EU ne može poništiti izbore: izjava bivšeg povjerenika Thierryja Bretona pogrešno je protumačena

"EU globalist Thierry Breton poslao otvorenu prijetnju Njemačkoj vezanu za skorašnje parlamentarne izbore," tvrdi se u naslovu hrvatskog portala Epoha od 12. siječnja 2024. Prema članku, Breton je izjavio kako bi EU mogla poništiti njemačke izbore ako na njima pobijedi desničarska stranka AfD, kao što je to učinila i na predsjedničkim izborima u Rumunjskoj.

Drugi hrvatski desno orijentirani portal dodao je tu istu tvrdnju u komentar preuzet s portala Lider, u kojem se Breton uopće ne spominje, te je potom tvrdnju o Bretonu istaknuo i u svojoj objavi na Facebooku od 13. siječnja.

U članku na portalu Epoha, čije je objave AFP više puta opovrgavao (na primjer ovdje, ovdje ili ovdje), umetnuta je i objava na X-u Elona Muska, koji otvoreno podržava njemačku krajnje desničarsku stranku AfD (arhivirano ovdje). U toj objavi nalazi se citat Thierryja Bretona i isječak snimke njegovog intervjua na francuskom kanalu RMC, u kojem je izjavio: "To smo učinili u Rumunjskoj, učinit ćemo to i u Njemačkoj ako bude potrebno."

Ista se tvrdnja širila i na Telegramu na hrvatskom, gdje je na više kanala pregledana više od 4500 puta.

Snimka i netočna tvrdnja su također podijeljeni u objavama na društvenim mrežama na raznim jezicima poput srpskog, njemačkog, češkog, rumunjskog, slovačkog, nizozemskog, francuskog, španjolskog, taljanskog i grčkog. Političar AfD-a je takođe podijelio objavu pozivajući se na Muska.

Međutim, izjava Thierryja Bretona izrezana je i obmanjujuće izvučena iz konteksta. Bivši povjerenik EU-a govorio je na RMC-u o tome kako Europska unija može primijeniti svoj Akt o digitalnim uslugama (DSA) u slučaju uplitanja platformi društvenih medija u izborne procese (arhivirano ovdje i ovdje).

Image

Snimke zaslona obmanjujućih objava na Facebooku i Telegramu, preuzete 6. veljače 2025.

U intervjuu objavljenom 9. siječnja 2025. voditeljica Apolline de Malherbe razgovarala je s Bretonom o opasnosti za Europu ako se Elon Musk umiješa i utječe na izborne kampanje i politiku država članica EU-a. Breton je objasnio da je EU pravno spremna za takav izazov zahvaljujući DSA-u. "Siguran sam da će biti poduzete sve mjere kako bi se osiguralo da on poštuje zakon", rekao je.

Apolline de Malherbe potom je pitala treba li se EU bojati Muskova utjecaja s obzirom na to da je vlasnik X-a i Starlinka te istaknuti član nove Trumpove administracije.

"Pričekajmo i vidimo što će se dogoditi te ostanimo hladne glave. Također, provodimo naše zakone u Europi kada postoji rizik da budu zaobiđeni. Ako ih ne provodimo, to doista može dovesti do stranog uplitanja. Učinili smo to u Rumunjskoj, morat ćemo, ako bude potrebno, i u Njemačkoj", rekao je Breton. Samo je taj dio intervjua podijeljen u obmanjujućim objavama i člancima.

Njemačka se spominje nakon Muskove podrške AfD-u u objavama, kao i razgovora između Muska i glavne kandidatkinje AfD-a Alice Weidel, koji je već bio najavljen u vrijeme Bretonova intervjua.

U Rumunjskoj je Ustavni sud poništio prvi krug predsjedničkih izbora nakon optužbi da je vođena skrivena politička kampanja u korist populističkog kandidata krajnje desnice te da je manipuliran TikTokov algoritam. U zasebnom postupku, EU je pokrenula "službeni postupak protiv TikToka zbog izbornih rizika na temelju Akta o digitalnim uslugama" (arhivirano ovdje i ovdje).

DSA je uredba Evropske unije (arhivirano ovdje) koja ima za cilj zaštititi prava korisnika digitalnih usluga, poput velikih platformi Facebooka ili X-a, te internetskih pretraživača. Između ostalog, to znači da pružatelji usluga, poput društvenih mreža, moraju jamčiti slobodu izražavanja i poduzeti mjere protiv govora mržnje, ali i manipulacija, objašnjava Europska komisija na svojoj stranici. Države članice EU-a odgovorne su za provedbu DSA-a. Thierry Breton bio je povjerenik za unutarnje tržište EU-a od 2019. do 2024. i odigrao je ključnu ulogu u pregovorima o ovoj uredbi.

Ustavni sud Rumunjske je poništio predsjedničke izbore, ne EU

Kandidat krajnje desnice Călin Georgescu je, na veliko iznenađenje, pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj krajem studenoga 2024. (arhivirano ovdje). Ustavni sud je, međutim, u prosincu proglasio glasanje nevažećim, navodeći da je izborni proces bio neregularan i da su birači izmanipulirani nezakonitim favoriziranjem ovog predsjedničkog kandidata na društvenim mrežama. Dokumenti obavještajnih službi, koje je objavio ured predsjednika, spominju "agresivne ruske hibridne akcije", uključujući kibernetičke napade (arhivirano ovdje).

