Klimatske promjene mogu uzrokovati snažnije snježne oluje, ali i manje snijega sveukupno

Poricatelji klimatskih promjena često tvrde da su naizgled kontradiktorni vremenski fenomeni – primjerice, obilne snježne padaline u vrijeme kada globalne temperature rastu – dokaz da je globalno zagrijavanje laž. Nedavne objave na društvenim mrežama dijele dva naizgled proturječna novinska naslova u kojima znanstvenici istovremeno pripisuju i obilne snježne padaline i manjak snijega klimatskim promjenama. No, znanstvenici inzistiraju da takvi vremenski obrasci nisu međusobno isključivi. Stručnjaci su za AFP rekli da zagrijavanje klime može dovesti do ekstremnijih vremenskih uvjeta, uključujući i snježne oluje.

"Sve je jasno kao dan...", napisao je korisnik Facebooka 4. siječnja 2025., komentirajući usporedni snimak zaslona dvaju naizgled proturječnih naslova, uz zaključak popraćen emotikonom klauna. Naslovi, očito strojno prevedeni s njemačkog jezika, djeluju kao da se međusobno isključuju. "Stručnjaci se slažu: Obilne snježne padaline znak su klimatskih promjena", stoji u prvom naslovu, dok drugi kaže: "Nedostatak snijega je posljedica klimatskih promjena koje je stvorio čovjek".

Slika je na Facebooku podijeljena više od 130 puta od svoje prve objave, a mnogi su korisnici ismijavali naizgled proturječne izjave. "Kako god bilo, stručnjaci i dnovinari znaju da je za to kriva klima", napisao je jedan korisnik. "Stručnjaci su se konačno složili oko klimatskih promjena", dodao je drugi uz emotikone koji se smiju. "Koji idioti", napisao je treći, "zar stvarno misle da smo toliko glupi?", upitao je.

AFP je utvrdio da su oba naslova doista točno prevedena i potječu iz uglednih njemačkih i austrijskih medija. Međutim, izvučeni su iz konteksta. Dva naslova odnose se na dva različita trenda, a više stručnjaka potvrdilo je za AFP da se ti podaci međusobno ne isključuju – klimatske promjene mogu uzrokovati ukupno smanjenje snježnog pokrivača, dok istovremeno dovode do intenzivnijih snježnih oluja.

Image

Snimke zaslona obmanjujućih objava na Facebooku, preuzete 10. siječnja 2025.

Naslovi se fokusiraju na različite posljedice

Koristeći napredno pretraživanje interneta s ključnim pojmovima iz naslova prevedenim na njemački jezik, uz ograničenje na medije spomenute u naslovima, AFP je pronašao izvorne članke na web stranicama Focus Online i Der Standard (arhivirano ovdje i ovdje).

Članak s Focus Onlinea, datiran 6. prosinca 2023., izvještava o vjerojatnim uzrocima snježne oluje iz 2023. godine, koja je zahvatila veći dio srednje Europe, a posebno teško pogodila njemačku saveznu državu Bavarsku (arhivirano ovdje). U članku se, pozivajući na fact-check koji je 4. prosinca 2023. objavio Tagesschau (arhivirano ovdje), naglašava važna razlika između "vremena" – lokalnog fenomena – i "klime" – dugoročnog trenda. "Snijeg je sve rjeđa pojava, ali kada padne, padaline su obilne", navodi članak s Focus Onlinea. I u članku, kao i u fact-checku Tagesschaua, stručnjaci ističu da su klimatske promjene doprinijele intenzitetu snježne oluje.

Francuski i talijanski istraživači s francuskog instituta Pierre Simon Laplace, u sklopu projekta ClimaMeter, zaključili su da je snježna oluja iz 2023. godine bila "uglavnom jedinstven događaj" i da su prirodne klimatske varijacije imale ulogu u njezinu nastanku. Međutim, njihov glavni zaključak bio je da je oluja "uglavnom pojačana klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem" (arhivirano ovdje).

Image

Nogometni stadion Allianz Arena u Münchenu zatrpan snijegom u prosincu 2023., nakon snježne oluje koja je pogodila Njemačku početkom prosinca. (AFP / Alexandra Beier)

Članak u Der Standardu, datiran 11. siječnja 2024., izvještava o studiji objavljenoj u časopisu Nature 10. siječnja (arhivirano ovdje), koja je analizirala trendove snijega na sjevernoj hemisferi i zaključila da su opći gubitak snijega i njegove posljedice na opskrbu vodom posljedica ljudskih aktivnosti. Isti članak također napominje da su neka područja, poput Kalifornije i Arizone u Sjedinjenim Državama, prethodne godine iskusila ogromne količine snijega. "Ekstremni događaji poput snježnih oluja imaju tendenciju postati učestaliji i intenzivniji u svijetu koji se zagrijava", navodi se u članku. I sama studija u časopisu Nature ističe da "zagrijavanje može pojačati oborine tijekom hladne sezone i ekstremne snježne padaline".

