Masovni prosvjedi u Bugarskoj usmjereni na proračun za 2026. godinu, a ne zbog eura

Početkom studenog 2025. bugarska vlada predstavila je svoj plan proračuna za 2026. godinu. Prijedlog uključuje povećanje poreza i veće plaće za zaposlenike u javnom sektoru, no kritičari tvrde da su institucije koje upravljaju javnim financijama toliko duboko zahvaćene korupcijom da će te mjere samo poslužiti za jačanje postojećih korumpiranih praksi (arhivirano je ovdje). 

Sve oporbene stranke u parlamentu protivile su se planu proračuna, a najveća među njima — reformističko-liberalna "Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska" (PP–DB) — organizirala je niz prosvjeda zahtijevajući njegovo povlačenje. Prvi prosvjed održan je 26. studenog 2025. u glavnom gradu Sofiji i privukao je nekoliko tisuća ljudi, dok je drugi — najveći prosvjed u posljednjih nekoliko godina — održan 1. prosinca u Sofiji i u drugim velikim gradovima diljem zemlje, na kojem je sudjelovalo desetke tisuća ljudi (arhivirano je ovdje). Nakon prosvjeda, vlada je povukla početni plan proračuna, a parlament je 3. prosinca izglasao njegovo povlačenje (arhivirano je ovdje). 

"Cijela Bugarska je na nogama! Tisuće ljudi izlaze na ulice u masovnim prosvjedima protiv uvođenja eura. Građani izražavaju svoje nezadovoljstvo i strahove.. mnogi tvrde da će euro pogoršati životni standard, povećati cijene i ugroziti financijsku neovisnost zemlje," navodi se u objavi na Facebooku od 2. prosinca 2025. Objava sadrži kratki video nedavnog prosvjeda u Bugarskoj. Video isječci snimljeni su na nekoliko različitih mjesta i prikazuju prosvjednike kako mašu bugarskim zastavama. 

Isti video je podijeljen na korisnikovom Instagram profilu.  AFP je već više puta pisao o netočnim i obmanjujućim člancima ovog korisnika (na primjer, ovdje ili ovdje). 

Ostali profili navode da Bugari najčešće spominju Hrvatsku kao negativan primjer uvođenja eura: "Pa ne želite valjda da nam se dogodi hrvatski scenarij?" U komentarima ispod objave jedan korisnik je napisao: "Tako se to radi!!! Bravo Bugari!!! A mi, mi idemo na ulice zbog Tupsona i slicnih nebuloza." Drugi je naveo: "Samo u Hrvatskoj podržavaju sve naopako sta dolazi sa zapada ."

Slične tvrdnje podijeljene su na srpskom i nizozemskom jeziku.

Međutim, istraga AFP-a utvrdila je da ovo tumačenje prosvjeda u hrvatskim objavama ne odgovara stvarnim događajima u Bugarskoj. Demonstracije su bile protiv državnog proračuna za 2026. godinu, a ne protiv uvođenja eura, što su potvrdili organizatori prosvjeda iz pokreta "Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska". Štoviše, oporbene stranke koje su podržale prosvjede, a protive se euru, nisu javno tvrdile na društvenim mrežama da su prosvjedi bili usmjereni protiv uvođenja nove valute. Novinari AFP-a na terenu također su potvrdili da su prosvjedi bili usmjereni na proračun za 2026. godinu.

Image

Snimka zaslona netočne objave na Facebooku, snimljena 4. prosinca 2025. AFP je dodao crveni križ

Proračun za 2026. bit će prvi sastavljen i proveden u eurima, budući da će Bugarska 1. siječnja 2026. pristupiti eurozoni. No zemlja ostaje duboko podijeljena po pitanju usvajanja eura. Prema anketi provedenoj u listopadu i studenom 2025. (može se preuzeti odavde), 51% Bugara podržava ulazak zemlje u eurozonu, dok se 44 % protivi. Ta podjela odražava se i na političkoj razini. 

Planirano usvajanje eura u Bugarskoj predmet je učestalih dezinformacijskih kampanja, uključujući netočne tvrdnje koje su prethodno opovrgli novinari za provjeru činjenica AFP-a na bugarskom jeziku.

Protesti u nekoliko bugarskih gradova

AFP je identificirao lokacije prikazane na slikama i video isječcima podijeljenima u snimci koja prati obmanjujuću tvrdnju.

Video isječci od 1. prosinca također su se masovno širili u Bugarskoj, gdje su dijeljeni u kontekstu prosvjeda protiv plana državnog proračuna (arhivirano je ovdje).

Snimke su snimljene u bugarskoj prijestolnici Sofiji — uključujući Trg neovisnosti (ovdje), Trg kneza Aleksandra I. (ovdje) i bulevar Dondukov (ovdje) — kao i u Plovdivu, drugom najvećem gradu u zemlji, na Bulevaru cara Borisa III. u blizini tunela ispod Starog kazališta (ovdje) i na Trgu ujedinjenja (ovdje).

Organizatori su pozvali na prosvjed protiv plana proračuna

Prosvjede je organizirao PP-DB. Kao što se vidi na stranicama događaja na Facebooku – na najpopularnijoj društvenoj mreži u Bugarskoj – prosvjed 26. studenog (arhivirano je ovdje) i prosvjed 1. prosinca 2025. (arhivirano je ovdje) organizirani su kao protivljenje planu državnog proračuna zemlje za 2026. godinu. 

