Poplave u Valenciji nije uzrokovalo rušenje vodne infrastrukture na španjolskim rijekama
- Objavljeno 20. prosinca 2024. u 15:55
- Minuta potrebno za čitanje: 10
- Autor: Gundula HAAGE, Ede ZABORSZKY, Lucia Diaz, AFP Njemačka, AFP Mađarska, AFP Španjolska
- Prijevod i prilagodba Marion DAUTRY , AFP Beograd , Nikola KIS , AFP Hrvatska
Copyright © AFP 2017-2025. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
"EU je u svojoj neumornoj misiji 'spašavanja prirode' upravo izravno pridonijela smrti 211 Španjolaca," počinje objava objavljena na hrvatskom na platformi X 14. studenog 2024., u kojoj autor tvrdi da je EU-ov projekt "Renaturalizacije" platio "premije" za rušenje "čak 256 brana i umjetnih jezera" u Španjolskoj. Zatim tvrdi da je Španjolska uklonila "više od 256 brana" između 2021. i 2022. kako bi se "uskladila s UN-ovom Agendom 2030."
U objavi je snimka u kojoj muškarac na njemačkom tvrdi da je "27 umjetnih jezera, brana i tako dalje" srušeno u regiji Valenciji zbog propisa EU i da je to uzrokovalo razorne poplave na području Valencije krajem listopada 2024. (arhivirano je ovdje). Istoimeni korisnik Facebooka podijelio je tvrdnju i snimku u nekoliko grupa.
U drugim objavama na srpskom, poput ove objavljene na Telegramu od 5. studenog 2024., snimka na španjolskom koja prikazuje rušenje brana koristi se u prilog tvrdnji da poplave nisu uzrokovane klimatskim promjenama, već "uništenjem više od 256 brana između 2021. i 2022. godine." Taj profil je više puta objavljivao netočne informacije. Objava o branama je kopirana i podijeljena i na Facebooku.
Stotine riječnih barijera uklonjene su diljem zemlje, ali bile su male i nisu bile u upotrebi, rekli su stručnjaci za AFP. Samo nekoliko neaktivnih građevina, koje nisu igrale ikakvu ulogu u zaštiti od poplava, uklonjeno je 2006. i 2017. u blizini Valencije. Stručnjaci kažu da su ekstremni vremenski uvjeti i razmjeri katastrofe vjerojatno pogoršani klimatskim promjenama u kombinaciji s lošim urbanističkim planiranjem i kasnim upozorenjima stanovništvu.
Obilne kiše 29. listopada uništile su infrastrukturu, uništile zgrade i potopile polja, uzrokovavši štetu koja iznosi desetke milijardi eura, uzrokujući smrt najmanje 230 ljudi i ostavivši regiju devastiranom (arhivirano je ovdje i ovdje). Usprkos onome što se tvrdilo u objavama na društvenim mrežama, poplavama je prethodila neuobičajena količina kiše koju isušeno tlo nije moglo upiti. Olujne kiše natopile su područja istočne regije Valencije s godišnjom količinom oborina u nekoliko sati, prema nacionalnoj meteorološkoj službi AEMET, izvijestio je AFP.
Poplave koje su uslijedile povezane su s olujnim fenomenom tipičnim za to doba godine, vrlo vjerojatno pojačanim antropogenim klimatskim promjenama, rekli su stručnjaci. Prema grupi World Weather Attribution (WWA) koja procjenjuje mogu li se vremenski događaji pripisati klimatskim promjenama ili su ih one pogoršale, pljuskovi koji su izazvali razornu poplavu u Valenciji 29. listopada bili su 12 posto obilniji i dvostruko vjerojatniji nego u svijetu prije klimatskih promjena (arhivirano je ovdje).
Stručnjaci su za AFP rekli da su poplave iz listopada 2024. također bile razorne zbog lošeg planiranja i pogrešnih procjena: loše urbanističko planiranje dovelo je do mnogih zapečaćenih površina, što je značilo da voda nije mogla dovoljno brzo otjecati. Osim toga, nerazumijevanje vremenskih uvjeta i neadekvatna upozorenja nadležnih vlasti dodatno su pogoršali situaciju.
Prirodne katastrofe obično prate dezinformacije, uključujući teorije zavjere ili pokušaje poricanja znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama, kako je AFP izvijestio ovdje i ovdje.
Snimke na njemačkom i španjolskom prikazuju nekorištene brane uklonjene daleko od Valencije
Snimka na njemačkom jeziku prikazuje kompilaciju slika brana, od kojih su neke u procesu uništavanja, zajedno sa snimkama ulica poplavljenih vodom i snimkama zaslona medijskih izvješća o poplavama iz listopada 2024. Stvara se pogrešan dojam da je rušenje starih brana u raznim dijelovima Španjolske povezano s poplavama koje su pogodile regiju Valenciju.
AFP je potvrdio da je nekoliko fotografija poplavljenih ulica i automobila koje je odnijela voda, poput one s nagomilanim automobilima na ulici, one s automobilima zaglavljenima na cesti i snimke poplavljenog trgovačkog područja, snimljene u Sedavíju u Massanassi i trgovačkom centru Bonaire, nekim od područja u predgrađu grada Valencije pogođenim poplavama.
Nekoliko obrnutih pretraživanja snimki pokazalo je da su brane u toj kompilaciji bile male brane uklonjene prije mnogo godina i daleko od Valencije. Ustave su mali zidovi (arhivirano je ovdje) izgrađeni u rijekama za kontrolu razine vode ili preusmjeravanje dijela riječne vode za navodnjavanje i druge svrhe.
Jedna je bila neaktivna brana na rijeci Bernesga srušena 2012., kao što je prikazano u video izvješću koje je objavila Duero Hydrographic Association (Confederación Hidrográfica del Duero) na YouTubeu na španjolskom i engleskom (arhivirano je ovdje i ovdje). Rečeno je da je brana građena za potrebe male hidroelektrane, a srušena je nakon isteka koncesijskog roka. Više nije bila u upotrebi i bila je u zapuštenom stanju, što je uzrokovalo nakupljanje mulja i pijeska koji su blokirali tok rijeke.
Još jedna mala ustava srušena je 2018. na rijeci Huebra, u zapadnoj Španjolskoj (arhivirano je ovdje), kao što je objašnjeno u ovoj snimci koju je 2020. objavio Proyecto Cipriber, projekt sponzoriran od strane EU koji je izvršio uklanjanje stare brane (arhivirano je ovdje). Cilj projekta je obnoviti i zaštititi populacije autohtonih ciprinida koji su endemični za jugozapadno područje pokrajine Salamanca. U snimci se navodi da se brana izgrađena 1958. više ne koristi, a odluka o njezinom uklanjanju donesena je 2018. nakon isteka koncesije.
Snimka zaslona u videozapisu također prikazuje članak španjolskog RTVE-a iz 2022. o naporima Španjolske da obnovi prirodu i rijeke koje slobodno teku uklanjanjem brana koje se ne koriste, uglavnom malih brana (arhivirano je ovdje), i njegovom blagotvornom utjecaju na prirodu i ekosustave.
Španjolska ruši male brane koje se ne koriste
Snimka na njemačkom također prikazuje dijelove snimke na španjolskom koji su srpski korisnici podijelili na društvenim mrežama. Videozapis dolazi iz epizode emisije "El gato al agua" iz svibnja 2023. na španjolskom TV kanalu El Toro TV. Tvrdi da je "2021. Španjolska bila vodeća zemlja u Europi u uklanjanju ili rastavljanju riječnih brana," s "108" struktura srušenih 2021. Videozapis je podijeljen s tvrdnjom da uklanjanje tih brana povećava sušu u Španjolskoj, što je nekoliko stručnjaka opovrglo u intervjuima za AFP 2022.
Raúl Sánchez Calvo, profesor Odsjeka za inženjerstvo agrošumarstva Visoke tehničke škole za inženjerstvo poljoprivrede, prehrane i biosustava (ETSIAAB) Politehničkog sveučilišta u Madridu, rekao je 2022. za AFP da su uklonjene ustave "male prepreke koje se nisu koristile, ruševine koje su napuštene u rijekama." Te male barijere mogu izazvati ili pogoršati poplave, stoga ih je potrebno ukloniti, rekao je.
Prema Dam Removal Europe, skupini aktivista i ekoloških nevladinih organizacija koje rade na uklanjanju umjetnih brana iz rijeka (arhivirano je ovdje), ukupno 108 brana demontirano je u Španjolskoj samo 2021. godine, gotovo polovica od 239 brana uklonjenih u Europi te godine. DRE-ova izvješća o uklanjanju brana navode da su 133 brane uklonjene 2022. i 95 2023. (arhivirano je ovdje i ovdje). To dovodi do ukupnog broja od 336 uklonjenih građevina između 2021. i 2023. godine.
Kako bi brane bile učinkovite protiv poplava, moraju moći pohraniti veliku količinu vode, rekao je za AFP Ignacio Escuder-Bueno, profesor hidrauličkog inženjerstva na Politehničkom sveučilištu u Valenciji, 5. studenog 2024. Međutim, to nije bio slučaj s infrastrukturom srušenom u Španjolskoj: "Neke brane ili ustave koje se više ne koriste mogu predstavljati opasnost za javnost ili imati negativne učinke na okoliš," rekao je Escuder-Bueno.
