Snimka osobe koja je preživjela Holokaust kako hvali ruske vojnike izvučena je iz konteksta

"Dana 19. travnja 2023. u poljskoj prijestolnici, na službenoj ceremoniji obilježavanja 80. obljetnice ustanka u Varšavskom getu, stariji Židov izrekao je neugodnu istinu," stoji u objavi na Facebooku koja je od 27. travnja prikupila 236.000 pregleda i podijeljena 3.500 puta. Uključuje 47-sekundni isječak govora na tom događaju Mariana Turskog koji je preživio Holokaust.

Na poljskom se čuje kako Turski kaže: "To su doživjeli od ruku Nijemaca i Ukrajinaca i Litvanaca koji su s njima surađivali" i kasnije izražava zahvalnost "Sovjetskoj vojsci, koja se uglavnom sastojala od Rusa" što ga je oslobodila iz Auschwitza. "Moja zahvalnost njima, onima koji su me oslobodili iz njemačkih logora, živjet će dok god ja živim."

"Poljski Židov rekao je Dudi neugodnu istinu..." ili "Elita je šutjela, pogleda uprtog u tlo!!!" stoji u drugoj objavi na Facebooku s početka svibnja, koja sugerira da je Turski publici rekao nešto što nisu htjeli čuti.

Image

Snimke zaslona objava na Telegramu i Facebooku od 7. svibnja 2025.

Ista montirana verzija isječka s logotipom profila "Wielki patriot" pojavila se u objavi na poljskom na TikToku u travnju 2023. s citatom: "Marian Turski o ukrajinskim krvnicima i ruskom oslobođenju." Istovremeno se isječak pojavio na ruskim društvenim mrežama.

Korisnici društvenih mreža ističu da je Turski pohvalio Sovjetsku vojsku što ga je oslobodila: "Ovdje imate svjedočanstvo izravnog preživjelog. Tko ga je oslobodio i od koga???? Čujete li to? Vi ratni huškači? Tko je tamo radio najprljaviji posao? Ukrajinci i Litvanci. Oni koji danas oživljavaju fašizam u Europi, vi odvratne hijene. Duda, slušaj," napisao je jedan slovački korisnik.

"Svakog Židova koji tvrdi drugačije ili podržava (op. ur. kontroverznog ukrajinskog nacionalista iz Drugog svjetskog rata Stepana) Banderu, bilo u Ukrajini ili EU, poslao bih u Birkenau na šest mjeseci, uz puni tretman," piše u drugom komentaru.

Image

Komentari ispod objave. Snimku zaslona napravio AFP 7. svibnja 2025.

Zapravo, kratkom isječku nedostaje kontekst. Kombinira dva različita dijela 13-minutnog govora Turskog u kojem je odao počast stanovnicima Varšavskog geta zbog njihovog "herojstva, odlučnosti, patnje i mučeništva," osvrnuo se na pitanje antisemitizma i povukao paralele između djelovanja nacista i trenutačne ruske agresije u Ukrajini.

U Slovačkoj je isječak naveliko dijeljen nakon što je slovački premijer Robert Fico 15. travnja potvrdio svoju namjeru da posjeti Moskvu povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Njegovo putovanje kritizirala je slovačka oporba, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.

U pratnji kolega iz stranke SMER-SD, on je jedini čelnik EU-a i NATO-a koji je posjetio događaj čiji je dio bila i parada ruskih vojnika uključenih u rat s Ukrajinom. Dočekao ga je Vladimir Putin.

Naglašavanje potrebe za zahvalnošću ruskim vojnicima u sovjetskoj vojsci za njihovu ulogu u oslobađanju Slovačke na kraju Drugog svjetskog rata omiljena je tema vladinih političara i kanala za dezinformacije otkako je na vlast došla četvrta vlada Roberta Fica.

Isječci govora selektivno su uređeni

Pomoću obrnutog pretraživanja snimki, potvrdili smo da je govor održan tijekom proslave 80. obljetnice ustanka u Varšavskom getu 19. travnja 2023. Ubrzo nakon toga, punu verziju komemorativnog događaja objavio je poljski novinski portal Onet, kao i YouTube kanal poljskog predsjednika Andrzeja Dude, navodeći poljsku javnu televiziju TVP kao izvor slika (arhivirano je ovdje i ovdje).

