Viralni postovi pogrešno navode da Europska unija omogućuje djeci promjenu roda 'bez obzira na dob'

"Europska komisija je u srijedu objavila svoju 'Strategiju za jednakost LGBTQ+' i u njoj si zadala zadatak da se u svim državama članicama uvede pravilo da DJECA, bez obzira na dob MOGU BIRATI SVOJU RODNU PRIPADNOST, mušku ili žensku, bez obzira na svoj spol i bez dobnog ograničenja, po principu samoodređenja", tvrdi bivši hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić u videozapisu objavljenom na Facebooku 10. listopada 2025. 

Istu tvrdnju podjelili su i mnogi korisnici na Facebooku, a o ovoj temi pisao je i portal Epoha, kojeg je AFP već više puta provjeravao zbog netočnih i obmanjujućih članaka (na primjer ovdje, ovdje ili ovdje).  

Mnogi od njih kao dokaz navode dio iz nove strategije, u kojoj stoji: "Komisija će olakšati razmjenu dobrih praksi između država članica kako bi podržala razvoj postupka za zakonsko priznavanje roda temeljenih na samoodređenju, bez dobnih ograničenja."

Kolakušić navodi kao izvor članak objavljen u The Telegraphu 8. listopada 2025. godine, pod naslovom: "Djeca bi mogla birati svoj rod u školi prema prijedlogu EU-a."  Britanski list je LGBTIQ+ strategiju jednakosti 2026.-2030. opisao kao "prijedlog EU-a" koji bi omogućio "djeci da sama biraju svoj rod" te bi to moglo dovesti do "ukidanja dobnih ograničenja za priznavanje roda". Članak također sugerira kako bi "terapija kojom se provjerava želi li dijete doista promijeniti svoj rod" bila "zabranjena" prema tom planu. "Države članice mogle bi biti kažnjene ako osporavaju rodnu ideologiju, prema novoj strategiji, koju je prestavila EU komisija,"  navodi publikacija. 

Kolakušić navodi i članak objavljen od još jednog britanskog lista UnHerd 10. listopada 2025., naslova: "Europska unija pojačava zagovaranje rodne ideologije planom o samoodređenju spola."  U članku se tvrdi kako Europska komisija "ohrabruje države članice da dopuste djeci promjenu spola bez dobne granice." U tekstu se također navodi kako su te promjene već donesene i automatski primjenjene u svim državama članicama, što nije točno trenutno stanje.

Međutim, Kolakušićeva interpretacija ne odgovara stvarnom sadržaju dokumenta Europske komisije. Dokument ne uvodi nova pravila i ne spominju se pojmovi "djeca" i "maloljetnici". Štoviše,  strategija nije zakonodavni prijedlog, već neobavezujući prijedlog politike i ne može stvarati niti mijenjati zakone država članica. 

Image

Snimka zaslona objave na Facebooku, snimljena 22. listopada 2025. AFP je dodao crveni križ

Strategija je dio okvira Europske komisije "Unija jednakosti" predstavljena 8. listopada 2025 (arhivirano je ovdje). Nastavlja sličnu strategiju iz razdoblja 2020.-2025. o jednakosti LGBTIQ+ osoba te predstavlja nove prioritete u borbi protiv diskriminacije LGBTIQ+ pojedinaca u područjima poput obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, socijalne uključenosti i pravnog priznanja roda.

Pogrešno protumačen odlomak

Dokument "Unija jednakosti - Strategija za jednakost LGBTIQ+ 2026.-2030.", koji je Europska komisija usvojila u listopadu 2025., nije zakon, već okvir politike. Strategija ima cilj "zaštiti LGBTIQ+ osobe od štetnih praksi i zločina iz mržnje, jačati LGBTIQ+ zajednice i tijela koja promiču jednakost, kao i uključivati civilno društvo, države članice i druge dionike." 

U dokumentu Komisija napominje kako se pravila o pravnoj promjeni roda znatno razlikuju između zemalja EU-a: "Dok su neke države članice usvojile modele temeljene na samoodređenju, druge nameću medicinske procedure koje je Europski sud za ljudska prava smatrao mogućim kršenjem ljudskih prava" (str. 15).

U tom kontekstu, Komisija navodi da će podržati razmjenu najboljih praksi među državama članicama za razvoj procedura, "temeljenih na samoodređenju i bez dobnih ograničenja."

To znači olakšavanje dijaloga između država, a ne nametanje pravila na razini cijele EU, objasnila je glasnogovornica Europske komisije na tiskovnoj konferenciji. U dokumentu nema izričite naznake o "djeci" ili "maloljetnicima." 

Izraz "bez dobnih ograničenja" postojao je i prethodnoj strategiji 2020.-2025. (str.16): "Komisija će poticati razmjenu najboljih praksi među državama članicama u vezi s provedbom procedura za zakonsko priznavanje spola temeljenih na principu samoodređenja i bez dobnih ograničenja." Ni u tom dokumentu nisu se izričito spominjala "djeca" ili "maloljetnici".

Europska komisija: tvrdnje su 'jednostavno netočne'

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, koje je AFP kontaktirao, odbacilo je viralne tvrdnje 23. listopada 2025., ponavljajući istu poruku koju je ranije iznijela glasnogovornica na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu.

Na brifingu u Bruxellesu 10. listopada glasnogovornica Komisije, Eva Hrnčířová, rekla je kako strategija ima za cilj osigurati "jednako postupanje prema svim ljudima, bez diskriminacije, u Europi." Prema njenim riječima, novi dokument, koji je tjedan dana ranije odobrio Kolegij povjerenika, "nastavlja strategiju iz 2020." i "promiče jednakost kroz suradnju."

"Države članice same donose svoje zakone, a mi im pomažemo razmjenjivati dobre prakse," dodala je. Glasnogovornica je također naglasila da "u potpunosti poštujemo nadležnosti država članica, koje uključuju i isključivu nadležnost u određivanju dobne granice za pravno priznavanje roda."

"Bilo kakva sugestija kojom bi Komisija nametala ili prisiljavala države članice na takve mjere jednostavno je neistina," rekla je.

Cjelovito priopćenje Europske komisije moguće je pregledati ovdje (arhivirano je ovdje).

Što se tiče izraza "bez dobnih ograničenja", Predstavništvo EK u Bukureštu pojasnilo je kako se to ne odnosi na djecu ili maloljetnike: "Dobna ograničenja u ovom području prava isključivo spadaju u nadležnost država članica". Međutim, kako bi se izbjegla bilo kakva zabuna: "Komisija nije imala maloljetnike na umu kada je spominjala dobna ograničenja," stoji u poruci Predstavništva EK poslanoj AFP-u 10. listopada 2025.

"Zapravo, slučajevi Europskog suda za ljudska prava (ESLP) spomenuti u ovom kontekstu u strategiji odnosili su se isključivo na odrasle osobe, od kojih su neke u trenutku podnošenja tužbe imale više od 60 godina," dodali su.

Kada se Komisija poziva na "predmete pred Europskim sudom za ljudska prava (ECHR cases)", riječ je o presudama tog suda koje se odnose na pravno priznanje promjene spola kod odraslih osoba. Slučajevi A. P., Garçon protiv Francuske (2017.), Y.T. protiv Bugarske (2020.) i X i Y protiv Rumunjske (2021.), u kojima je Sud utvrdio prisiljavanje osoba na operaciju ili sterilizaciju radi promjene pravnog spola predstavlja kršenje prava na privatni život. Riječ je o ključnim predmetima koje je EU već ranije navodila u dokumentima o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba, a nijedan od njih ne uključuje djecu ili maloljetnike.

Image

Povorka ponosa u centru Zagreba, 4. lipnja 2022. (AFP/DENIS LOVROVIC) (AFP / Denis LOVROVIĆ)

Dodatnu potvrdu neistinosti viralnih tvrdnji dala je i savjetnica za pravne poslove Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Snežana Đokić-Marković. "Strategija promiče ravnopravnost kroz suradnju. Države članice same odlučuju o svojim zakonima. Komisija u potpunosti poštuje nadležnosti država članica, što uključuje isključivu nadležnost u pogledu dobi za pravnu suglasnost u vezi s pravnim priznavanjem roda", rekla je ona AFP-u 23. listopada 2025. 

Đokić-Marković nadodaje: "Bilo kakva insinuacija da bi Komisija nametala takve mjere državama članicama ili ih na njih prisiljavala nije istinita".

EU nema nadležnost u obiteljskom pravu

Europska unija nema zakonodavnu nadležnost u području obiteljskog prava ili zakonskog priznavanja spola, to je isključivo nadležnost nacionalnog zakonodavstva.

Prema službenoj stranici Europske komisije o obiteljskom pravu u EU, "iako obiteljsko pravo ostaje nadležnost država članica, EU može donositi zakonodavstvo u tom području samo ako postoje prekogranične implikacije." U tom slučaju potrebna je posebna zakonodavna procedura: "sve države članice moraju biti suglasne jednoglasno, a Europski parlament mora biti konzultiran" (arhivirano je ovdje). 

Nasuprot tvrdnjama u viralnim objavama, u samoj strategiji nisu navedene kazne. Prema pravilima EU, Komisija nadzire države članice i način na koji provode europsko zakonodavstvo. Ako država ne uskladi svoje zakone sa smjernicama Komisije te Komisija utvrdi kršenja, šalje upozorenje i zahtjev za ispravak (arhivirano je ovdje). U krajnjem slučaju može podnijeti tužbu Sudu Europske unije (arhivirano je ovdje), kao što je to bio slučaj s Mađarskom zbog zakona o obrani suvereniteta. Sud EU-a tada može donijeti presudu kojom nalaže državi članici da izmijeni svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi bilo u skladu s pravom EU-a. Ako država i dalje ne postupi u skladu s presudom, mogu joj se izreći financijske kazne ili druge sankcije. U slučaju Mađarske, presuda još nije donesena, no postupak je u tijeku.

Dakle, ovom Strategijom predviđeno je da države članice mogu biti sankcionirane zbog neprovođenja zakona i politika Europske unije, ali ne i roditelji, kako se netočno tvrdi u pojedinim objavama. S druge strane, pojedinci mogu biti kažnjeni zbog govora mržnje ili uznemiravanja LGBTIQ+ osoba, što se tretira jednako kao i svaki drugi oblik diskriminacije ili poticanja na mržnju prema bilo kojoj skupini građana. 

Stoga Komisija ne može samostalno mijenjati pravila o minimalnoj dobi, medicinskim procedurama ili pristanku roditelja. U takvim strategijama, Komisija predlaže samo razmjenu najboljih praksi i mjere suradnje za promicanje jednakosti i borbu protiv diskriminacije. 

Pravno priznanje roda u Hrvatskoj

U Hrvatskoj pravno priznanje roda postoji, ali je postupak često dugotrajan, kompliciran i birokratski zahtjevan, što su više puta kritizirale domaće i međunarodne organizacije za ljudska prava. 

Postupak se temelji na Zakonu o državnim maticama (članak 9.a) i Uredbi o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije i utvrđivanju uvjeta za promjenu spola ili života u drugom rodnom identitetu iz 2014. godine. U Hrvatskoj se može promijeniti oznaka spola i osobno ime u službenim dokumentima, bez obaveze operacije promjene spola, što je u skladu s preporukama Svjetske zdrastvene organizacije i praksom Europskog suda za ljudska prava. 

Ministarstvu zdravstva se podnosi zahtjev za utvrđivanje promjene spola ili života u drugom rodnom identitetu. Potrebno je priložiti medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje psihijatra, psihologa i seksologa koji potvrđuju rodni identitet osobe. Nakon pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva, osoba može zatražiti izmjenu osobnih podataka (ime, oznaka spola) u matičnom uredu. 

AFP je ranije pisao o netočnim tvrdnjama koje se odnose na navodno "nametanje LGBTIQ+ agende visokopozicioniranih", primjerice ovdje ili ovdje.