Screenshots taken October 11, 2023 of social media posts with photos and videos shared out of context

Dezinformacije o ratu između Hamasa i Izraela u porastu na društvenim medijima

Hamas je 7. listopada 2023. pokrenuo višestruki napad na Izrael, ubivši više od 1.400 ljudi i uzevši još gotovo 200 kao taoce. Izrael je odgovorio valovima raketnih napada na pojas Gaze i isključio opskrbu hranom, vodom i strujom gusto naseljenoj palestinskoj enklavi, gdje je ubijeno oko 1.800 ljudi. Društveni mediji korišteni su za dokumentiranje krvavog sukoba – ali su i bili leglo dezinformacija.

Tisuće Palestinaca pobjegle su u južnu Gazu tražeći utočište 13. listopada 2023. nakon što ih je Izrael upozorio da se evakuiraju prije očekivane kopnene ofenzive protiv Hamasa kao odgovor na najsmrtonosniji napad u povijesti Izraela.

Nasilje koje je bilo u tijeku popraćeno je valom dezinformacija koje su se dijelile na brojnim jezicima na različitim platformama – što je pogoršano nedostatkom moderiranja na stranicama društvenih medija kao što je X, ranije poznat kao Twitter.

Ovdje je pogled na neke od netočnih i obmanjujućih informacija koje je razotkrio AFP.

Netočno predstavljene snimke

Hamasovi iznenadni napadi s kopna, mora i iz zraka uključivali su napad iz zasjede na glazbeni festival Supernova u blizini Gaze.

U satima koji su uslijedili, snimka je kružila u engleskim objavama na TikToku u kojima se tvrdilo da prikazuje posjetitelje koncerta kako bježe od militanata.

Hamas je masakrirao više od 200 ljudi na glazbenom festivalu, ali ta snimka nije imala ikakve veze s nasiljem.

AFP je pronašao istu snimku objavljenu na TikToku već 4. listopada s naslovom na hebrejskom (arhivirano ovdje) u kojem se kaže da prikazuje obožavatelje kako jure na pozornicu na koncertu Bruna Marsa u Tel Avivu.

Image
Screenshot from TikTok taken October 10, 2023

 

 

Korisnici društvenih mreža dijelili su i snimku za koju objave na arapskom tvrde da prikazuje aktivnosti izraelske vojske u blizini granice s Gazom.

Međutim, isječci zapravo prikazuju sukob iz 2017. između meksičke vojske i članova narko kartela (arhivirano je ovdje).

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 7. listopada 2023.

Isječci iz računalnih igara

Također nakon početne zasjede, kružila je snimka projektila koji ruše helikopter s neba s natpisima na arapskom, engleskom i francuskom, tvrdeći da prikazuju izraelski helikopter kojeg su oborili palestinski borci.

Izrael koristi helikoptere u odgovoru na Hamas, Google pretraživanje ključnih riječi otkrilo je da je isječak preuzet iz vojne simulacijske igre Arma 3.

Image
Snimka zaslona objave na Instagramu od 13. listopada 2023.

 

 

Drugi isječci računalnih igara proširili su se u objavama u kojima se netočno tvrdi da prikazuju rat Izraela i Hamasa. AFP je ranije izvijestio o tome kako se igre i simulacije redovito krivo predstavljaju kao stvarne snimke na društvenim mrežama.

"Za nas je obeshrabrujuće vidjeti da se igra koju svi volimo koristi na ovakav način," rekli su iz Bohemia Interactivea, razvojnog programera igre Arma 3, u objavi na platformi X od 10. listopada.

Tvrtka je također ponovno podijelila izjavu (arhivirana je ovdje) sa savjetima o tome kako uočiti isječke iz igre. Neki računi koji redovito dijele snimke priznaju da su prenosili Armu 3.

Krivo pripisana snimka parajedrilica

Tijekom svoje invazije na izraelski teritorij, Hamas je koristio više tipova vozila, uključujući motocikle, kamionete, motorizirane parajedrilice i glisere.

Nedugo zatim, snimka je kružila u objavama na engleskom, španjolskom, grčkom, mađarskom i korejskom u kojoj se tvrdilo da prikazuje dolazak boraca iz zraka.

Međutim, snimka je dostupna na internetu barem od kraja rujna. AFP je povezao snimku sa sportskim klubom u egipatskom glavnom gradu Kairu – ne s Izraelom.

Image
Snimka zaslona objave na TikToku od 10. listopada 2023. (lijevo) Snimke zaslona s društvenih mreža od 9. listopada 2023. (desno) AFP je naglasio elemente

Druga snimka koja je pregledana desetke tisuća puta u objavama na engleskom, španjolskom i portugalskom navodno prikazuje iskrcavanje militanata Hamasa u Izraelu.

No, AFP je otkrio da je snimka također snimljena u Kairu i kružila je internetom od rujna.

Image
Snimka zaslona objave na platformi X od 10. listopada 2023.