"Prosvjed nije bio protiv eura. Prosvjed je bio protiv pljačkanja Bugarske proračunom za 2026. godinu", rekao je za AFP telefonom 4. prosinca 2025. Naïo Titsin, glasnogovornik pokreta "Nastavljamo promjenu".

"Nije bilo nijednog slogana protiv eura ili našeg ulaska u eurozonu. Naprotiv, bile su samo europske i bugarske zastave. A mi, organizatori, najveći smo pristaše eurozone", rekao je za AFP u poruci 4. prosinca 2025. Ivailo Mirčev, supredsjednik stranke "Demokratska Bugarska".

Novinari AFP-a na terenu također su potvrdili da su prosvjedi bili protiv proračuna za 2026. godinu. Također su vidjeli najmanje dva transparenta s izraženom podrškom bugarskom usvajanju jedinstvene valute EU-a.

Jedan takav transparent zabilježio je i naš fotograf, kao što je prikazano na sljedećoj fotografiji:

Image

Prosvjed u Sofiji, 1. prosinca 2025. AFP je uz pomoć povećala prikazao uvećani dio transparenta koji podržava euro (AFP / Nikolay DOYCHINOV)

Na javno dostupnim fotografijama korisnika na Facebooku pronašli smo još jedan takav transparent na kojem piše: "Da za euro, ne za Proračun 2026." 

Novi prosvjed koji organizira PP-DB zakazan je za 10. prosinca, a poziva na ostavku vlade (arhivirano ovdje). 

Protesti protiv vladinog proračuna, a ne zbog eura 

Tri oporbene stranke u 51. Narodnoj skupštini Bugarske protive se usvajanju eura u zemlji. Najveća među njima – proruska i krajnje desna stranka "Vazrazhdane" – čak je organizirala nekoliko prosvjeda upravo protiv eura.

Najveći od njih održan je u veljači 2025., kada su izbili sukobi između prosvjednika i policije, a zabilježeni su i vandalski napadi na zgradu Predstavništva Europske komisije u Sofiji. Prosvjedi protiv eura održani su i krajem svibnja, u lipnju i rujnu, iako su bili manji po opsegu.

AFP je pregledao javne izjave i objave na Facebooku sa službene stranice stranke "Vazrazhdane" i profila njezina vođe, Kostadina Kostadinova. Iako je stranka dosljedno izražavala svoje protivljenje uvođenju eura, nismo pronašli pozive koji bi upućivali na to da su prosvjedi 26. studenog i 1. prosinca bili usmjereni protiv eura. Predstavnici stranke izjavili su da podržavaju prosvjede koje je organizirao PP–DB protiv plana proračuna za 2026. godinu, dok su istovremeno zasebno pozivali na ostavku vlade i nove prijevremene izbore u zemlji. Stranka je čak organizirala dodatne prosvjede pozivajući na ostavku vlade. 

AFP je također pregledao javne izjave i objave na Facebooku drugih dviju političkih stranaka – MECh i "Velichie" – koje su također najavile svoju podršku prosvjedima koje je predvodio PP-DB protiv plana proračuna za 2026. godinu. Nazivajući ih građanskim prosvjedima, obje su stranke pozvale na ostavku vlade i prijevremene izbore, potičući svoje pristaše da se pridruže demonstracijama. 

Iako je Radostin Vassilev – vođa stranke MECh – u objavi 1. prosinca navečer jednom spomenuo izlazak Bugarske iz eurozone, euro nije bio predstavljen kao izravan cilj prosvjeda ni u jednoj od njegovih prethodnih izjava, a u to vrijeme iz njegove stranke nije bilo poziva na prosvjede protiv eura.

Hrvatsko iskustvo s eurom 

1. siječnja 2023. godine, Hrvatska je službeno postala dvadeseti član eurozone, a euro je zamijenio kunu kao službenu valutu. Proces uvođenja eura uključivao je niz pripremnih mjera, kao što je razdoblje dvostruke cirkulacije, tijekom kojeg su se istovremeno mogle koristiti i kune i euri, te obavezno dvostruko navođenje cijena radi zaštite potrošača. 

Prema profesoru Petru Soriću s Odsjeka za ekonomiju i poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, istraživanje provedeno u listopadu 2023. o uvođenju eura u Hrvatskoj pokazalo je da ono nije imalo značajan utjecaj na ukupnu inflaciju na makrorazini, ali je imalo vidljiv učinak na pojedine kategorije potrošačkih cijena.

Istraživanje, provedeno metodom "sintetičke kontrole", pokazuje da su cijene hrane, odjeće i obuće te usluga u restoranima i hotelima rasle brže nego što bi se očekivalo da nije došlo do uvođenja eura. Nasuprot tome, za većinu drugih kategorija (stanovanje, prijevoz, zdravstvenu skrb i komunikacije) nije utvrđen statistički značajan "učinak eura".

Autor zaključuje da euro sam po sebi nije bio glavni uzrok opće inflacije u Hrvatskoj, ali je pridonio selektivnom rastu cijena u sektorima koji su najosjetljiviji na zaokruživanje cijena i psihološke učinke promjene valute.