Ukrajinski predsjednik nije prodao 17 milijuna hektara obradivog zemljišta stranim tvrtkama

Ovaj članak je stariji od godine dana.
Objavljeno 9. lipnja 2023. u 16:28
Minuta potrebno za čitanje: 11
Autor: Feliks TODTMANN, AFP Njemačka

U Ukrajini je prodaja obradivog zemljišta zabranjena zakonom. Bez obzira na to, korisnici na društvenim mrežama od srpnja 2022. tvrde da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prodao oko trećinu ukrajinskog teritorija stranim tvrtkama. Ukrajinski zakon o poljoprivrednom zemljištu još ne dozvoljava takvu prodaju, a tvrdnju osporavaju i stručnjaci za zemljišno pravo.

Od kraja srpnja 2022. na stotine korisnika Facebooka podijelilo je objave na srpskom i hrvatskom, kao i brojni blogovi širom regije, na primjer ovdje, ovdje i ovdje, šireći tvrdnju da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prodao gotovo trećinu ukrajinskog teritorija stranim tvrtkama. Neki korisnici podsjetili su u svojim objavama da će u Hrvatskoj od 2023. građanima EU-a biti dozvoljena kupnja obradivog zemljišta, te usporedili „situaciju“ u Ukrajini i Hrvatskoj.

Tisuće korisnika podijelile su ovu tvrdnju na drugim jezicima poput njemačkog, engleskog, francuskog, poljskog, finskog, mađarskog, slovačkog i češkog.

U objavama se tvrdi da je Zelenski prodao 28 posto ukrajinskog teritorija - ukupno "17 milijuna hektara obradivog zemljišta" - trima američkim korporacijama: Cargill, DuPont i Monsanto.

Snimka zaslona netočne objave na Facebooku napravljena 8. lipnja 2023.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. dezinformacije o događajima u ovoj zemlji neprestano kruže društvenim mrežama. Ukrajinski predsjednik je i sam često meta dezinformacija na internetu. AFP je tako, na primjer, već provjerio i opovrgnuo tvrdnje da je Zelenski sudjelovao na gay paradi u New Yorku 1999., da drži majicu sa svastikom ili da konzumira kokain. Tekstove koje je objavio AFP Provjera činjenica o ratu u Ukrajini možete pročitati ovdje.

Ukrajinski zakon zabranjuje prodaju zemljišta strancima

U objavama se tvrdi da je ukrajinski predsjednik prodao obradivo zemljište trima stranim tvrtkama. Prema podatcima Svjetske banke, Ukrajina je 2020. godine imala 41 milijun hektara obradivog zemljišta (arhivirano ovdje). Ukrajina ukupno zauzima teritorij od oko 58 milijuna hektara (arhivirano ovdje).

Međutim, 1. srpnja 2021. stupio je na snagu izmijenjeni Zakon o ukrajinskom zemljištu, prema kojem je zabranjena prodaja obradivog zemljišta stranim osobama i tvrtkama.

Prema članku 130. novog zakona o zemljištu, samo ukrajinski građani, lokalne vlasti u Ukrajini ili sama država mogu kupiti poljoprivredno zemljište. Tvrtke mogu kupiti takvu zemlju samo ako su osnovane prema ukrajinskom zakonu i isključivo ako su u vlasništvu ukrajinskih građana. Vlasnici udjela u tvrtkama također moraju biti ukrajinski građani ili državne ustanove ako žele da kupiti ukrajinsko poljoprivredno zemljište.

Ovo je za AFP u poruci e-pošte od 2. rujna 2022. potvrdio Oleksii Martynets, stručnjak za pitanja zemljišta pri Ukrajinskom agrobiznis klubu (UCAB). "To je potpuna besmislica," napisao je on o navodima na društvenim mrežama. "Pitanje poljoprivrednog zemljišta i stranog vlasništva se uopće ne postavlja, jer je odgovor jasan: strani državljani ne mogu biti vlasnici takvog zemljišta."

Prema sadašnjem zakonu, čak i mogućim stranim državljanima ili apatridima koji su nasljednici ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta dozvoljeno je da ga posjeduju samo određeno vrijeme i to samo dok ga ne prodaju u skladu sa zakonskim propisima, objasnio je Martynets. "Jednostavno rečeno, postoji samo razdoblje od godinu dana tijekom kojeg stranci mogu posjedovati zemljište, a i tada samo kako bi ga otuđili," odnosno prodali.

Desetljeća rasprave o reformi zakona o zemljištu

Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, u Ukrajini se vodi rasprava o otvaranju tržišta zemljišta. Njemačka Federalna agencija za građansko obrazovanje analizirala je povijest reformskog procesa u ovoj analizi (na njemačkom) iz prosinca 2020. Ukrajinski parlament, Vrhovna Rada, usvojio je 2001. privremenu zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu. Iako je predviđen kao privremeno rješenje, ovaj moratorij je u narednim godinama produžavan devet puta i bio je na snazi do 2021. U međuvremenu je uslijedila daljnja zabrana kojom nije dozvoljena prenamjena poljoprivrednog zemljišta i privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta. Prodaja zemljišta strancima bila je nezakonita i prije moratorija.

Reformom zakona o zemljištu, koju je Rada usvojila u ožujku 2020. i koja je stupila na snagu 1. srpnja 2021. ukinut je moratorij. Reforma predviđa postepeno otvaranje ukrajinskog tržišta zemljišta do 2024. Reforma je bila uvjet koji je Međunarodni monetarni fond postavio kako bi aktivirao paket novčane pomoći za zemlju u iznosu od nekoliko milijardi eura. Prema uvjetima reforme, u prvoj je fazi ukrajinskim državljanima dozvoljeno kupiti maksimalno 100 hektara poljoprivrednog zemljišta ili prodati svoju zemlju u razdoblju od dvije i pol godine - od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tijekom usvajanja reforme propisa o zemljištu u ukrajinskom parlamentu 31. ožujka 2020. ( Pul / AFP / str)

U drugoj fazi, od 1. siječnja 2024., i pojedinci i tvrtke moći će kupiti do 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To se, međutim, odnosi samo na tvrtke koje su osnovane po ukrajinskom zakonu i koje su u isključivom vlasništvu Ukrajinaca.

U trećoj fazi reforme, strani državljani i tvrtke također mogu dobiti pravo na kupnju zemljišta. Ipak, zakon o zemljištu kao uvjet za to predviđa održavanje referenduma na kojem će Ukrajinci glasati o tom koraku. Još je, međutim, nejasno hoće li se takvo glasanje uopće dogoditi. Prema riječima Oleksiija Martynetsa iz UCAB-a, trenutno je teško predvidjeti hoće li takvog referenduma zaista i biti. On smatra da je izuzetno malo vjerojatno da se u slučaju takvog izjašnjavanja ova mjera uopće odobri: "Šanse da se to dozvoli nisu velike budući da se zemljište smatra nacionalnim blagom". Prema istraživanju iz srpnja 2021. koje je proveo Međunarodni institut za sociologiju u Kijevu, 84,1 posto Ukrajinaca protivi se prodaji poljoprivrednog zemljišta strancima.

Kompanije negiraju vlasništvo nad zemljištem u Ukrajini

Tri tvrtke navedene u objavama negirale su za AFP da su kupile zemljište u Ukrajini. Glasnogovornik američke poljoprivredne kompanije Cargill rekao je u poruci e-pošte koju je 17. kolovoza 2022. uputio AFP-u da ova tvrtka ne posjeduje niti iznajmljuje poljoprivredno zemljište u Ukrajini. I glasnogovornik američke kemijske tvrtke DuPont rekao je za AFP 17. kolovoza 2022. da ta tvrtka ne posjeduje nikakvo zemljište u Ukrajini.

Polje lavande u Ukrajini. Velika poljoprivredna područja u zemlji izazivaju interes međunarodnih tvrtki ( AFP / Sergei Supinsky)

Monsanto, američki proizvođač sjemenja koji se spominje u objavama, od 2018. je u vlasništvu njemačke farmaceutske i kemijske tvrtke Bayer. Predstavnik za medije Bayerovog Odjela za istraživanje usjeva Utz Klages napisao je u poruci e-pošte koju je 17. kolovoza 2022 poslao AFP-u: "Bayer ne posjeduje nikakvo poljoprivredno zemljište u Ukrajini. Do današnjeg dana ne postoji mogućnost za ‚strance’ ili strane tvrtke da dođu u posjed poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini." U posljednjim godišnjim izvještajima Cargilla, DuPonta i Bayera također se ne spominje kupnja ili vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Ukrajini.

To potvrđuje i stručnjak iz UCAB-a Martynets. Tri tvrtke spomenute u objavama aktivne su na ukrajinskom tržištu samo kao dobavljači sjemenja, proizvoda za zaštitu usjeva i u trgovini žitaricama, objasnio je. "Međutim, nema značajnih površina zemljišta koje posjeduju ili obrađuju", rekao je. AFP je poslao upit i ukrajinskom Ministarstvu poljoprivrede i Nacionalnoj službu za katastar, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Strah od rasprodaje ukrajinskog zemljišta

Američka nevladina organizacija "The Oakland Institute" objavila je nekoliko publikacija (arhivirano ovdje) u kojima se istražuje reforma zemljišne politike u Ukrajini. Direktor Instituta Frederic Mousseau stručnjak je za sigurnost hrane i poljoprivrednu politiku. U kolovozu 2021., zajedno s kolegom Benom Reicherom napisao je analizu (arhivirano ovdje) o onima koji su profitirali od ukrajinske zemljišne reforme. Mousseau je rekao AFP-u da su viralne objave netočne: "Ukrajinski zakon za sada zabranjuje prodaju stranim subjektima, a predsjednik i nema ovlaštenje za prodaju zemljišta", napisao je on u poruci e-pošte 19. rujna 2022.

Iako trenutno nema zakonske osnove po kojoj bi strani državljani ili tvrtke mogle kupiti ukrajinsko obradivo zemljište, dozvoljeno im je da obrađuju zakupljeno zemljište, naročito u zajedničkim gospodarstvima s Ukrajincima, kako je objasnio Oleksii Martynets. Do rujna 2022., ukupno je 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta čiji su vlasnici ukrajinski državljani dano u zakup po ovom načelu, rekao je Martynets, što je mnogostruko manje od 17 milijuna hektara zemljišta kako se tvrdi u objavama. Osim toga, prema analizi (arhivirano ovdje) iz studenoga 2021., nezavisne inicijative za praćenje zemljišta Land Matrix, ukupno područje za koje se zanimaju strani ulagači prostire se na 3,3 milijuna hektara.

Demonstracije protiv reforme zemljišnih propisa 6. veljače 2020. ispred zgrade parlamenta u Kijevu ( AFP / Genya Savilov)

Mnogi Ukrajinci se boje (arhivirano ovdje) da bi otvaranje tržišta zemljišta dovelo do preuzimanja ukrajinskog zemljišta od strane velikih poljoprivrednih tvrtki i stranih ulagača. Zbog toga je i uveden moratorij na prodaju zemljišta 2001.

Frederik Mousseau ističe za AFP da, iako sadašnji zakon o zemljištu u Ukrajini sprječava strane ulagače da dođu u posjed ukrajinskog obradivog zemljišta, strani agrobiznisi, investicijski fondovi ili banke su vrlo zainteresirani za jačanje svog utjecaja na ukrajinski poljoprivredni sektor.

Umjesto kupnje zemljišta, oni bi ulagali u udjele u ukrajinskim tvrtkama koje bi zauzvrat kupile ili uzele u zakup zemljište, objasnio je Mousseau. "Treba reći da ćete među tri najveća vlasnika zemljišta u Ukrajini pronaći američki investicijski fond NCH Capital, koji kontrolira više od 330.000 hektara zemlje putem zakupa," rekao je. NCH Capital (arhivirano ovdje) nalazi se na ukrajinskom poljoprivrednom tržištu posredstvom svoje ukrajinske podružnice Agroprosperisa.

Među ulagačima u nekim od najvećih ukrajinskih poslovanja u poljoprivredi nalaze se investicijski fondovi kao što su BlackRock, Vanguard, kao i američki i europski mirovinski fondovi, banke i zaklade, navodi Muso. Američka agrobiznis grupa Cargill, koja se spominje u objavama na društvenim mrežama, kupila je pet posto najvećeg ukrajinskog agrobiznisa Ukrlandfarming koji posjeduje oko 570.000 hektara obradivog zemljišta u Ukrajini (arhivirano ovdje).

Oakland Institute objavio je i daljnji izvještaj o pitanju vlasništva nad zemljištom u Ukrajini u veljači 2023. (arhivirana verzija ovdje), u kojem je upozorio kako "oligarsi i financijski interesi šire svoju kontrolu nad ukrajinskim poljoprivrednim zemljištem uz pomoć i financiranje zapadnih financijskih institucija." Upozorio je i kako, prema svojim izračunima, "ukupna količina zemljišta pod kontrolom oligarha, korumpiranih pojedinaca i velikih agronomskih tvrtki prelazi devet milijuna hektara," te je dodao kako su "najveći zemljoposjednici mješavina ukrajinskih oligarha i stranih interesa - većinom europskih i sjevernoameričkih, kao i državnog fonda Saudijske Arabije."

Australski portal korigira svoj članak

Većina objava na društvenim mrežama i blogovima kao izvor navodi objavu od 27. svibnja 2022. portala Australian National Review - ANR koji sebe opisuje kao "prvi stvarno slobodan i nezavisan australski medij" koji "poziva na odgovornost one koji dijele neistine i namjernu propagandu u mainstream medijima." ANR je u prošlosti višekratno širio teorije zavjere u svojim člancima.

ANR je osnovao Jamie McIntyre, australski poduzetnik koji je, prema izvještajima medija, prevario ulagače za sedam milijuna australijskih dolara putem nezakonite piramidalne sheme. AFP je 22. kolovoza 2022. pitao urednike ANR-a za komentar navoda u članku, kao i za dokaze navodne prodaje ukrajinskog obradivog zemljišta stranim tvrtkama, ali nismo dobili odgovor.

ANR navodi da je autorica objave Laura Aboli. Aboli vodi Telegram kanal na kojem širi djelomične teorije zavjere i dezinformacije. Gotovo dva mjeseca nakon objavljivanja članka ANR-a, 23. srpnja 2022, na Telegram kanalu je podijelila taj tekst od riječi do riječi. Četiri dana kasnije, 27. srpnja 2022., i sama je podijelila članak ANR-a. Aboli je 21. kolovoza 2022. rekla AFP-u da ona nije autorica teksta. Tvrdi da ga je samo poslala i objavila na svom Telegram kanalu i dodaje: "Vjerujem da je broj koji je citiran greška, trebala sam provjeriti dva puta prije dijeljenja, moja greška". Ona vjeruje da je izvor tih tvrdnji objava portala na francuskom jeziku "Ritimo" od 21. studenoga 2021. Taj članak je, zapravo, prijevod objave Instituta Oakland koji je citiran ranije u ovom tekstu a čiji su autori Ben Reicher i Frederic Mousseau. Objava ne podržava tvrdnje koje su iznesene u tekstovima Lore Aboli.

Objava na mrežnoj stranici ANR-a ažurirana je u kolovozu 2022. sa sljedećom uredničkom bilješkom: "Broj od 17 miliona hektara je bio greška, riječ je o 1.7 milijuna. Imajte na umu da navedene tvrtke ne posjeduju zemljište na svoje ime, već posredstvom investicijskih fondova." Tekst, međutim, i dalje ne podupire tu novu tvrdnju bilo kakvom dokumentacijom ili dokazom.

Strah u Hrvatskoj i Srbiji od prodaje zemlje strancima

Hrvatska je kao članica Europske unije obvezna liberalizirati tržište svojeg poljoprivrednog zemljišta i dozvoliti građanima EU da kupe zemljište. Ona je, međutim, pregovorima postigla odgodu ove liberalizacije prvotno za sedam, a zatim za još tri godine, koje istječu u lipnju 2023.

Kako se rok za liberalizaciju približava, raste i strah (arhivirano ovdje) da će mogućnost da građani EU-a kupe zemljište u Hrvatskoj povećati cijene, imajući na umu da su trenutno najniže u ovom bloku, dok je životni standard u mnogim zemljama članicama znatno viši. Ipak, zakon (arhivirano ovdje) postavlja niz uvjeta koje je potrebno ispuniti da bi netko kupio komad zemlje, uključujući i onaj da zemljište prvo treba biti ponuđeno državi i da ne može biti prodano po višoj cijeni od one koja je tražena od države.

Srbija, kao kandidat za članstvo u EU-u, također treba dozvoliti strancima da kupe obradivo zemljište pa je 2017. usvojila izmjene zakona (arhivirano ovdje) kako bi to omogućila. Međutim, uvela je stroge uvjete za građane EU-a koji žele kupiti zemljište.

Neki od uvjeta (arhivirano ovdje) koje treba ispuniti stranac koji želi kupiti obradivo zemljište u Srbiji su da mora živjeti u određenoj oblasti najmanje 10 godina, da bude registrirani poljoprivredni proizvođač u istoj oblasti najmanje tri godine, a čak i tada ne može kupiti više od dva hektara zemljišta.