidjanu, 29. ožujka 2019. (AFP / Sia Kambu)

Kako su rekli svi intervjuirani stručnjaci, devizne rezerve deponirane u francuskom trezoru oduvijek su bile u vlasništvu afričkih država.

"Rezerve Centralne banke šalju se na račun kojim Francuska upravlja u ime Afričkih centralnih banaka. Te rezerve se ulažu i prinos se vraća" afričkim bankama, rekao je Amato.

Povučena obaveza deviznih rezervi za zemlje zapadne Afrike

Povlačenje obaveze za zemlje Zapadnoafričke monetarne i ekonomske unije (WAEMU) da polože polovinu svojih deviznih rezervi u francuski trezor bilo je dio reformi koje su u prosincu 2019. saopćili predsjednik Francuske Emmanuel Macron i predsjednik Obale Bjelokosti Alassane Ouattara.

Reforma također predviđa zamjenu zapadnoafričkog CFA franka za novu valutu "Eco." Ta valuta je trebala biti uvedena 2020., ali je uvođenje odloženo za 2027.

Image

Karta koja prikazuje afričke zemlje u zoni franka, s detaljima o prelasku s CFA franka na eko (AFP / Alan Bomenel, Filip Muš)

Međutim, analitičari ističu da se te reforme nisu bavile kritiziranim vezivanjem CFA franka za euro.

Od 1945. godine, CFA franak je bio vezan za francuski franak, a zatim za euro kako bi se osigurala konvertibilnost i stabilnost valute.

"Centralizacija dijela deviznih rezervi s francuskim trezorom je pandan garanciji neograničene konvertibilnosti koju daje francuski trezor," navodi francuski trezor na svojoj stranici.

Svi stručnjaci koje je kontaktirao AFP preporučili su uvođenje fleksibilnijeg modela kako bi se stimulirala monetarna razmjena. Stopa koja ne bi bila "vezana za euro, već za skup valuta reprezentativnih za stvarnu trgovinu tih država," rekao je Amato.

Ekonomist Demba Moussa Dembelé osudio je "vrlo restriktivnu monetarnu politiku" vezanu za fiksni tečaj. "Eurozona i naše zemlje su na vrlo različitim razinama razvoja," rekao je.

Stručnjak ekonomije afričkih zemalja u Fondaciji Pierre Jacquemot je također procijenio da je povezivanje te dvije valute zastarjelo. "Osnovna apsurdnost sistema zone franka, danas kao i u prošlosti, je da je valuta vezana za euro, koji se razvija u skladu s vlastitom situacijom," rekao je.

Ekonomist Kako Nubukpo, također je pozvao na "ekspanzivniju" monetarnu politiku, s višom stopom inflacije koja bi omogućila "uvećanje rasta."

Ekonomisti i političari okupljeni 2021. godine na Generalnoj skupštini Eko-a, valute koja bi trebalo zamijeniti CFA franak u nekoliko zemalja, također su pozvali na veću kontrolu i fleksibilnost monetarne politike.

Afričke zemlje ne plaćaju 'emisijsku dobit' na proizvodnju novčanica

Proizvodnja novčanica i kovanica CFA franka odvija se u Francuskoj od 1945. godine.

Pozivajući se na tvrdnju gospođe Meloni o porezu za "emisijsku dobit" - iznos koji bi Francuskoj, prema njenim tvrdnjama, naplatile afričke zemlje u zamjenu za izdavanje CFA valute - Amato je rekao da iako se novčanice tiskaju u Francuskoj, francuska država ne naplaćuje dodatni porez na njihovu proizvodnju. Ideja "nema smisla," rekao je.

"Emisijska dobit generalno označava prihode od emisije novca. Za centralne banke, prihod od emisijske dobiti može se definirati kao tok kamate od sredstava koja se drže u novčanicama u optjecaju (ili, općenito govoreći, u odnosu na monetarnu bazu)," centralna banka Italije navodi na svojoj stranici. Drugim riječima, prihod od stavljanja novca u optjecaj ide centralnoj banci, a ne tiskari.

Glasnogovornica francuskog Ministarstva za Europu i vanjske poslove Anne-Claire Legendre izjavila je na tadašnjem Twitteru (sada X) 23. studenog 2022. da "Banka Francuske tiska CFA franke kao dio klasičnog ugovornog odnosa klijent-dobavljač s centralnim bankama izdavačima." Ona je dodala da su relevantne afričke centralne banke "slobodne proizvoditi vlastite novčanice ili sklapati ugovore s drugom tiskarskom tvrtkom."

Prema sporazumima o monetarnoj suradnji između Francuske i zemalja zone CFA franka, te zemlje su slobodne napustiti zonu i izdati vlastitu valutu. To su učinile Gvineja (1960.) i Mauritanija i Madagaskar (1973).