Elon Musk netočno umanjuje efekt poljoprivrede na klimu

„Što se dešava na površini Zemlje (npr. Poljoprivreda) nema značajnog utjecaja na klimatske promjene,“ napisao je vlasnik Tesle, Twittera i SpaceX-a 25. lipnja u objavi na Twitteru koja je podijeljena više od 6.000 puta.

„Rizik klimatskih promjena pretežno nastaje zbog oslobađanja milijardi tona ugljika iz dubine Zemlje u atmosferu. Ako to nastavimo raditi, s vremenom će se kemijski sastav atmosfere promijeniti dovoljno da potakne značajne klimatske promjene.“

Image

Snimka zaslona objave Elona Muska na Twitteru preuzeta 29. lipnja 2023.

Musk je podržao poljoprivrednike u svojim objavama na Twitteru nekoliko puta posljednjih mjeseci.

U porukama je govorio o prosvjedima poljoprivrednika u Nizozemskoj protiv planova vladajuće koalicije da smanji emisije dušika pomoću smanjenja broja stoke i mogućih zatvaranja farmi. Demonstracije su postale česta tema u Američkim konzervativnim medijima, a neki komentatori tvrde da je taj plan dio globalističke zavjere.

„Jako podržavam klimu, ali definitivno ne moramo ostaviti poljoprivrednike bez posla da bismo riješili klimatske promjene,“ Musk je objavio 4. ožujka 2023.

Većina emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem dolazi od paljenja fosilnih goriva, ali stručnjaci kažu da je Muskova objava zavaravajuća.

Klimatski znanstvenik Michael Mann, profesor na Sveučilištu u Pennsylvaniji, ocijenio je objavu s „+2/-3“ u odgovoru na Twitteru.

Robert Rohde, vodeći znanstvenik u neprofitnom istraživačkom centru Berkeley Earth, odgovorio je na Muskovu tvrdnju: „emisije koje uzrokuju globalno zatopljenje kompleksan su problem kojeg uzrokuju svi sektori ljudske aktivnosti i već nam mijenjaju klimu.“

Mjerenje utjecaja poljoprivrede

Znanstvenici se slažu da poljoprivreda, proizvodnja hrane i ostale aktivnosti na Zemlji imaju osjetan utjecaj na emisije stakleničkih plinova – ali procjene variraju ovisno o tome uključuju li faktore poput bacanja hrane, krčenje šuma nevezano uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju neprehrambenih proizvoda poput pamuka.

Jedna studija znanstvenika iz Europske komisije i UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (arhivirana ovdje) zaključila je da proizvodnja hrane stvara 34% ukupnih emisija stakleničkih plinova.

U izvještaju iz 2023. godine (arhiviranom ovdje), Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) izjavio je da je 22% emisija 2019. godine došlo iz „poljoprivrede, šumarstva i ostalih oblika korištenja zemlje.“

Our World in Data, britanska neprofitna istraživačka skupina, procjenjuje da „oko 25 do 30% globalnih emisija dolazi iz proizvodnje hrane, a doseže otprilike jednu trećinu ako uključimo sve poljoprivredne proizvode“ (arhivirano ovdje).

„To je jako puno,“ rekao je Edward Davey, direktor globalne aktivističke grupe Food and Land Use Coalition. „Poljoprivreda ima značajan utjecaj na klimatske promjene.“

Image

Istraživači kažu da proizvodnje hrane ispušta jednu četvrtinu stakleničkih plinova ( AFP / Cole BURSTON)

IPCC je javio u drugom izvještaju (arhiviranom ovdje) da kultivirana ili prirodna zemljišta služe kao „odvodi ugljika,“ apsorbirajući otprilike jednu trećinu ljudskih emisija ugljikovog dioksida. Međutim, panel je upozorio da taj efekt slabi.

„Trenutno svijet ispušta više takvih plinova nego što Zemlja može upiti,“ Davey je rekao.

Velike emisije iz poljoprivrede (arhivirano ovdje) uključuju ugljikov dioksid ispušten pri krčenju šuma i paljenju preostalih usjeva, metan kojeg ispušta stoka dok probavlja hranu i dušikov oksid iz umjetnih gnojiva.

Analiza satelitskih podataka koju je objavilo neprofitno znanstveno tijelo World Resources Institute (WRI) u lipnju 2023. godine pokazuje da je Zemlja 2022. godine izgubila površinu kišnih šuma koje apsorbiraju ugljikov dioksid veličine Švicarske ili Nizozemske (arhivirana ovdje). Većina je iskrčena za uzgoj stoke i robnih usjeva.

Prema izvještaju, uništenje tropskih kišnih šuma oslobodilo je 2,7 milijardi tona ugljikovog dioksida u atmosferu te godine.

IPCC kaže da je smanjenje emisija iz poljoprivrede „nužno“ kako bismo ograničili globalno zatopljenje na 1,5 Celzijevih stupnjeva, metu postavljenu Pariškim sporazumom.

„Zadržati zatopljenje ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva nemoguće je bez promjena u proizvodnji i konzumaciji hrane,“ rekao je Richard Waite, viši istraživač specijaliziran za zemlju i hranu na WRI-ju, u komentaru na Muskovu objavu.

Ovdje pročitajte ostale AFP-ove provjere vezane uz klimu na engleskom ili ovdje na hrvatskom.