Stare snimke nacionalističkih komemoracija u Lavovu objavljene su kao nove, odražavajući narativ Kremlja da Ukrajinci veličaju nacizam
- Ovaj članak je stariji od godine dana.
- Objavljeno 12. lipnja 2023. u 12:46
- Minuta potrebno za čitanje: 12
- Autor: Marion DAUTRY, AFP Beograd
Copyright © AFP 2017-2024. Za bilo kakvu komercijalnu uporabu ovog sadržaja potrebna je pretplata. Kliknite ovdje za više informacija.
"#Lviv 29.Oktobar 2022 #Ukraina Narod Ukrajine tradicionalno svake godine u Lavovu ponosno slavi stvaranje nacističke Waffen SS postrojbe Galicija, poznate po masakrima nad Rusima, Poljacima, Židovima i Romima ... !!!," piše u opisu snimke na srpskom objavljene na Facebooku 29. listopada 2022. godine i podijeljene više od 1.300 puta u samo dva dana.
Na snimci se u krupnom planu vidi kukasti križ koji visi na muškom remenu, praćen snimkom nekoliko desetina ljudi koje marširaju ulicom. Na snimci je ispisan i datum "28.10.2022."
Međutim, nijedna od snimaka prikazanih u ovom videu nije snimljena u listopadu 2022. godine. Ukrajinski mediji su ih snimili i objavili u travnju 2018. i 2016. tokom takozvanog "pohoda veza", lokalnog nacionalističkog događaja koji, između ostalog, obilježava osnivanje kontroverzne "postrojbe Galicija" i odaje počast ukrajinskim žrtvama komunizma.
Stare snimke
Obrnuta pretraga slika sa snimkama zaslona iz snimke postavljene na Facebook dovela je do dvije video snimke objavljene na YouTubeu 2016. i 2018. godine.
Scena koja prikazuje kukasti križ kako visi na nečijem remenu nalazi se na ovoj video snimci koju je 29. travnja 2016. godine na svom YouTube kanalu objavio ukrajinski portal Gazeta.ua.
Događaj se "održao u centru Lavova, na dan osnivanja prve ukrajinske postrojbe 'Galicija'. U događaju je sudjelovalo nekoliko stotina mladića i djevojaka u vezenim haljinama i predstavnici dobrovoljnih bataljona", navodi se u opisu snimke na YouTubeu.
Fotografije koje je tijekom istog događaja snimio AFP-ov fotograf Jurij Djačišin (Yuriy Dyachyshyn) potvrđuju da je video koji je objavio portal Gazeta.ua snimljen u travnju 2016. godine. Iste tri žene mogu se vidjeti kako hodaju ispred povorke (zaokružene su narančastim krugovima na slici ispod ovog odlomka), a prepoznatljivi su i drugi sudionici, poput žene s dječakom, mladića koji drži znak i muškarca obučenog u tradicionalnu košulju s naočalama za sunce (zeleni krugovi):
Ostatak snimke prikazane u obmanjujućoj objavi na Facebooku može se naći u ovom dužem videu koji je na YouTubeu 28. travnja 2018. objavio kanal "Lviv Depo", u čijem opisu se navodi da je usmjeren na vlakove i grad Truskavec, koji se nalazi 80 kilometara od Lavova.
Drugi video koji je istog dana objavio Varianti Lviv, lokalni internetski novinski portal, prikazuje istu mladu ženu kako hoda ispred povorke i istog mladića s tamnim naočalama za sunce koji drži transparent na početku parade, kao što je prikazano u usporedbi ispod (podudarajuće elemente AFP je zaokružio narančastom i žutom bojom):
AFP-ova foto arhiva pokazuje da se takav događaj održava već nekoliko godina. Pronašli smo, na primjer, fotografije iz 2013. godine, ali čini se da nikada nije okupio više od nekoliko stotina ljudi. Novinari AFP-a 2013. su primijetili da su "u maršu sudjelovali i neonacisti iz Rusije i Litve."
Prema navodima medija (arhivirano ovdje), slična povorka u travnju 2021. okupila je nekoliko stotina ljudi u Kijevu -- gradu od skoro tri milijuna stanovnika. AFP je pretraživao koristeći ključne riječi na ukrajinskom, ali nije našao da se takav događaj održao 2022.
Ukrajinci su podijeljeni oko sjećanja na sporne osobe iz Drugog svjetskog rata
Na snimku sa skupa 2018. ljudi skandiraju "Galičina – postrojba heroja" i drže transparente sa žuto-plavim amblemom Waffen SS postrojbe Galicija (Galičina) (arhivirano ovdje). Kako prenosi Gazeta.ua, sudionici su 2016. položili cvijeće i na spomenik Stepanu Banderi, kontroverznoj nacionalističkoj ličnosti krajnje desnice iz 20. stoljeća, a kasnije i ispred spomenika žrtvama komunizma.
Postrojbu Galicija (nazvanu po području koje je sada jugoistočna Poljska i zapadna Ukrajina) stvorili su njemački nacisti 1943. kako bi ublažili „ogromne ljudske gubitke i nedostatak ljudskih resursa za vođenje daljnjih sukoba“, prema navodima "Lviv Interaktiv" (arhivirano ovdje), projekta istraživača arhitekture i povjesničara koji kombinira interaktivnu kartu Lavova i povijesne informacije povezane s gradom.
Nekoliko tisuća Ukrajinaca dobrovoljno se prijavilo iz različitih motiva, od borbe protiv sovjetske vojske i za nezavisnu Ukrajinu, do izbjegavanja prisilnog rada u Njemačkoj, navodi Lviv interaktiv.
U srpnju 1944. postrojba je skoro odmah poražena u bitci kod Brodija (arhivirano ovdje) protiv sovjetske vojske. Preživjeli su potom "poslani u Slovačku, gdje su vojnici sudjelovali u sukobima protiv sudionika Slovačkog ustanka, kao i u Poljskoj, protiv Domobranstva. Poslije još jednog regrupiranja, jedinica se našla u Austriji kao '1. ukrajinska postrojba Ukrajinske nacionalne armije'," te se predala saveznicima 1945. godine.
Sjećanje na postrojbu Galicija je pitanje polarizirane rasprave u Ukrajini, ističe Lviv Interaktiv: "Opća diskusija o Ukrajini u Drugom svjetskom ratu, suradnji i ulozi Waffen-SS postrojbe 'Galicija' u ovoj oblasti tek treba da se razvije. Danas, izvan uskog kruga povjesničara, pitanje pripadnika Wehrmachta izaziva samo mnogo emocija, obranu vlastite 'istine', polarizaciju ideja i rat sjećanja."
"S jedne strane, bivši članovi se često prikazuju kao izdajnici, oportunisti i ratni zločinci. S druge strane, bivši 'Galičani' se smatraju onima koji su vjerojatno izabrali 'manje od dva zla' i pridružili se njemačkoj vojsci kako bi obranili svoju domovinu od sovjetske invazije i izgradili jezgru za ukrajinsku vojsku," napisala je Olesja Hromejčuk, povjesničarka i direktorica Ukrajinskog instituta u Londonu, u jednom radu (arhivirano ovdje) objavljenom 2015.
U knjizi "'Neopredijeljeni' Ukrajinci, poslijeratni narativi Waffen SS postrojbe 'Galicija'" (arhivirano ovdje), Hromejčuk se bavi memoarima bivših pripadnika postrojbe i kako su uspjeli sebe prikazati kao "grupu ukrajinskih boraca za slobodu i antiboljševičkih i antinacističkih" u (uspješnom) pokušaju da ne budu deportirani nazad u SSSR. "Neki su sa žaljenjem gledali na svoje izbore, ali većina ih je stala uz njih kao neophodne u kontekstu Drugog svjetskog rata i borbe za nezavisnost Ukrajine," napisala je.
"Očekivano, oni ne razgovaraju o optužbama za umiješanost 'Galicije' u ratne zločine, a kada spominju pitanje suradnje, odmah pokušavaju opravdati svoje postupke nacionalističkim motivima."
Povorka 2021. koja je održana u Kijevu na godišnjicu osnivanja postrojbe Galicija naišla je na javne kritike vlasti (arhivirano ovdje). Čovjek koji je napravio nacistički pozdrav uhapšen je i optužen. "Kategorički osuđujemo svaku manifestaciju propagande totalitarnih režima, posebno nacionalsocijalizma i pokušaje revizije istine o Drugom svjetskom ratu," rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u izjavi 30. travnja 2021. godine danoj povodom tog događaja.
U Lavovu se tradicionalno veliča i lik Stepana Bandere, nacionalističkog vođe Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) i osnivača Ukrajinske pobunjeničke vojske (UPA). U početku je surađivao s nacistima protiv SSSR-a prije nego što im se suprotstavio (arhivirano ovdje) kada su odbili proglašenje nezavisnosti Ukrajine. Uhapšen je i zatvoren u Njemačkoj (arhivirano ovdje) do 1944. godine. Za to su vrijeme aktivisti OUN-a počinili velika zvjerstva nad Poljacima i Židovima (arhivirano ovdje).
Slogan OUN-a "Slava Ukrajini, slava našim herojima" postao je poklič (arhivirano ovdje) za vrijeme Euromajdanske revolucije 2014. godine (arhivirano ovdje). Tada su masovni protesti, koji su izbili zbog odluke proruskog predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od sporazuma kojim se Ukrajina približava Europskoj uniji, praćeni nasilnom represijom vlasti. Janukovič je ipak svrgnut (arhivirano ovdje) i pobjegao je u Rusiju. Moskva je reagirala (arhivirano ovdje) invazijom na Krim i podržavanjem vojne pobune na područjima istočne Ukrajine.
"Bandera i drugi radikalni nacionalisti iz tridesetih i četrdesetih (godina 20. stoljeća) su problematični heroji, koji nisu baš pogodni za ujedinjenje svih Ukrajinaca," rekao je za AFP Serhy Yekelchyk sa Sveučilišta Victoria u Kanadi u siječnju 2014 (arhivirano ovdje).
Yekelchyk je, međutim, također rekao da je upotreba slika i slogana Ukrajinske pobunjeničke vojske više moćan simbol protesta protiv Rusije i tadašnje proruske vlade, a ne dodvoravanja samim pobunjenicima.
"Razlog za iznenadno isticanje Banderinih portreta u Kijevu je činjenica da se radi o najsnažnijem mogućem izrazu protesta protiv proruske orijentacije aktualne vlasti," rekao je 2014. dok su se masovni protesti nastavljali u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.
U Kijevu su tisuće ljudi 2015. godine obilježile godišnjicu Banderinog rođenja, navodi se u ovom izvještaju AFP-a (arhivirano ovdje), a mnogi povezuju povijesnu ličnost koja se borila za nezavisnu Ukrajinu s aktualnom borbom protiv Moskve. Čini se da su takve komemoracije popularnije od onih kojima se slavi osnivanje postrojbe Galicija.
Slogan je postao službeni pozdrav ukrajinskih vojnih snaga 2018. godine (arhivirano ovdje), zamijenivši sovjetski. Postao je još popularniji (arhivirano ovdje), čak i izvan ukrajinskih granica, od ruske invazije u veljači 2022.
Prema Davidu Marplesu, profesoru na Odjelu za povijest i istraživaču u programu suvremenih ukrajinskih studija na Sveučilištu Alberta u Kanadi, mnogi ljudi koji slave sjećanje na Banderin OUN ili -- iako je ona i dalje daleko manje popularna -- postrojbu Galicija, to čine ne znajući povijesne činjenice kao što su njihova povezanost s nacističkim vlastima i zločini počinjeni tokom Drugog svjetskog rata. "Mlađe generacije zapravo ne čitaju povijesne knjige. One prihvaćaju slogane," rekao je on za AFP Činjenice u telefonskom razgovoru 3. studenoga 2022.
"Kada ljudi govore o sloganu 'Slava Ukrajini, Slava našim herojima', oni ga definitivno ne povezuju s nacizmom. To je dobar slogan za suvremeni kontekst, nije zlonamjerna upotreba."
Ukrajinska krajnja desnica popularna u borbi, manje u parlamentu
U povorci u Lavovu 2018. prikazanoj na spornoj video snimci, neki sudionici drže i simbole ekstremno desničarskih grupa kao što su žuti i plavi grbovi Azovskog bataljona i crno-crveni grbovi grupe "Pravi sektor" (Desni sektor).
Pravi sektor, formiran 2013. godine, stekao je popularnost (arhivirano ovdje) u javnosti tijekom Euromajdanske revolucije 2014. kada se sukobio s policijom koja je potisnula proeuropski protest, završen bijegom predsjednika Janukoviča u Moskvu. Vladimir Putin je političku promjenu nazvao "pučem koji su organizirali nacisti i fašisti", rekla je za AFP u lipnju 2022. Anne de Tinguy, specijalistica za odnose između Ukrajine i Rusije u CERI-Sciences Po i Inalco.
Bataljon Azov je prvo formiran kao jedinica dragovoljaca. Moskva redovno izdvaja ovu vojnu jedinicu, koja koristi simbole povezane s nacističkom ideologijom, kao dokaz da Ukrajinu muči neonacizam, objašnjeno je u ovom članku servisa AFP Činjenice.
U proljeće 2014. Azov je značajno pomogao oslobađanju grada Mariupolja, dok je ovaj strateški grad u Donbasu bio u rukama proruskih separatista. Nacionalistička krajnja desnica tada je stekla značajnu vidljivost. U rujnu 2014. sporazum iz Minska predviđao je integraciju ove paravojne skupine u službenu vojnu strukturu.
"Dok pokret Azov svoje korijene vuče iz desnice (koja vjeruje u rasističku ideju superiornosti bijele rase), fenomen Azova je od svog osnivanja evoluirao na složenije načine," napisao je 2018. godine (arhivirano ovdje) Ivan Gomza, doktor političkih znanosti na kijevskoj Školi ekonomije.
Ovo je ponovio i Anton Šehovcov, direktor Centra za demokratski integritet i specijalist europske i ruske krajnje desnice, koji je izjavio u ožujku 2022. godine (arhivirano ovdje), da "smo mi (povjesničari i politički analitičari, ur.) opravdano bili zabrinuti oko Azova i da mu nismo vjerovali," ali integracija bataljona u službene ukrajinske strukture i njihova borba protiv ruskih snaga učinila je da "neke od naših briga (nestanu)."
"U Ukrajini postoje ekstremističke paravojske, a najpoznatiji su Azovski bataljon i Pravi sektor. Pravi sektor su uglavnom Ukrajinci koji govore ruski, ali ipak ekstremni desničari. Oni nisu istaknuti u političkom životu u Ukrajini – to su izmislili Putin i drugi. Oni, međutim, nisu zanemarivi i sada bi mogli steći veću vidljivost," rekao je profesor Marples za AFP Činjenice.
"Naravno, nacionalizam u Ukrajini danas je pojačan jer je zemlja napadnuta," dodao je.
Postavlja se pitanje što će zemlja napraviti s onim što Marples još uvijek naziva "marginalnim skupinama". On, međutim, ističe da je aktualni predsjednik Volodimir Zelenski pobijedio na izborima 2019. godine protiv Petra Porošenka "koji je prigrlio Banderu i nacionalističke ličnosti. Njegovu domoljubnu poruku su (glasači) odbacili".
Stručnjaci i rezultati demokratskih izbora pokazali su da je tvrdnja Moskve o "neonacistima koji preuzimaju vlast u Ukrajini" preuveličana i obmanjujuća.
Doista, usprkos svojoj popularnosti stečenoj u borbi protiv ruskih vojnika i proruskih separatista na istoku, ekstremno desničarske skupine nisu uspjele steći politički značaj na nacionalnoj političkoj sceni.
Koalicija krajnje desnice, uključujući političku stranku nastalu iz redova Azova, 2019. godine (arhivirano ovdje) je bila daleko ispod praga ulaska u ukrajinski parlament.
Iste godine, ogromna većina birača za predsjednika je izabrala Volodimira Zelenskog, židovskog Ukrajinca koji govori ruski (arhivirano ovdje). On je drugi ukrajinski židovski politički vođa poslije Volodimira Grojsmana (arhivirano ovdje), premijera od travnja 2016. do kolovoza 2019.
Narativ Kremlja za opravdanje rata
U svom je govoru (arhivirano ovdje), u kojem je najavio invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je cilj napada bio "denacifikacija" susjedne zemlje. Fotografije neonacističkih boraca ili komemoracija za osobe i skupine iz Drugog svjetskog rata su pojačane i iskorištene da podrže ovaj narativ, kao u spornoj video snimci objavljenoj na Facebooku.
AFP je opovrgnuo mnoge tvrdnje koje podržavaju ovaj narativ, kao što je montirana fotografija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji drži dres na kojem je digitalno dodan kukasti križ. U srpnju 2022. objavljene su fotografije dvojice muškaraca s nacističkim tetovažama uz lažnu tvrdnju da su Ukrajinci, ali ih je AFP Činjenice identificirao kao pripadnike mađarske ekstremne desnice.
Optužbe Moskve naišle su na kritike i vođe ukrajinske židovske zajednice, uključujući predsjednika Židovske konfederacije Ukrajine Borisa Ložkina (arhivirano ovdje) i glavnog rabina Ukrajine, Moshe Reuvena Azmana (arhivirano ovdje), kao i mnogih međunarodnih židovskih organizacija.
"Propagandni diskurs koji prati trenutni sukob je zasićen neodgovornim izjavama i potpuno netočnim usporedbama s nacističkom ideologijom i djelovanjem prije i tijekom Holokausta. Jad Vashem osuđuje ovo banaliziranje i iskrivljavanje povijesnih činjenica o Holokaustu," priopćio je (arhivirano ovdje) Svjetski centar za sjećanje na Holokaust Jad Vashem 27. veljače 2022.
Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?
Kontaktirajte nas