Glasnogovornik egipatskih oružanih snaga rekao je u objavi na Facebooku 21. rujna 2023. na arapskom jeziku da će se zračna obuka održati s francuskim zračnim snagama (arhivirano je ovdje). Zgrade u snimci odgovaraju izgledu Egipatske vojne akademije.

Image
Usporedba obmanjujuće objave (lijevo) i snimke zaslona Egipatske vojne akademije s Google Karti (desno)

Neutemeljene objave o taocima

Nakon što je Hamas zarobio brojne izraelske taoce, neki korisnici društvenih mreža tvrdili su da fotografija prikazuje vojnike koje su zarobili palestinski militanti.

Međutim, fotografija zapravo prikazuje vojne manevre u sjevernom pojasu Gaze 2022. godine.

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 8. listopada 2023.

U drugoj snimci s tekstom na arapskom tvrdilo se da prikazuje izraelske dužnosnike koje je Hamas uzeo za taoce.

U stvarnosti, snimka je iz 2016. nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj.

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 9. listopada 2023.

Netočne tvrdnje o Egiptu

Susjedni Egipat često je bio upleten u sukobe između Izraela i Palestinaca – uključujući Jomkipurski rat 1973., koji je započeo 50 godina i jedan dan prije Hamasove ofenzive 2023.

Diplomati su raspravljali o mogućem ponovnom uspostavljanju sigurnog izlaza iz Gaze u Egipat preko prijelaza u Rafi, dok se činilo da se Kairo bori s odlukom o prihvatu palestinskih izbjeglica.

U mnogo objava navodno je prikazivana egipatska vojna pomoć, uključujući jednu snimku s arapskim naslovom u kojoj se tvrdi da prikazuje borbene zrakoplove na granici s Izraelom.

To nije istinasnimka je snimljena prije devet godina u zračnoj bazi u Južnoj Koreji.

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 9 listopada 2023.

 

 

Druga snimka prikazuje skupinu vojnika s natpisom na arapskom koji tvrde da su egipatske trupe na palestinskom teritoriju.

Međutim, AFP je otkrio da je izvorna snimka objavljena prije više od godinu dana i da nije povezana s nedavnim sukobom između Izraela i Hamasa.

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 10. listopada 2023.

Dezinformacije o odgovorima Bidena i Putina

Sjedinjene Države dosljedno su obećavale podršku Izraelu u njegovom odgovoru na Hamasov napad.

Dana 7. listopada, slika se pojavila u objavama na platformi X u kojima se tvrdilo da prikazuje dopis američkog predsjednika Joea Bidena koji obećava 8 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu.

Međutim, takvo ovlaštenje ne postoji na web stranici Bijele kuće ili Federalnog registra. Pretraživanje po ključnim riječima sugerira da je slika izmijenjena verzija autentičnog memoranduma koji doznačava 400 milijuna dolara za pomoć Ukrajini 25. srpnja 2023. (arhivirano je ovdje).

Image
Snimka zaslona objave na platformi X od 9. listopada 2023.

AFP je također izvijestio o snimci ruskog predsjednika Vladimira Putina, za koju se u objavama na arapskom tvrdilo da prikazuje njegovu najavu potencijalne podrške Palestincima ako se SAD umiješa u sukob.

Snimka je zapravo iz 2022. godine i prijevod s ruskog nije točan.

Image
Snimka zaslona objave na Facebooku od 11. listopada 2023.

Prosvjedi izvan konteksta

Tijekom sukoba s Hamasom, u američkim gradovima održane su demonstracije podrške i Izraelu i Palestincima.

Međutim, snimka ljudi koji nose veliku palestinsku zastavu ne prikazuje prosvjed u Chicagu iz listopada 2023., kao što se tvrdilo u nekim objavama na platformi X na španjolskom, portugalskom i engleskom.

Obrnuta pretraga slika vratila je snimke objavljene na Facebooku i X-u već 17. svibnja 2021. (arhivirano je ovdje i ovdje).

Image
Snimka zaslona objave na X-u od 9. listopada 2023.

 

 

U drugim objavama na portugalskom tvrdilo se da prikazuju paljenje zastave duginih boja na prosvjedu podrške Palestincima.

Međutim, snimka u stvari prikazuje sukobe na prosvjedu u Ukrajini 2017.

Image
Snimka zaslona objave na X-u od 9. listopada 2023.

 

 

Dok je broj poginulih na Bliskom istoku nastavljao rasti i dosegao tisuće, neutemeljene tvrdnje nastavile su se širiti društvenim medijima – problem za kojeg se stručnjaci plaše da bi mogao prouzročiti štetu u stvarnom svijetu.

Izraelsko-palestinski sukob doveo je do lavine dezinformacija na društvenim mrežama, uključujući mnoge netočno predstavljene fotografije i snimke. Ostale AFP-ove istrage vezane uz izraelsko-palestinski sukob možete pogledati ovdje (na hrvatskom), ovdje (na srpskom) ili ovdje (na engleskom).

Vidjeli ste sumnjivu informaciju na društvenim mrežama?

Kontaktirajte nas