Video žene koju napada pas generiran je umjetnom inteligencijom
- Objavljeno 21. srpnja 2026. u 17:00
- Minuta potrebno za čitanje: 6
- Autor: Eduard STARKBAUER, AFP Slovačka
- Prijevod i prilagodba Lea JAJAS, AFP Hrvatska
Manjinski identiteti i rodna pitanja se na društvenim mrežama često banaliziraju i prikazuju kao simptom zapadnih liberalnih ili progresivnih vrijednosti. U tom je kontekstu u srpnju 2026. počela kružiti viralna objava s video snimkom za koju se tvrdi da prikazuje ženu "koja se identificira kao pas" kako je napada pravi pas ispred supermarketa. Čini se da žena na engleskom jeziku doziva upomoć. No, iako snimka djeluje uvjerljivo, istraga AFP-a pokazala je da je riječ o materijalu generiranom umjetnom inteligencijom.
"Ženu koja se identificira kao pas napao je drugi pas. Nakon napada dogodio se neočekivan trenutak. Jedan od dva psa uključena u incident, počeo je vikati: 'Let go! Somebody, help me!' U trenu je 'Af, af, af' zamijenio poziv u pomoć. Na tečnom engleskom jeziku. Čudo neviđeno", piše u objavi na Facebooku postavljenoj 27. lipnja, 2026.
Video prikazuje ženu koja laje ispred trgovine sa staklenim izlogom u trenutku kada do nje dotrči pas nalik njemačkom ili belgijskom ovčaru i počne joj povlačiti majicu. Žena vrišti na engleskom dok joj u pomoć ne pritekne zaposlenik trgovine u zelenoj pregači.
Dvanaestominutni video ima više od 74.000 pregleda, a velika većina komentara je podrugljive ili pogrdne naravi.
AFP je ranije izvještavao o sličnim snimkama, uključujući satirični video muškarca koji tvrdi da je mačka, kao i video generiran umjetnom inteligencijom koji prikazuje skupinu osoba za koje se navodno tvrdi da se pretvaraju da su domaće životinje. Korisnici se u komentarima na takve objave često referiraju na prikazano oponašanje životinja kao na nešto povezano sa zapadnim liberalnim ili progresivnim vrijednostima.
Iako postoje određene skupine, poput takozvanih furrya — supkulture usredotočene na antropomorfne životinjske likove — stvarni slučajevi ljudi koji se poistovjećuju sa životinjama su rijetki.
Video kruži internetom s istim opisom i na poljskom, engleskom, i slovačkom jeziku.
Viralna brazilska objava
Pretragom interneta utvrdili smo da je video s opisom na hrvatskom jeziku vjerojatno preuzet iz ove objave na engleskom. Isti profil je još jednom postavio taj video, ali ovaj put sadrži logo i naziv Conecta Verdade – brazilski medij koji, prema svom Instagram računu, dijeli "vijesti kojima možete vjerovati". Pregledom postova te organizacije na društvenim mrežama utvrdili smo da je ova verzija videa objavljena na Instagramu 10. ožujka 2026. (arhivirano ovdje). Od tada je prikupila 7,4 milijuna pregleda i gotovo 195.000 lajkova. U trenutku objave ovog članka, video je bio pričvršćen na vrhu popisa objava na tom računu.
U tekstu koji prati objavu, napisanu na portugalskom, u početku se navodi da viralni videozapis na društvenim mrežama prikazuje "ženu koja tvrdi da se identificira kao pas, a na kraju ju je napao pravi pas". Prema objavi, video se dijeli kao snimka nadzorne kamere. Dodaje se: "Dosad nema službene potvrde o tome jesu li snimke stvarne ili je došlo do bilo kakve montaže ili upotrebe umjetne inteligencije."
U danima koji su uslijedili, isti se video proširio kroz desetke drugih objava na portugalskom (ovdje, ovdje, ovdje i ovdje). Pojavio se i u članku objavljenom na internetskoj stranici novina Diário da Manhã. Prema članku, "mnogi su korisnici raspravljali o vjerodostojnosti priče i kontekstu u kojem se napad dogodio" te je medijska pozornost oko viralne snimke također stvorila "prostor za rasprave o identitetu, ponašanju i suživotu s životinjama".
Prema Googleovom alatu Fact Check Explorer, video se pojavio već 3. ožujka 2026., iako ta verzija više nije dostupna. U ožujku su širenje videa također istaknule organizacije za provjeru činjenica Demagog.pl i Lead Stories.
AFP je 14. srpnja 2026. kontaktirao predstavnike stranice Conecta Verdade, ali do objave ovog članka nije dobio odgovor.
U istom razdoblju na društvenim mrežama se pojavio još jedan video generiran umjetnom inteligencijom, koji prikazuje drukčiju varijantu iste scene. Opis u pronađenoj objavi identičan je: "Žena koja se identificira kao pas napadnuta od psa." I ovaj je video snimljen iz ptičje perspektive i podsjeća na snimku sigurnosne kamere. Na njemu se također vidi žena u plavoj majici i sivim hlačama, s naočalama na glavi i kosom svezanom u rep, koju napada pas nalik belgijskom ovčaru bez ogrlice. Ostali identični elementi uključuju lokaciju ispred ulaza u trgovinu, naslagane pakete flaširane vode te tamnoputog zaposlenika trgovine u zelenoj pregači.
Ova TikTok objava, objavljena 19. ožujka 2026., sadrži napomenu da "ima medijski sadržaj generiran pomoću umjetne inteligencije".
Vizualne nedosljednosti i digitalna detekcija
Video sadrži brojne vizualne nedosljednosti koje su tipične za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Njegovo trajanje od 12 sekundi također odgovara duljini koja se uobičajeno povezuje s besplatnim verzijama alata za generiranje videozapisa pomoću AI-ja. Govor ljudi u videu zvuči sintetički, gotovo robotski.
Video izgleda kao da je snimljen sigurnosnom kamerom. U verziji podijeljenoj u brazilskim objavama, vremenska oznaka pojavljuje se u gornjem lijevom kutu, navodno prikazujući interni sat kamere. Međutim, pažljivijim pregledom znamenki, vidi se da se sekunde ne odvijaju linearno unatoč kontinuiranom snimanju događaja. Vremenska oznaka skače s jedne minute i 29 sekundi na jednu minutu i 39 sekundi, a zatim odmah na dvije minute i 0 sekundi.
Nakon kratkog vremena, između vremenskih oznaka 02:02 i 02:03, muškarac u zelenoj pregači doslovno se pojavljuje iza žene i psa, a da se prije toga ne vidi kako izlazi iz trgovine ili dolazi odnekud drugdje.
Natpise na trgovini je nemoguće pročitati, a plakati s obje strane ulaza u trgovinu prikazuju neprepoznatljive predmete.
Drugi pokazatelji da je video generiran pomoću umjetne inteligencije uključuju neprirodno kretanje naslaganih paketa flaširane vode kada ih pas udari, kao i neidentificiranu značajku na leđima žene. Ta je značajka najvjerojatnije zamišljena kao rep, no smještena je na sredini leđa. I sam izlog izgleda neprirodno. Kada automobil prolazi slijeva nadesno, prozori izgledaju prozirno, ali se kasnije vidi da odražavaju vozilo koje se udaljava. Lica ljudi u videu također izgledaju iskrivljeno, što je još jedno obilježje videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom.
Obrnutom pretragom videa pronašli smo i verziju videa bez logotipa i teksta na portugalskom (brazilska varijanta), objavljenu na X-u 19. ožujka 2026. Analizirali smo više snimaka zaslona iz te objave koristeći alat za otkrivanje sintetičkog sadržaja InVID-WeVerify, koji je razvijen u suradnji s AFP-om. U svim slučajevima alati su ukazivali na vrlo veliku vjerojatnost da je sadržaj generiran pomoću umjetne inteligencije.
Alat za otkrivanje sintetičkog sadržaja Hive Moderation utvrdio je s 99,9% sigurnosti da je video generiran umjetnom inteligencijom.
Manjinski identiteti u Hrvatskoj
Hrvatski konzervativni političari i politički aktivisti često iskorištavaju temu rodnog identiteta kako bi mobilizirali svoje pristaše i kritizirali progresivne vrijednosti. Jedna od najistaknutijih zagovornica sa desnog političkog spektra je Željka Markić, nacionalna koordinatorica Hoda za život koji se definira kao "miroljubivi hod građana u znak potpore svakom rođenom i nerođenom djetetu, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji. Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na poštivanje svakoga ljudskog života od začeća do prirodne smrti."
Osim toga, izvršna je dirketorica udruge "U ime obitelji" na čiju je inicijativu propisan referendum 2013. o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj. Prikupili su više od 600.000 potpisa, čime su ispunili zakonski uvjet koji obvezuje Hrvatski sabor da raspiše referendum, budući da je zahtjev podržalo više od deset posto ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Prvog dana u prosincu 2013. godine, nešto više od 65 posto birača je odlučilo da je brak "životna zajednica žene i muškarca."
Nino Raspudić, nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru i nekadašnji član konzervativne političke stranke Most, je u saboru 2022. za vrijeme rasprave o pojmu roda u saborskom kodeksu rekao: "Odnosi li se taj ‘rod’ na onih 150 fluidnih rodova o kojima se danas govori na Zapadu i znači li to da, ako ja sutra dođem u sabor i kažem da se subjektivno osjećam kao žena, da me ostali zastupnici moraju oslovljavati u ženskom rodu, inače krše etički kodeks?"
AFP je već prije pisao o sadržaju na društvenim mrežama koji su manipulirani ili generirani umjetnom inteligencijom te se mogu pronaći ovdje.
Copyright © AFP 2017-2026. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas