Novo istraživanje o strujama u Atlantiku pogrešno je interpretirano

Novo znanstveno istraživanje tvrdi da su oceanske struje "stabilne," navodi Anthony Watts u članku objavljenom 28. veljače 2025. na svojoj stranici.

"Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija ne kolabira, ne usporava se katastrofalno i neće izazvati ledeno doba. Najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju ono što su podaci promatranja pokazivali desetljećima: varijacije AMOC-a su prirodne i nema nadolazeće krize," rekao je Watts, čije tvrdnje je AFP ranije provjerio.

Stranica Climate Change Dispatch, čest izvor dezinformacija o pitanjima zaštite okoliša, opetovano je objavila članke koji osuđuju "uzbunu" o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima, uključujući o pokretnoj traci oceana.

Image

Snimka zaslona članka sa stranice climatechangedispatch.com od 14. ožujka 2025.

Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC) složen je sustav oceanskih struja, uključujući Golfsku struju, koja pokreće toplinu iz toplijih područja prema sjeveru i stoga je ključna za životne uvjete na Arktiku, budući da prenosi hranjive tvari potrebne za održavanje života u oceanu (arhivirano je ovdje).

Slabljenje sustava jedna je od prijelomnih točaka koja zabrinjava znanstvenike zbog kaskadnih učinaka koje bi moglo izazvati (arhivirano je ovdje).

Image

Grafika prikazuje učinke i funkcioniranje Atlantske meridijalne preokretne cirkulacije (AFP / Nalini LEPETIT-CHELLA, Sabrina BLANCHARD)

Watts temelji svoj članak na dvije recenzirane studije objavljene u siječnju i veljači 2025. (arhivirane su ovdje i ovdje) kako bi podupro svoju tvrdnju o "stabilnim" oceanskim strujama u Atlantiku za koje kaže da je "izuzetno malo vjerojatno da će propasti u doglednoj budućnosti." Tvrdi da studije nisu dobile medijsku pažnju jer su bacale sumnju na klimatske promjene i njihov utjecaj na AMOC, unatoč tome što je više novinskih kuća izvještavalo o nalazima, uključujući AFP (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje).

Klimatolozi, uključujući jednog od autora čiji se rad spominje u objavi na blogu, rekli su da je Watts netočno predstavio nalaze o toj temi.

"Naša studija pokazuje da iako je kolaps AMOC-a malo vjerojatan u ovom stoljeću, slabljenje je vrlo vjerojatno - promjena s ozbiljnim posljedicama koje članak Antonyja Wattsa ne priznaje," rekao je 4. ožujka za AFP Jonathan Baker, oceanolog iz Met Officea u Ujedinjenom Kraljevstvu i dopisni autor u jednoj od studija.

Slabljenje struja

Baker je rekao da će, ako sustavi oceanskih struja budu oslabljeni, to vjerojatno promijeniti globalne obrasce padalina - povećavajući rizike od suša i poplava - posebno duž istočne obale Sjedinjenih Država, ubrzati porast razine mora, poremetiti morske ekosustave i smanjiti sposobnost oceana da apsorbira ugljični dioksid.

Takvi utjecaji već su istraživani (arhivirano je ovdje i ovdje).

"Naš zaključak da će AMOC vrlo vjerojatno oslabiti u ovom stoljeću poklapa se s puno literature," rekao je Baker.

Njemački oceanograf i klimatolog, Stefan Rahmstorf, vodeći znanstvenik u studiji o AMOC-u, rekao je da dio zabune na internetu potječe od toga što autori studije koriste drugačiju definiciju za ono što bi bilo kolaps AMOC-a - naime potpuni prekid bilo gdje u sjevernom Atlantiku. "Dakle, prema njihovoj definiciji AMOC se ne urušava," rekao je 14. ožujka.

"U srži, postoji samo neslaganje oko" terminologije koja se koristi, rekao je, a autori studije potvrdili su da bi slabiji AMOC imao velike utjecaje na klimu.

Neovisni znanstvenici su rekli za AFP da se studija ne razlikuje bitno od ranijih radova na tu temu.

Povijesna rekonstrukcija

Prije 2004. nije bilo odgovarajućih mjerenja oceanskih mreža, pa znanstvenici koji žele proučavati dulje uzorke u promjenama AMOC-a moraju ispitati neizravne podatke kao što su obrasci slanosti oceana ili paleoklimatske zamjenske podatke.

U slučaju druge studije koju je istaknuo Watts (arhivirano je ovdje), Jens Terhaar sa Sveučilišta u Bernu i njegov tim koristili su podatke o gubitku topline na površini oceana.

Utvrdili su izostanak pada u AMOC-u od 1960. prema ponovnoj analizi temeljenoj na različitim simulacijskim modelima.

Ova studija ne znači da AMOC "neće opadati ili propasti" u budućnosti, rekao je Terhaar ranije za AFP. "Očekujemo da će AMOC vrlo brzo oslabiti i da će posljedice (tog slabljenja) biti ozbiljne."

Rahmstorf je također rekao da je Watts izvukao nalaze studije iz konteksta.

Zbog upotrebe zamjenskih podataka za rekonstrukciju evolucije oceanskih struja između 1960. i sada komplicirano je procijeniti je li se već dogodilo slabljenje izvan normalnog raspona varijabilnosti.

To su "rezultati modela, a poznato je da su površinski tokovi tih modela ponovne analize posebno nesigurni," naveo je Rahmstorf.

Poziv na još istraživanja

Trenutačno ne postoji znanstveni konsenzus o tome kada bi se moglo dogoditi predviđeno slabljenje AMOC-a, ali u šestom izvješću o procjeni UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) izraženo je "srednje čvrsto uvjerenje da se Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija neće naglo srušiti prije 2100. godine" (arhivirano je ovdje).

U listopadu 2024., konzorcij najistaknutijih znanstvenika na tu temu pozvao je u otvorenom pismu na dodatna istraživanja AMOC-a i promjena u njegovom ponašanju.

"Nedavna istraživanja od posljednjeg izvješća IPCC-a sugeriraju da je IPCC podcijenio ovaj rizik i da je prelazak te prekretnice ozbiljna mogućnost već u sljedećih nekoliko desetljeća," napisali su u izjavi (arhivirano je ovdje).

Jedan od potpisnika pisma, britanski paleoceanograf David Thornalley, rekao je za AFP 14. ožujka da iako postoji "puno neizravnih dokaza za slabljenje AMOC-a," kao i "neki dokazi protiv," znanstvenici se slažu da će AMOC vjerojatno značajno oslabiti u budućnosti.

Čak i bez konsenzusa o mogućim postojećim promjenama u atlantskim strujama, znanstvenici se slažu da je primarni pokretač globalno zatopljenje.

"Osnovna fizika sugerira da bi to trebao biti slučaj i svi IPCC modeli to pokazuju," rekao je Thornalley. "Postoji rasprava o tome koliko brzo i u kolikom razmjeru, ali u gotovo svim slučajevima klimatski utjecaji su značajni i mi ih želimo izbjeći."

Klima koja se zagrijava na Zemlji ima niz učinaka na oceanske ekosustave, uključujući otapanje ledenih ploča i ledenjaka, porast razine mora, zakiseljavanje oceana i izbjeljivanje koraljnih grebena, što sve naglašava hitnu potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničilo daljnje globalno zatopljenje.

AFP je istražio druge netočne i obmanjujuće tvrdnje o utjecajima antropogenog zagrijavanja na naše oceane.