Kao što smo mogli provjeriti gledajući cijeli govor Turskog, viralni isječak je montiran – prikazuje dvije različite sekvence i izostavlja trenutak kada čovjek koji je preživio Holokaust povlači paralele između zločina nacista i trenutačnih akcija ruske vojske u Ukrajini.

Isječak počinje snimkom poljskog predsjednika Andrzeja Dude usred rečenice Turskog o sudbini još jedne osobe koja je preživjela Holokaust, Krystyne Budnicke (rođene Hene Kuczerove).

Sekvenca korištena u drugoj polovici kratkog isječka zapravo je izgovorena tri i pol minute kasnije i uključuje riječi: "Poslan sam u Auschwitz i preživieo sam dva marša smrti. Tamo me oslobodila sovjetska vojska, koja se uglavnom sastojala od Rusa. Moja zahvalnost njima, onima koji su me oslobodili iz njemačkih logora, živjet će dok ja živim."

U tom trenutku isječak završava. To se događa doslovno sekundu prije nego što u originalnom videu Turski povuče paralelu između zločina nacista i trenutačnih akcija ruske vojske u Ukrajini.

"Ali... Mogu li ostati ravnodušan, mogu li šutjeti kada danas ruska vojska napada susjeda i osvaja njegov teritorij?," pitao je Turski okupljene u Varšavi.

"Mogu li šutjeti kada ruske rakete uništavaju ukrajinsku infrastrukturu – kuće, bolnice, kulturne spomenike? I sve to uzrokuje nagli porast smrtnosti i preranu smrt stotina tisuća civila! Mogu li šutjeti kada vidim sudbinu Buche, kada znam kako su Nijemci uništili Michniów u Poljskoj, Khatyn u Bjelorusiji, Lidice u Češkoj ili Oradour u Francuskoj?" nastavio je Turski.

Suprotno onome što se sugerira u objavama, njegove riječi su dočekane pljeskom.

Osim snimke, točne riječi Turskog mogu se provjeriti zahvaljujući potpunom transkriptu govora na poljskom i njegovom prijevodu na engleski na stranici Muzeja povijesti poljskih Židova.

Marian Turski bio je istaknuta osoba u Poljskoj

Za života Turski je upozoravao na iskrivljavanje povijesti, na primjer tijekom govora o 75. obljetnici oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, 27. siječnja 2020.: "Auschwitz nije pao s neba. Ne budite ravnodušni kada vidite laži o povijesti. Ne budite ravnodušni kada vidite da se prošlost iskrivljuje kako bi odgovarala trenutačnoj politici. Ne budite ravnodušni kada se bilo koja manjina diskriminira."

Marian Turski, rođen kao Moshe Turbowicz 1926., umro je 18. veljače 2025. u dobi od 98 godina. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, on i njegova obitelj poslani su u geto u Łódźu 1942. Njegovi rođaci potom su deportirani u Auschwitz. Turski je izbjegavao deportaciju do kolovoza 1944., kada se našao u jednom od posljednjih transporta za koncentracijski logor.

U siječnju 1945. preživio je tzv. "marš smrti" do koncentracijskog logora Buchenwald, a u travnju, kako su se američke trupe približavale, preživio je i marš do Terezína, gdje je ostao dok ga nije oslobodila sovjetska vojska.

Nakon rata nastanio se u Varšavi. Od 1945. bio je aktivan u omladinskoj organizaciji Poljske radničke stranke, a kasnije je radio u odjelu za tisak Poljske ujedinjene radničke stranke. Godine 1957. postao je novinar, a od 1958. bio je voditelj povijesne rubrike umjereno ljevičarskog tjednika Polityka. Prema vlastitim riječima, raskrstio je s Komunističkom partijom nakon antisemitskih čistki i sudjelovanja Poljske u invaziji na Čehoslovačku 1968. godine.