Dokumenti također detaljno opisuju masovnu promociju Georgescua na društvenim mrežama uoči glasanja (arhivirano ovdje). Ostaje nejasno tko je organizirao skrivenu političku kampanju ili nezakonito iskoristio platforme društvenih medija. Istrage lokalnih medija, primjerice, ukazale su na liberalno-konzervativnu rumunjsku stranku PNL (arhivirano ovdje).

Prvi krug glasanja ponovno će se održati 4. svibnja 2025.

Prema stručnjacima Njemačkog znanstvenog medijskog centra, odluka rumunjskog Ustavnog suda temelji se prvenstveno na rumunjskom ustavu (arhivirano ovdje), koji jamči slobodne, redovite i poštene izbore. To znači "sprječavanje bilo kakvog neopravdanog uplitanja u izborni proces", rekao je profesor prava Matthias Kettemann sa Sveučilišta u Innsbrucku u priopćenju Centra povodom odluke (arhivirano ovdje).

Prema izvješćima obavještajnih službi dostavljenima Ustavnom sudu, slobodno glasanje bilo je ugroženo tijekom predsjedničke izborne kampanje. Ti izborni principi "odgovaraju osnovnoj svrsi Akta o digitalnim uslugama", objasnio je Matthias Kettemann. "Zbog kampanje dezinformacija koju je identificirao rumunjski Ustavni sud, posebno u vezi s lažnim računima koji su korišteni u koordiniranoj kampanji i neprijavljenim plaćenim političkim oglasima na TikToku, vjerojatno je došlo do kršenja DSA-a."

Europska komisija je "pokrenula formalni postupak protiv TikToka zbog sumnje da je prekršio Akt o digitalnim uslugama u vezi s njegovom obvezom da pravilno procijeni i ublaži sustavne rizike povezane s integritetom izbora, posebno u kontekstu nedavnih rumunjskih predsjedničkih izbora održanih 24. studenoga", stoji u priopćenju EK. Međutim, nigdje se ne spominje rezultat izbora niti poništenje glasanja.

Breton odgovorio Musku: EU nema ovlasti poništiti izbore

Sam Thierry Breton odgovorio je na objavu Elona Muska i odbacio obmanjujuću tvrdnju: "EU nema mehanizme da poništi izbore bilo gdje u EU", napisao je 11. siječnja 2025. Njegove izjave, citirane u obmanjujućim publikacijama, odnosile su se na "provedbu DSA-a i njegove obveze moderacije".

AFP je kontaktirao Bretona, koji je u telefonskom razgovoru 24. siječnja 2025. rekao da je Muskova tvrdnja "Fake news" (lažna vijest, op. a.). "EU apsolutno nema takav mehanizam", izjavio je. Ovo nije prvi put da su se Breton i Elon Musk javno sukobili oko DSA-a.

Pretraga ključnih riječi "izbori" i "poništavanje" u tekstu Ugovora o Europskoj uniji (arhivirano ovdje) i u tekstu Ugovora o funkcioniranju Europske unije (arhivirano ovdje) nije pronašla nikakav dokaz koji bi potkrijepio obmanjujuću tvrdnju.

Matthias Ruffert, profesor i predsjednik Katedre za javno pravo i europsko pravo na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, potvrdio je u e-mailu za AFP 27. siječnja 2025. da EU nema nadležnost proglasiti nevažećim nacionalne izbore u državama članicama.

Glasnogovornica predstavništva Europske komisije u Njemačkoj također je to potvrdila u e-mailu za AFP 24. siječnja 2025.

Poništavanje izbora u Njemačkoj ne može se proglasiti bez Bundestaga

U teoriji, izbori za njemački Bundestag mogu se osporiti i, posljedično, ponoviti. "Prema Ustavu Savezne Republike Njemačke (članak 41.), njemački Bundestag odlučuje o valjanosti saveznih izbora," objasnila je za AFP 19. siječnja 2025. glasnogovornica Savezne službe odgovorne za nadzor izbora na saveznoj razini. Nakon toga postoji "mogućnost podnošenja izborne žalbe Saveznom ustavnom sudu". Europska unija ne igra nikakvu ulogu u tom procesu.

Savezna vlada također je demantirala obmanjujuću tvrdnju u objavi postavljenoj na Instagramu 21. siječnja 2025.

Slično kao u Rumunjskoj, članak 38. Ustava Savezne Republike Njemačke propisuje da se "zastupnici njemačkog Bundestaga biraju na općim, neposrednim, slobodnim, jednakim i tajnim izborima".

Ako se zakon prekrši ili dođe do ozbiljnih nepravilnosti, izbori za Bundestag mogu biti osporeni, objasnio je Matthias Kettemann u analizi za Njemački znanstveni medijski centar. "Ozbiljne nepravilnosti i kršenja zakona postoje samo ako mogu promijeniti izborni rezultat ili dovesti u pitanje integritet cijelog izbornog procesa," napisao je.

AFP je na njemačkom već opovrgnuo sličnu tvrdnju da je savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier prijetio poništenjem izbora.