César Rodríguez, glavni tajnik španjolske udruge za zaštitu rijeka AEMS-Ríos con Vida, rekao je za AFP 4. studenog 2024. da srušene ustave nisu imale ikakvu ulogu u zaštiti od poplava. Rodríguez je rekao da ako se brana ne koristi ili ne održava, to može "uzrokovati nakupljanje materijala i, posljedično, porast razine vode." U najgorem slučaju, to bi moglo dovesti do poplave ili rušenja brane.
Isto se može reći i za veće građevine: Rodriguez je podsjetio na katastrofu iz 1982. kada su neobično jake kiše prelile branu Tous u slivu Júcar. Građevina koja je ostala nedovršena od 1978. srušila se, uzrokujući smrt ljudi u tom području južno od Valencije.
Tiskovni ured španjolskog Ministarstva za ekološku tranziciju (MITECO) rekao je AFP-u u elektroničkoj poruci od 4. studenoga 2024. da u cijeloj Španjolskoj od 2000. nisu srušene brane niti umjetna jezera koja se koriste za zaštitu od poplava. Samo "male brane ili ustave od nekoliko metara koje se više ne koriste" su uklonjene. U blizini Valencije, samo su brane Corindón na rijeci Turia i brane Algoder 1-4 na rijeci Rambla de L'Algoder srušene od 2000. godine - 2017. odnosno 2006. godine.
Karta dostupna na web stranici Geoportal španjolske vlade navodi sve brane, ustave i pregrade u zemlji. Podaci na karti pokrivaju godine od 2000. do 2021. U cijelom slivu Júcar, gdje se nalazi Valencia, ukupno je 28 brana srušeno između 2000. i 2021. (arhivirano je ovdje). U blizini Valencije uklonjene su samo građevine koje spominje MITECO na rijekama Rambla de L'Algoder i Turia:
To potvrđuje i karta Dam Removal Europe s podacima do 2023. (arhivirano je ovdje).
Zakon EU o obnovi nepravedno je optužen
U snimci na španjolskom jeziku netočno se tvrdi da španjolska vlada ispunjava ciljeve Agende 2030, odnosno "točku 6.6."
Agenda 2030 je okvir UN-a za ciljeve održivog razvoja (arhivirano ovdje). Točka 6 bavi se vodom i otpadnim vodama, a potpoglavlje 6.6 poziva na zaštitu i obnovu močvarnih ekosustava, koji "osiguravaju čistu vodu, ublažavaju poplave i suše i podržavaju bioraznolikost" (arhivirano je ovdje). U dokumentu se posebno ne spominje rušenje brana.
Rušenje napuštenih brana dio je španjolske nacionalne strategije obnove rijeka za razdoblje od 2022. do 2030. Prema izvješću španjolskog Ministarstva ekološke tranzicije, 737 zastarjelih brana i ustava srušeno je u zemlji do 2021. (arhivirano je ovdje).
EU također ima nekoliko propisa za upravljanje i zaštitu voda. Okvirna direktiva EU o vodama, koja je u državama članicama stupila na snagu u prosincu 2003., obvezuje zemlje EU da obnove ekosustave podzemnih voda, rijeka, jezera i okolnih područja (arhivirano je ovdje). Europska unija postavila je slične ciljeve u svojoj strategiji za bioraznolikost, posebice uklanjanjem zastarjelih ili napuštenih brana (poveznica je arhivirana ovdje).
Europska komisija je 22. lipnja 2022. predložila Uredbu o obnovi prirode kako bi pridonijela dugoročnoj obnovi degradiranih kopnenih i morskih područja EU-a. Jedan od ciljeva je "prepoznavanje i uklanjanje prepreka koje sprječavaju povezanost površinskih voda kako bi se najmanje 25.000 km rijeka vratilo u stanje slobodnog protoka do 2030.," navodi Europska komisija na svojoj stranici. Od država članica "očekuje se da Komisiji dostave nacionalne planove obnove" do sredine 2026.
Dok projekte poput Cipribera može financirati EU, na primjer kroz program Life (arhivirano je ovdje i ovdje), AFP nije pronašao izravno financiranje EU-a španjolskoj vladi posebno za uklanjanje brana, a kamoli struktura koje se trenutačno koriste.
EU-ov Zeleni plan i zelene politike često su meta dezinformacija.
AFP-ove provjere tvrdnji o klimi možete pronaći ovdje.
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas