Video prikazuje privođenje mornara 2016. godine, a ne američke vojnike koje je Iran nedavno zarobio

"Američka vojska zarobljena," piše u opisu objave na Facebooku od 1. ožujka 2026. godine. Objava sadrži video koji prikazuje vojnike na brodu, a u nekim se scenama vidi i kako sjede u prostoriji. Video također uključuje tekst na zaslonu koji glasi: "Iranski Ruski komandosi Zarobili Američki vojni Brod uz obalu Irana."

Scene iz videa također su podijeljene na arapskom, engleskom i francuskom.

Međutim, objava nije točna. Video je iz 2016. godine, kada je 10 američkih vojnika zalutalo u iranske teritorijalne vode, što potvrđuju članci iz tog vremena.

Image

Snimka zaslona objave na Facebooku, snimljena 18. ožujka 2026. godine. AFP je dodao crveni križ.

Videoisječak postao je ponovno aktualan nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi 5. ožujka izjavio da je Iran "spreman na sve scenarije", uključujući i kopnenu operaciju, dodajući: "Čekamo ih. Uvjereni smo da im se možemo suprotstaviti i da bi to za njih bilo katastrofalno."

Nakon toga je američki predsjednik Donald Trump 5. ožujka izjavio da bi slanje kopnenih snaga u Iran bilo "gubljenje vremena". Ipak je dodao: "želimo ući i sve očistiti" (arhivirano je ovdje).

Otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. veljače pokrenuli napade na Iran, rat se proširio diljem Bliskog istoka, a žrtve su zabilježene u više zemalja u regiji.

Pogrešno identificiran video

Obrnutom pretragom isječaka iz videa utvrđeno je da je objavljen na YouTube kanalu CNN 14. siječnja 2016. godine, uz napomenu da prikazuje oslobađanje deset američkih mornara koje su iranske vlasti zadržale u vodama Perzijskog zaljeva (arhivirano je ovdje i ovdje).

Nekoliko medijskih kuća objavilo je različite scene iz viralne snimke, uključujući AFP (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje).

Iranska Revolucionarna garda u siječnju 2016. privela je 10 američkih mornara nakon što su njihova plovila, prema navodima, zbog mehaničkih problema skrenula i dospjela u iranske teritorijalne vode u blizini otoka Farsi, koji se nalazi otprilike na pola puta između Irana i Saudijske Arabije u Perzijskom zaljevu te na kojem se nalazi baza Revolucionarne garde, koja ima i vlastite pomorske jedinice.

Iranski dužnosnici izjavili su da su plovila nezakonito ušla u njihove vode, dok su američki dužnosnici naveli da su izgubili kontakt s plovilima tijekom plovidbe između Kuvajta i Bahreina te su kasnije potvrdili da su nenamjerno ušla u iranske vode.

Američko Ministarstvo obrane (Pentagon) priopćilo je da deset američkih mornara koje su iranske vlasti zadržale u vodama Zaljeva nije ozlijeđeno te da su napustili Iran koristeći dva plovila na kojima su bili zadržani. Revolucionarna garda tada je u priopćenju navela: "Nakon istrage utvrđeno je da ulazak mornara u teritorijalne vode zemlje nije bio namjeran. Nakon što su se ispričali, pušteni su na slobodu u međunarodnim vodama."

AFP je u to vrijeme distribuirao video snimke zadržanih mornara.

Objava na X-u, koju je 28. veljače 2026. godine, prvog dana napada na Iran, ponovno podijelio profil usmjeren na komentiranje Trumpa, također je sadržavala taj video. Objava, koja je prikupila velik broj pregleda i dijeljenja, tvrdi da su iranske Revolucionarne garde u siječnju 2016. zaplijenile brod američke mornarice te da je Washington kasnije poslao 400 milijuna dolara u gotovini Teheranu kao odgovor. Video je ponovno otvorio raspravu na društvenim mrežama o pomorskom incidentu iz 2016. godine, potičući usporedbe između načina na koji su prethodne i aktualne američke administracije upravljale napetostima s Iranom.

U nedavnim događajima Iran je odbacio prijedloge za smirivanje sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, dok rat ne pokazuje znakove smirivanja, a vrhovni vođa Mojtaba Hamnei izjavio je da "nije vrijeme za mir dok Sjedinjene Države i Izrael ne budu poraženi". U međuvremenu, sukob se intenzivira napadima na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, što remeti globalna tržišta, dok Sjedinjene Države povećavaju svoje vojno angažiranje i traže dodatna sredstva za rat. Svjetski čelnici, uključujući Emmanuela Macrona i Narendru Modija, pozvali su na deeskalaciju, no borbe se šire na Libanon i Irak, uz sve veći broj civilnih žrtava i strahove od šire regionalne eskalacije.

AFP je već ranije razotkrio i druge dezinformacije o sukobu na Bliskom istoku.