Ova fotografija prikazuje stranicu o digitalnom euru na internetskoj stranici Europske središnje banke, prikazanu na pametnom telefonu, u Bruxellesu 10. veljače 2026. (AFP / Nicolas TUCAT)

Dezinformacije o digitalnom euru ponovno se pojavljuju nakon zelenog svjetla Europskog parlamenta

Nakon višegodišnjih rasprava, Europski parlament je u srpnju 2026. izglasao podršku digitalnom euru. Projekt, čiji je cilj smanjenje oslanjanja na strane platne sustave, česta je meta dezinformacija na internetu. Nakon glasanja, korisnici društvenih mreža u Hrvatskoj podijelili su članak u kojem se sugerira da će digitalni euro dovesti do društva bez gotovine i "programibilnog" novca. No Europska središnja banka je te tvrdnje više puta odbacila. Hrvatska narodna banka također je za AFP rekla da će digitalni euro nadopunjavati, a ne zamijeniti gotovinu te da neće biti programibilan.

"Prije nekoliko dana EU parlament je izglasao digitalni euro, a David Icke nikada otvorenije upozorava na apsolutno sve opasnosti koje nam digitalna valuta donosi" piše u objavi na Facebooku objavljenoj 12. srpnja 2026. Objavu je podijelilo više od 150 korisnika. 

Poveznica priložena uz objavu upućuje čitatelje na članak na internetskoj stranici Epoha. U članku se tvrdi da je "izglasavanje digitalnog eura u EU parlamentu veliki korak" prema "ukidanju gotovine." Zatim je podijeljen isječak u kojem britanski teoretičar zavjere David Icke tvrdi da će digitalna valuta biti "programabilna", pri čemu će vlada odlučivati na što se može trošiti.

Portal Epoha je u prošlosti više puta objavljivao netočne ili obmanjujuće informacije koje je AFP opovrgnuo, na primjer ovdje, ovdje ili ovdje

Objava se također proširila i na drugim mjestima na Facebooku (uključujući ovdjeovdje).

"Svi moraju biti protiv digitalnog eura jer to je porobljavanje ako se dozvoli takvo što," napisao je jedan korisnik u komentarima na Facebooku.

Image
Snimka zaslona obmanjujuće objave na Facebooku napravljena 15. srpnja, 2026. Narančasti križ je dodao AFP

Objave su se počele širiti internetom nakon što su europski zakonodavci 9. srpnja glasali za pokretanje pregovora s državama članicama EU-a i Europskom komisijom o uspostavi digitalnog eura. Cilj je postići dogovor o zakonodavstvu za digitalni euro do kraja godine.

Objave su najnoviji primjer zabluda koje kruže internetom o projektu digitalnog eura. AFP je već ranije provjeravao brojne netočne i obmanjujuće tvrdnje, uključujući one da bi projekt značio "kraj gotovine" ili da bi se digitalni euro mogao trošiti isključivo u unaprijed određenu svrhu (među ostalim ovdje i ovdje).

Digitalni euro neće 'ukinuti gotovinu'

Kako je navedeno na internetskoj stranici Europske središnje banke (ESB), digitalni euro bio bi digitalni oblik gotovine koju izdaje središnja banka i osmišljen je tako da bude inkluzivan i jednostavan za uporabu. Funkcionirao bi i online i offline (arhivirano ovdje). Ako sve bude teklo prema planu, digitalni euro trebao bi biti uveden 2029. godine.

U obrazlaganju potrebe za digitalnim eurom, ESB je istaknula da bi on ponudio paneuropsko platno rješenje koje bi smanjilo ovisnost o američkim pružateljima platnih usluga poput Vise, Mastercarda i PayPala, čime bi se očuvala monetarna suverenost europodručja. Prema podacima ESB-a, 13 od 20 država europodručja trenutačno ovisi o međunarodnim shemama za kartična plaćanja.

Tvrdnja u članku Epohe da "globalisti" žele "ukidanje gotovine" već je dugo dio zavjereničke retorike. Mit da će digitalni euro zamijeniti fizičke novčanice i kovanice se stalno ponavlja.

Kako je objašnjeno u odjeljku s pitanjima i odgovorima (Q&A) Europske središnje banke, gotovina bi i dalje ostala zakonsko sredstvo plaćanja. Digitalni euro "nadopunjavao bi novčanice i kovanice te ljudima pružio dodatnu mogućnost izbora načina plaćanja", navodi ECB.

"Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Rabio bi se usporedno s gotovinom kako bi se odgovorilo na sve veću sklonost potrošača brzim i sigurnim digitalnim plaćanjima" priopćila je Hrvatska narodna banka (HNB) u e-poruci za AFP 15. srpnja 2026.

Korištenje gotovine također je zaštićeno zakonom, kako je AFP objasnio u tekstu iz travnja 2025. Planirani pravni okvir EU-a koji će biti osnova za digitalni euro "ne može promijeniti odredbu članka 128. stavka 1. treće rečenice UFEU-a, prema kojoj su novčanice eura jedine novčanice koje imaju status zakonskog sredstva plaćanja u Uniji", rekao je tada za AFP Christoph Ohler, profesor javnog i europskog prava na Sveučilištu Friedrich Schiller u Jeni. „Jednako tako, zakonodavstvo ne može ukinuti pravo država članica da izdaju kovanice eura.”

Digitalni euro 'neće biti programabilan'

U isječku ugrađenom u članak na Epoha portalu, Icke upozorava na "programabilnu" funkcionalnost digitalnih valuta.