Članci u Focus Onlineu, koji izvještava o snježnoj oluji u Njemačkoj, i Der Standardu, koji se osvrće na studiju iz Naturea, iznose slične tvrdnje i dolaze do sličnih zaključaka, pozivajući se na stručnjake – da klimatske promjene uzrokuju rjeđe padanje snijega, ali da snježne padaline mogu postati obilnije kada se pojave. Razlika u naslovima proizlazi iz činjenice da se Der Standard usredotočio na prvi zaključak, dok je Focus Online naglasio drugi.

'Čitatelji bi mogli odbaciti oba'

Jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature o kojoj je pisao Der Standard, klimatolog Justin S. Mankin s Dartmouth Collegea, izjavio je za AFP putem e-maila 9. siječnja 2025. kako ne postoji razlog zašto oba naslova ne bi mogla biti istinita u isto vrijeme. "Snježne padaline mogu biti obilnije kada se dogode, zbog veće količine energije u toplijem svijetu koja pokreće zimske oluje", rekao je Mankin. "Istovremeno, ukupna količina snježnog pokrivača tijekom zimske sezone može se smanjiti zbog općenito toplijih zima. Dakle, oba su zaključka u skladu sa zagrijavanjem."

Upitan smatra li da snimka zaslona namjerno nastoji izazvati sumnju u znanost o klimatskim promjenama, Mankin je napomenuo: "Rekao bih da prosječni čitatelj može zaključiti da su izjave neusklađene te stoga odbaciti obje."

Drugi autor studije, klimatolog Alexander Gottlieb, također je potvrdio za AFP u e-mailu 9. siječnja 2025. da obje tvrdnje – da klimatske promjene uzrokuju i manje snijega i obilnije snježne padaline – mogu biti istinite. "Znanstveni konsenzus nedvojbeno potvrđuje da su ljudske emisije i aktivnosti zagrijale Zemlju te da toplija atmosfera može zadržati više vlage", objasnio je Gottlieb, dodajući kako povećana vlažnost zraka stvara potencijal za obilnije oborine – bilo u obliku kiše ili snijega. "Ako se to intenzivirano padanje oborina dogodi kada su temperature ispod nule, možemo doista svjedočiti vrlo obilnim snježnim padalinama, što je potpuno u skladu s očekivanjima o klimatskim promjenama."

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler također je potvrdio za AFP putem e-maila 10. siječnja 2025. da klimatske promjene mogu dovesti do obilnijih snježnih padalina. " Zagrijavanjem planeta, raste količina vodene pare u atmosferi", rekao je Güttler. " Kombinacija ova dva efekta u nekim uvjetima mogu dovesti do povećanja količine snijega. "

Güttler je pritom citirao studiju iz časopisa Nature iz 2021. godine (arhivirano ovdje), koja detaljnije istražuje ovaj mehanizam. Studija iz 2021. pojašnjava da "globalno zagrijavanje ima dva suprotna utjecaja" u pogledu snježnih padalina. "Povećana vlažnost omogućuje intenzivne snježne padaline, dok više temperature smanjuju vjerojatnost snijega."

Image

Graf koji prikazuje osjetljivost snijega na globalno zagrijavanje u sjevernoj hemisferi - količina snijega ubrzano se smanjuje nakon što temperatura naraste iznad -8 C (AFP / Valentin RAKOVSKY, Valentina BRESCHI)

Studija iz 2024. godine, koju su proveli Mankin i Gottlieb, pokazala je da odnos između zagrijavanja i snježnog pokrivača – akumuliranog snijega – nije linearan, što znači da ne postoji izravan, mjerljiv učinak koji se događa sa svakim stupnjem porasta temperature. Autori su identificirali ključnu temperaturnu granicu, iznad koje količina snijega brzo opada, dok ispod te granice snježne padaline nisu značajno pogođene.

"Područja s prosječnim zimskim temperaturama iznad -8 °C bilježe mnogo veći gubitak snijega sa svakim dodatnim stupnjem zagrijavanja", objasnio je Mankin. "Ovaj nelinearni karakter prosječnih zimskih temperatura razlog je zašto snježni pokrivač u vrlo hladnim regijama ne pokazuje gubitke, dok regije blizu temperaturnog praga od -8 °C, kojeg smo identificirali, doživljavaju ubrzane gubitke."

Mankin je za AFP izjavio kako njihovo istraživanje pruža "robusne dokaze" da ljudske aktivnosti doprinose promjenama u količini snježnih padalina, napominjući da se ono "nadodaje na konsenzus" prema kojem zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem utječe na važne izvore vode.

Više provjera činjenica na temu klime možete pronaći ovdje na hrvatskom ili ovdje na engleskom.