"Digitalnu valutu mogu programirati tako da je možete trošiti samo na određene stvari, a ne možete je trošiti na druge koje vlada nije odredila, i to je programabilno. Tako da se može trošiti samo na određenom području. Ako izađete iz svoje zone, vaš novac neće raditi", čuje se kako Icke govori.

Icke je poznati teoretičar zavjera, kao i bivši nogometaš i televizijski voditelj. Godine 2022. zabranjen mu je ulazak u Nizozemsku, a posljedično i u cijelo schengensko područje Europske unije na dvije godine. Vlasti su smatrale da bi njegova prisutnost mogla "narušiti javni red". Također je tvrdio da je COVID-19 bila "prijevara". Prošlog listopada sudjelovao je u prosvjedu u Londonu protiv digitalnih osobnih iskaznica.

Članak ostavlja dojam da su Ickeovi komentari uslijedili nedugo nakon glasovanja Europskog parlamenta 9. srpnja. No snimka  (arhivirano ovdje) zapravo je iz podcast intervjua iz 2025. u kojem Icke govori o digitalnim valutama središnjih banaka (CBDC-ima). Nema naznaka da govori konkretno o digitalnom euru.

"Programabilan novac digitalni je oblik novca koji se rabi u unaprijed određenu svrhu, kao na primjer bonovi," HNB je objasnio AFP-u.

Kako je predlođeno u Uredbi Europske komisije o digitalnom euru, digitalni euro neće biti programibilan, navodi ESB. U izvješću iz 2023. ESB je napisao: "Programibilni novac proturječi vodećim načelima digitalnog eura koje je odobrilo Upravno vijeće (ESB‑a), budući da se ne bi mogla jamčiti zamjenjivost po nominalnoj vrijednosti s drugim oblicima valute. Eurosustav je stoga zaključio da digitalni euro nikada neće biti programibilan novac."

HNB je potvrdio AFP-u da "digitalni euro neće biti programabilni novac te se stoga neće moći koristiti za ograničavanje njegove potrošnje ili usmjeravanje njegove uporabe na određenu robu ili usluge."

No digitalni euro bi mogao olakšati uvjetovana plaćanja, dodao je HNB, što nije isto kao programabilni novac.

"Uvjetne platne transakcije su plaćanja koja se automatski izvršavaju putem softvera na temelju unaprijed definiranih i dogovorenih uvjeta." Na primjer, ako kupac nešto kupi putem interneta i odabere opciju plaćanja pouzećem. "Pružatelji platnih usluga mogli bi u budućnosti razvijati različite vrste uvjetnih plaćanja te ih omogućiti korisnicima digitalnog eura, kao na primjer za plaćanje osiguranja, najma i troškova održavanja prema stvarnoj uporabi."

Skepticizam prema digitalnom euru

S obzirom na to da je više od desetak središnjih banaka diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina istraživalo ili uvodilo CBDC-e, stručnjaci ističu da je sasvim normalno što su izazvali žestoku javnu raspravu.

U razgovoru za AFP u ožujku 2025., Apostolos Thomadakis, voditelj istraživanja u briselskom European Capital Markets Instituteu, rekao je da određene zabrinutosti nisu neutemeljene kada se pogledaju neki projekti digitalnih valuta izvan EU-a. U Kini je, na primjer, razvoj "digitalnog juana" — koji, kako je detaljno objašnjeno u ovom članku na francuskom jeziku, omogućuje pohranu novca i obavljanje transakcija putem aplikacije koju je izvorno razvio Institut za istraživanje digitalne valute pri Narodnoj banci Kine — potaknuo pitanja o uključenosti državnih tijela i njihovom pravu da nadziru transakcije, a time i o privatnosti.

"Međutim, pristup EU-a je posve drugačiji, usmjeren na očuvanje privatnosti i slobode u plaćanjima, a ne na kontrolu", rekao je Thomadakis. 

Unatoč opetovanim poricanjima dužnosnika, tvrdnje da bi se digitalni euro koristio za financijski nadzor, omogućujući ECB-u da "blokira" ili "prati" plaćanja, i dalje kruže internetom. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde priznala je borbu protiv dezinformacija u nedavnom intervjuu za francuske novine Les Echos.

"Uložili smo mnogo truda u objašnjavanje i moramo s tim nastaviti, jer je riječ o projektu koji nije lako shvatiti, a populisti ga se neće ustručavati iskoristiti. Primjerice, tvrde da će vaš poslodavac morati isplaćivati vašu plaću u digitalnim eurima, da će država na taj način moći pratiti sve vaše troškove i da bi vam se, uz 'programabilni' euro, moglo onemogućiti trošiti novac kako sami želite. To je znanstvena fantastika, to je ponovno izmišljeni Veliki brat, ali to jednostavno nije istina", rekla je Lagarde.

Hrvatski ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je AFP-u tijekom telefonskog razgovora 15. srpnja 2026. da skepticizam ne proizlazi nužno "iz skepticizma prema samom euru. To je dio općeg trenda nepovjerenja prema institucijama. U takvom se okruženju lako prošire razne neprovjerene priče", istaknuo je. 

"Ne mislim da su ljudi a priori protiv digitalnih inovacija ili digitalnog eura. Ljudi su prije svega skeptični prema institucijama. Skepsa prema institucijama nije a priori loša, nego postoji ambijent u kojem se onda stvaraju neprovjerene informacije", objasnio je. 

Ostali AFP-a tekstovi povezani s digitalnim eurom mogu se pronaći ovdjeovdje.

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas